Već dva tjedna, stanari u staroj gradskoj jezgri Zadra na Poluotoku više nemaju – željezarije. Trgovinica u kojoj se moglo kupiti „od igle do lokomotive“, točnije sve one sitnice ili malo krupnije stvari potrebne za popravke i održavanje u kućanstvu, bilo da je to cijev za vodokotlić koji iznenada pušta vodu, žarulja, neka brtva, vide i tiple, tuba silikona i sl. – više ne posluje na svom dotadašnjem mjestu kod Gradske tržnice, nasuprot zapadnog ulaza u trgovački prostor Konzuma.
A bila je baš zbodna, zapravo jedina preostala željezarija u „Gradu“ kako Zadrani nazivaju staru gradsku jezgru Poluotok. Prijašnjih godina bilo ih je nekoliko u gradu, poput one u Klaićevoj ulici i na još nekoliko mjesta, ali su, jedna po jedna, zatvarale. Održala se samo ova zadnja na tržnici koja je dugo odolijevala navikama stanovnika Poluotoka, ali i naših bodula koji bi u zadnji trenutak, prije ukrcavanja na trajekt za svoj otok, skoknuli u željezariju i kupili nešto što im je zatrebao u kući preko mora. Otvaranjem luke Gaženica, prorijedio se broj otočana koji u bodule plove s Poluotoka jer su veće i brojnije linije iz Gaženice, pa je opao i njihov promet u željezariji. A onda je došla korona i…
- Sve je bilo donekle dobro do korone. Mislim da bi situacija i dalje bila u redu da nije došla korona. Ali pandemija je prouzročila nešto što je bilo nezaustavljivo. Sve je relativno dobro funkcioniralo dok je turizam bio normalan, dok su se trebale servisirati stvari na Poluotoku od apartmana, restorana, kafića… Mi smo bili pri ruci za neke brze intervencije. U međuvremenu se dogodio splet „nesretnih“ okolnosti – kažu u Željezariji koja se u međuvremenu preselila u poslovnici prostor preko gradskog mosta u blizini Male pošte, gdje smo ih posjetili.
Na Poluotoku su bili u najmu prostora Gradske uprave, otprilike isti najam plaćaju i za prostor u kojega su uselili preko mosta.
- Situacija se promijenila. Više ljudi sad cirkulira ovdje, nego na Poluotoku. Centar grada se na neki način preselio preko mosta, na Voštarnicu, tako to izgleda iz poslovne perspektive jer se i većina banaka preselila ovdje s Poluotoka. U staroj jezgri ostali su restorani, zalogajnice, slastičarnice, kafići, neke uslužne djelatnosti, dok je većina ostalih sadržaja jednostavno „odselila“ s Poluotoka – kaže nam Mate Peša, mlađi član obitelji Peša koja drži Željezariju.
Dok su radili na Poluotoku, najtraženiji artikli bili su ono što se tražilo na nekoj svakodnevnoj bazi potreba, od produžnog kabela do vodokotlića. Dosta je toga ostalo isto, a nešto se opet i promijenilo...
- Možda je preseljenje na neki način najbolje rješenje i za ljude na Poluotoku i za ove ovdje. Jer sad smo cijeli dan otvoreni tako da čak to nije toliko niti loše. Teško je govoriti o nekom povećanju prometa u rasponu od prva dva tjedna, ali u odnosu na Poluotok ipak je živnulo, jer više ljudi ovdje cirkulira. I nije to samo slučaj Zadra, čujemo od kolega da se slično događa i u Splitu, Puli, Šibeniku... Mislim da je to nezaustavljiv proces i nije pitanje neke lokalne politike, već jednostavno smjer događaja u razvoju turizma. A i nismo toliko daleko otišli, malo prošetati preko mosta i eto nas opet – kažu ipak veselo u obitelji Peša iz preseljene Željezarije.
Mladen Malta, predsjednik Udruženja zadarskih obrtnika koji je po tom pitanju bio prilično glasan u Gradskom vijeću (na žalost mnogih u novi saziv nije ušao), također je upoznat s preseljenjem posljednje željezarije s Poluotoka. Puno je obrta preselilo ili zatvoreno, Poluotok u tom smislu odumire, upozorava i upozoravao je Malta.
- Nažalost Poluotok vam je 100 dana posla i to je to. Trebalo bi napraviti poticaj za ljude koji rade cijele godine tako da se ide s jednom cijenom za cjelogodišnje poslovanje, a drugom za sezonski rad te se na taj način doprinese samom oživljavanju stare gradske jezgre. Borili smo se za to i prije, bilo je okruglih stolova, ja samo to mislio forsirati i dalje, ali eto nažalost nisam prošao u Gradsko vijeće, hoće li se drugi boriti za to, ne znam. Uglavnom, sve odlazi pomalo i ne vidim više načina kako to vratiti i zaustaviti. Kad se vide zadnji natječaji za najam gradskih prostora, jasno je da je interes slab, što zbog korone, ali i zbog svega ostalog. Opstaju donekle samo restorani i ono što je prilagođeno turizmu, ali to malo znači našim sugrađanima s Poluotoka i onda dobijemo sliku koju dobijemo – opustošenost kala i trgovima, bijeli papiri na izlozima zatvorenih poslovnih prostora. Ja sam osobno u svojoj trgovini kuburio, smanjivao radno vrijeme od 9 do 16 sati kako bih troškove imao što manje, kako bi opstao barem za isplatu plaća, ali teško to ide. Kupci su dobili komociju u velikim prodajnim centrima izvan središta grada gdje ih čeka veliki izbor artikala, besplatan parking, prilaz automobilima, razne druge pogodnosti, a kad dođu kod nas na Poluotok susreću se samo s nekim restrikcijama, ograničenjima i sankcijama. I malo po malo, to je učinilo svoje.
- U ovom slučaju željezarije, ispada da je jednostavnije odvesti se do Pevexa ili Bauhausa i tamo obaviti kupnju, nego ići na Poluotok gdje ne možete ništa niti u auto ukrcati, morate nosati žicu ili cijevi kroz grad, a morate platiti i parking ili vrlo često i kaznu ako zakasnite. Još ako vlasnik trgovine plaća 11 ili 12 eura zakupa po kvadratu prostora, a imate veliku kvadraturu u gradskom prostoru, teško možete i opstati. Je li se moglo bolje? Mislim da jest, ali se nije uspjelo ili se nije uopće željelo – otvoreno će Mladen Malta, čiji će kritički obrtnički glas, rekosmo, itekako nedostajati u novom sazivu Gradskog vijeća.
- Treba sjesti i tražiti način, ne odustajati, jer Zadar je jedan i jedini i mi drugi grad nemamo, moramo se boriti za ovaj koji je naš, da nam bude bolje svima, a ne da budemo tek puka kulisa za turiste, bez stvarnog života. Nije tako samo u Zadru, ali to nas ne opravdava da ništa ne poduzmemo, jer za razliku od drugih gradova u kontinentalnom dijelu, mi ipak imamo stotinjak dana posla. Na nama je da smislimo kako cjelogodišnje oživjeti Poluotok, a to nam neće nitko drugi rješavati osim nas. pa tko god sjedio u Gradskom vijeću i gradskoj upravi – zaključuje Mladen Malta.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....