Posjetili smo nekadašnju ilegalnu plantažu marihuane u Smilčiću - od mora konoplje nije ostalo ništa, među korovom ipak još proviri pokoja zelena...

Od prve žetve industrijske konoplje u Zadarskoj županiji do zapljene 7728 biljaka indijske konoplje - tako je otprilike izgledala priča o pionirskom pothvatu koji je završio policijskom istragom i optužbama za ilegalnu plantažu marihuane.

Podsjetimo, na najveću plantažu industrijske konoplje u Dalmaciji čiju je sadnju kao pilot projekt u Zadarskoj županiji pokrenula tvrtka ‘Spela‘ u suradnji sa županijskom Agencijom za ruralni razvoj, banula je lani zadarska policija koja je kroz nešto više od metar visokim biljkama posađenim na čak 17 hektara državnog zemljišta u polju u blizini mjesta Smiličić, u katastarskoj općini Islam Grčki, petnaestak kilometara od Zadra, pronašla i ilegalnu plantažu matrihuane, odnosno indijske konoplje s nedozvoljeno visokim udjelom THC-a.

Plantaža je kao prva takva trebala biti ‘odskočna daska‘ za daljnji razvoj industrijske konoplje u Zadarskoj županiji. Projekt je predstavljen uz državni poticaj, a na 17 hektara državnog zemljišta u Smilčiću posađeno je sjeme Future 75. Prva žetva, a nakon toga i prodaja obavljena je u listopadu te iste godine.

Uoči druge berbe, policija je, uhitila 58-godišnjeg M. L., vlasnika tvrtke ‘Spela‘, pod sumnjom da je na dijelu zemljišta zasadio 7.728 stabljika konoplje čije lišće i cvjetni vrhovi znatno premašuju količinu tetrahidrokanabiola (THC) dozvoljenog za industrijsku konoplju, a sve u cilju proizvodnje i daljnje prodaje marihuane. Zasađene stabljike bile su prosječne visine oko 165 centimetara i u fazi cvatnje. Procjenama je utvrđeno kako bi masa lišća i cvjetnih vrhova, odnosno začetka cvjetnih vrhova, iznosila preko 8 800 kilograma marihuane odnosno 8,8 tona - priopćili su tada iz PU zadarske.

Ipak, do sada nije jasno utvrđeno koliko je veća vrijednost THC-a bila u spornim stabljikama, s obzirom da je u Hrvatskoj moguće uzgajati i prerađivati konoplju s manje od 0.2 posto THC-a (tetrahidrokanabinol), a sjetva se mora obaviti certificiranim sjemenom. U sortama indijske konoplje, koju je zabranjeno uzgajati i konzumirati u Hrvatskoj, sadržaj THC-a se kreće od 5 do 20 posto, a na veći udio može utjecati i jako dalmatinsko sunce...

Obišli smo zemljište nekadašnje plantaže u Smilčiću na mjestu gdje je bila posađena najveća plantaža konoplje i gdje je policija pronašla tisuće stabljika s povišenim količinama tetrahidrokanabiola (THC) dozvoljenog za industrijsku konoplju.

Dok se vozimo makadanom omeđenim gustom trstikom, sve podsjeća na Escobara i meksičke kartele marihuane...

Plantaža izgleda praktički netaknuta od kad je napuštena. Prazne plastične kašete, ostaci crijeva za navodnjavanje, kamp kućica i mali staklenik za sjeme već su pod utjecajem vremenskih neprilika oronule...

Nečije odbačene jakne preko stabla i dalje stoje na istom mjestu. Sve je zlokobno tiho, tek tu i tamo šušne najlon na plasteniku.

Konoplja - i dalje raste. Doduše od nekadašnjeg mora konoplje na 17 hektara površine više nije ostalo puno, ali poneka zelena stabljika još uvijek proviri među crvenkastim ostacima korova kojeg je spržilo žestoko ljetno sunce. Konoplja je sad u fazi cvjetanja i zeleni "kifovi" vire među korovom. Jesu li to biljke "obične" konoplje ili marihuane? 

Prema svemu sudeći, riječ je ipak o industrijskoj konoplji koja je nekim čudom preživjela sušno ljeto, pa sad podsjeća na nekadašnju plantažu koja je trebala biti pionirski pothvat u Dalmaciji.

Dok se uzgajanje marihuane ne legalizira u Hrvatskoj, teško da će se više netko upuštati u slične projekte, jer na prvi pogled mala je razlika između obične i "one" trave. Čini se da dalmatinsko sunce dobro pogoduje konoplji, ma koja bila...