Nasilje se ne smije tolerirati, ali se može spriječiti prevencijom i edukcijom, poruka je s tribine "Glas protiv nasilja" održane u ponedjeljak povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama. Organizator tribine je bila Dalmatinska podružnica Hrvatske udruge za odnose s javnošću uz podršku Povjerenstva za ravnopravnost spolova Zadarske županije, Krav Maga Hrvatska i PU zadarske, a cijeli događaj je moderirala Vlatka Vučić Marasović.
Prvo predavanje u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice Zadar održala je gospođa Ljiljana Gašparov-Dujmović, voditeljica grupe za mladež u Odjelu općeg kriminaliteta Službe kriminalističke policije PU zadarske, na temu „Godina(ne) promjena: Stanje i borba protiv nasilja nad ženama“ istaknuvši da je stanje u zaštiti žena od obiteljskog nasilja poraslo zadnjih desetak godina, ali još uvijek prođe u prosijeku sedam godina dok se žena usudi prijaviti obiteljsko nasilje te zatraži institucionalnu zaštitu.
Marijan Škiljić, glavni instruktor Krav Mage Hrvatska, govorio je o "Intuiciji kao alatu“ objasnivši kako žene mogu prepoznati i izbjeći potencijalno opasne situacije nasilja koje im svakodnevno prijete od napadača i nasilnika, bilo iz užeg obiteljskog ili prijateljskog kruga, pa do slučajnih napadača na ulici, koristeći neke tehnike i metode borilačke vještine krav mag.
Na koncu je održana panel rasprava "Senzacionalizam vs odgovornost: kako izvještavati o nasilju nad ženama?“ na kojem su sudjelovali poznati zadarski novinari Nikolina Radić (RTL), Vladimir Šetka (Hrvatski radio Zadar) i Ivica Nevešćanin (Slobodna Dalmacija, Zadarski.hr) te glasnogovornica PU zadarske Ivane Grbin koja je objasnila zakonska ograničenja kod službenog izvještavanja o događajima vezanim uz obiteljsko i seksualno nasilje nad ženama, ali i praksu u kontaktima s novinarima koji uvijek trebaju više informacija nego što im policija smije dati.
Novinari su pak iznosili svoja iskustva izvještavanja o poznatim zadarskih slučajevima u kojima su žene bile žrtve raznih kaznenih djela, najčešće seksualnih delikata, objasnili su praksu funkcioniranja novinskih redakcija kod takvih slučajeva u tri različita medija kao što su televizija, radio te pisani mediji. Ukazali su na manjkavosti institucionalne zaštite žena od nasilja, ali i lakoću upadanja novinara u senzacionalizam kod izvještavanja o takvim kaznenim djelima ako se novinari i urednici ne pridržavaju profesionalnih i regulatornih pravila kad je u pitanju zaštita žrtve nasilja, ali i počinitelja koji uživa pravo presumpcije nevinosti sve do sudskog pravorijeka.
Također su govorili o tome koliko izvještavanje o nasilju nad ženama ima pozitivnog a koliko negativnog učinka u smislu sprječavanja nasilja, ali i priznali da je izvještavanje o nasilju nad ženama uvjetovano društvenim kontekstom te da su hrvatski mediji, u odnosu na medije u razvijenim zapadnim demokracijama, razmjerno "primitivni", konzervativni pa i licemjerni po tom pitanju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....