Sezona je u Zadru slabija od 10 do 30 posto! Najgore će proći oni koji su se zadužili pa mislili na brzinu zaraditi s apartmanima, a ubija nas i jeftina ponuda!

Je li turistička sezona slabija i koliko? – pitali smo bez puno uvijanja tri predstavnika osnovnih turističkih djelatnosti u Zadru: ugostitelja Stipu Kneževića, predsjednika Obrtničke komore u Zadru, trgovca Mladena Maltu, predsjednika Udruženja zadarskih obrtnika, i privatnog iznajmljivača Klaudija Grdovića, predsjednika Sekcije Zajednice obiteljskog smještaja i turizma Zadarske županije pri ŽGK-u Zadar.

– Koliko vidimo i po kretanju po gradu, uočljivo je manje turista. Ali ne samo da ima manje turista, nego je i puno više otvorenih ugostiteljskih objekata i apartmana, kao i svih ostalih popratnih sadržaja koji zadovoljavaju te turiste. Tako da, kako god da okrenemo, nama je gore. Mislim da je sigurno deset posto gostiju manje. Prema mojem iskustvu, mislim da je znatno manje Nijemaca u Zadru, njih su očigledno privukle druge destinacije, poput Grčke i Turske, jeftinijim aranžmanima i boljom ponudom. U tom smo smislu mi malo-pomalo izgubili te goste. Vjerojatno je da ćemo odraditi glavninu posla u srpnju, pogotovo u kolovozu, ali mislim da ne bismo trebali otvarati više ugostiteljskih objekata i apartmana jer će to uništiti i ove koji rade. Sigurno je da bi pravilnom turističkom strategijom razvoja gradovi i županije trebali usmjeravati investicije tako da ne unište ono što već imamo. Puno investirati i ući u neke velike projekte, pogotovo zadužujući se, nije dobro jer će to poništiti i one koji već rade, a ulaze u velike rizike povrata investicije.

Trebalo bi apelirati na ljude da ne ulaze u veće investicije jer neće dobro proći. Doći će do loših situacija u poslovanju, neće ispuniti financijsku konstrukciju koju su zamislili i doći će u lošu poziciju. Morat će se rješavati onoga u što su uložili kao tereta i to neće biti dobro. Što nam je činiti? U županijskim uredima za turizam trebalo bi zabraniti otvaranje novih sadržaja, a gradovi bi trebali ograničiti prenamjenu svojih prostora u ugostiteljske objekte. Bolje je da ljudima jeftinije ponude prostore za otvaranje drugih djelatnosti, pogotovo deficitarnih. Neka otvore nešto što je potrebno gradu, nedostaje nam kvalitetnih trgovina, pa neka i zakup bude jeftiniji – predlaže Stipe Knežević.

Postoji nada

Mladen Malta ističe da je predsezona bila slabija, što je bilo evidentno i na ulicama, a za špicu turističke sezone kaže kako postoji neka nada da će od drugog tjedna profunkcionirati, ali se boji da se te želje neće obistiniti.

– Bojim se s obzirom na to da su se otvorila druga tržišta i očigledno smo platili danak nekim našim pogreškama, svi mi skupa, i pojedinačno i generalno, od Vlade, države, do gradova, mjesta i nas samih. Važno je i to što je ponuda kvantitativno jako porasla svih ovih zadnjih godina. Kad bi se išlo analizirati koliko ima više sjedećih mjesta, odnosno restorana, da ne govorim o apartmanima, ti su sektori enormno porasli. Čak i da se sezona nekako oporavi, zarada će biti dosta tanja jer su kapaciteti znatno povećani. Došlo je do stihije koja sada uzima svoj danak. Velika otvaranja apartmana posebno će uvesti vlasnike u probleme. Kako se sada snaći u tom neredu i limitirati tu nabujalu ponudu? Ljudi su upali u probleme, mnogi su se kreditno zadužili i sada nemaju šanse da to vrate, tako da su sad nastali problemi – kaže Malta.

I njemu se čini da nema gostiju sa zapadnoeuropskog tržišta, Nijemaca, Austrijanaca... koji su tradicionalno dolazili na zadarsko područje.

– Možda smo im malo dosadili, možda smo se malo i precijenili pa su otišli na druga mjesta. Nema njih, a ima slabije platežnih gostiju. Ovo je alarm da bi trebalo poduzeti neke druge mjere, ali ne za ovu sezonu. Što će biti, bit će, postoji još nada da se nešto napravi i izvuče posezonom. U odnosu na zadnjih nekoliko godina, ova će sezona biti lošija, po mojem sudu barem 20 posto do sada, a ako se ne izvučemo, nego se ovaj trend nastavi, ni 30 posto minusa nije isključeno – zabrinut je Mladen Malta.

Čini se da je gostiju manje, ističe i Klaudio Grdović.
– Ja nisam to primijetio, ali čujem od kolega iznajmljivača okolo da govore da je manje gostiju. Činjenica je da nas iznajmljivača ima i više. Znatno je više apartmana, veći je broj turističkih kreveta i to nije lako pokriti. Trend koji smo mi imali zadnjih godina s rastom od 10, 15 posto teško je podmiriti s više postelja. A i Zadar nije ono što smo očekivali, da ima sezonu 365 dana u godini. To su priče za malu djecu, to imaju samo pojedini gradovi u Hrvatskoj, Zagreb, Dubrovnik, pokoje mjesto u Istri i to je to. Mi još uvijek u Zadru sezonu baziramo na lipnju, srpnju, kolovozu i rujnu. Gostiju koje imamo zimi u odnosu na kapacitete je premalo – ističe Grdović.

Privatni sektor

Pitamo ga hoće li na kraju sezone cijenu najviše platiti upravo privatni sektor, ljudi koji su zadnje dvije, tri godine ušli u rizik, digli kredite, otvorili apartmane za koje sada nema dovoljno turista.

– Sve se kod nas radi neplanski i stihijski, pa tako i to. Kad nam se nešto dogodi, dok ide, dobro je, ali kad stane, onda mi lupimo glavom u zid i zamislimo se što ćemo dalje. Te priče o zaradama, dizanju cijena... Normalno je da dižete cijene dok vam dobro ide. To je razumljivo. Ako smo imali stalno povećanje gostiju, znači da smo imali nešto, da su ljudi dolazili. Da je netko predložio nekome prije 15 godina da iznajmi svoj stan u gradu gostima pa da ljeti ode kod matere i oca, rekao bi mu da je lud. Danas me zovu prijatelji i kažu, znaš, počeo sam iznajmljivati, odemo kod mojih staraca dva miseca liti i stan iznajmljujemo turistima. I tako se malo-pomalo stvorio veliki broj turističkih postelja koje su sada prazne. Ali nešto tu treba reći.

Većina tog iznajmljivanja nije zbog luksuza, nego zbog puke potrebe. Kriza i slaba primanja natjerali su nas da iznajmimo stan kako bismo popravili kućni budžet. Onaj tko je kupio stan za 150 tisuća eura, pa još 30 tisuća uložio u uređenje, teško da može očekivati da će vratiti investiciju za dva, tri ljeta. Za to će mu trebati najmanje 15 godina i to je matematika na koju ljudi ne misle, pa se upuste u zaduženja, a sad se misle kako će to vratiti – upozorava Klaudio Grdović.

PRIMJER S OTOKA Ljuta potreba da bi preživjeli
– Reći ću vam primjer s otoka. Sedamdesetogodišnjak kojemu su djeca otišla iz kuće, koji je radio u "Jadroliniji" i ima penziju od 2000 kuna, žena mu je bila domaćica bez radnog staža, mora iznajmiti tih četiri, pet soba, ne da bi se razbacivao novcem, kako to u našoj Vladi misle pa naplate porez, nego samo da bi tu zimu preživio sam na otoku. On je u penziji i sa 70 godina mora čistiti za Nijemcima i Česima. Mi onda mislimo da oni zarađuju milijune. Ili bračni par s troje djece, koji rade u firmi u gradu i preko ljeta odu kod svojih na otok. U subotu, na slobodan dan, čiste taj apartman da bi gosti mogli ući kad je smjena. U nedjelju peru i peglaju posteljinu, da bi u ponedjeljak opet išli raditi. Za takve ljude misle da su milijunaši. Možda 15 posto ljudi u Hrvatskoj iznajmljuje jer žele zaraditi na stečenim nekretninama, a sve ovo drugo je ljuta potreba da bi preživjeli i to vam je zapravo naš turizam – kaže Klaudio Grdović.

STIPE KNEŽEVIĆ Minimalni uvjeti, a glume restorane
– Mi nemamo puno ni pravih restorana, ali imamo puno ugostiteljskih objekata koji poslužuju hranu s minimalnim uvjetima, a oni u svojim objektima rade sve kao i restorani. Zakonom o ugostiteljsko-turističkoj djelatnosti nije definirano što tko može pripremati i raditi. Svima piše "priprema i posluživanje hrane", ali koje i na koji način? Tako oni mogu istaknuti iste cijene kao i restoran, koji mora zadovoljiti vrlo zahtjevne uvjete: mora imati tri WC-a, tuš za radnike, tri velika sudopera u kuhinji, kantu za otpad na pedale... Da bi netko s minimalnim uvjetima posluživao istu hranu kao i restoran, i s cijenama istima kao i taj restoran koji mora ispunjavati puno strože uvjete. A na taj nam način pada i turistička ponuda – ističe Stipe Knežević.

KLAUDIO GRDOVIĆ Netko nešto pogrešno govori i radi
– Ako ukupna država podbaci u ukupnom dolasku turista, onda se turističke zajednice moraju zapitati što rade pogrešno. Do jučer smo se hvalili kako razvijamo turizam, a danas ministar govori kako su se otvorile Turska i Grčka. Znači, mi ćemo razvijati turizam ako se oni zatvore, po toj logici? Bili smo prije par godina "best destination", pa nam to nije dovelo više gostiju, lani smo bili drugi u nogometu, pa ni tu nismo dobili benefite. Netko nešto pogrešno govori i radi, a u turizmu su svi međusobno povezani i to se onda odražava na sve. Sve dok ne opalimo glavom u zid – zaključuje Klaudio Grdović.