Luka Modrić, Tihana Lazović, Arijan Komazec, Tamara Šoletić, Zoran Primorac... Imena su to uspješnih sportaša i gluma(i)ca iz Zadra koje, mnogi ne bi pogodili “na prvu”, povezuje neobičan biografski detalj – sve su to bivši učenici zadarske OŠ Šime Budinića.
Našla se ona u vrhu ljestvice (kao pozitivan primjer) koja puno govori o stanju u našim školama: sa svojih 937 učenika, naime, ima čak sedam zaposlenih stručnih suradnika – jednog pedagoga te psihologa, dva logopeda i defektologa i tri knjižničara. Kompletan stručni tim koji daleko nadilazi norme Državnog pedagoškog standarda, prema kojemu bi škole s više od 500 učenika trebale imati četiri stručna suradnika. Koliko je to važan podatak, svjedoči analiza stanja u svih 880 osnovnih škola o kapacitiranosti stručnim suradnicima, koju je izradio tim od 14 mladih stručnjaka okupljenih u građanskoj inicijativi “Psihološko proljeće”, a elaborat s bazom podataka dostavljen je i prosvjetnoj inspekciji te pravobraniteljici za djecu.
Nedostižan standard
Podaci su za mnoge škole iznimno zabrinjavajući: čak 326 osnovnih škola ne udovoljava normama Državnog pedagoškog standarda kada je riječ o zapošljavanju stručnih suradnika, a tek njih nešto više od 70 nadilazi standarde. Naši Zadrani su pri vrhu: čak sedam zaposlenih stručnjakinja, nedostižan je standard drugima.
Podatak zvuči još nevjerojatnije kada se zna da u školama vrijedi dugogodišnja zabrana zapošljavanja, osobito nenastavnog osoblja, a tek 43,3 posto škola ima psihologa te je polovica stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila.
– Od tri zaposlene knjižničarke dvije rade na pola radnog vremena, odnosno zamjena su za kolegicu koja je izabrana za ravnateljicu druge škole. Drago nam je smo među školama koje se pozitivno ističu. Svatko tko radi u prosvjeti, a iza mene je 28 godina rada u razredu, zna koliko je neophodna suradnja sa stručnim službama, koje su velika potpora učiteljima, djeci i roditeljima – kaže Jagoda Galić, ravnateljica OŠ Šime Budinića.
– Još od 1973. godine, kada škola počinje s radom, imali smo dva pedagoga te jednoga knjižničara na punom i jednoga na pola radnog vremena. Vremenom se situacija mijenjala, radilo se planski. Na primjer, 1990. godine umjesto pedagoga zaposlili smo defektologa (socijalnog pedagoga), šest, sedam godina poslije dobivamo i psihologa, 2003. odobreno je zapošljavanje dva knjižničara na puno radno vrijeme, a 2013. i zapošljavanje logopeda. Mi smo najvećim dijelom uspjeli oformiti stručni tim i prije zabrane zapošljavanja – kaže ravnateljica.
Potrebe za stručnim kadrom iz godine u godinu sve su veće.
– Svake godine upisujemo velik broj učenika, ove školske godine imamo čak pet odjela prvašića, među njima i veći broj djece s teškoćama. Oko pet posto upisnika u prvi razred ove godine imalo je neki oblik motoričkih, jezičnih, intelektualnih problema ili problema u ponašanju, odnosno zdravstvene smetnje aktivnosti i pažnje, zatim oštećenja sluha, vida... Ukupno u školi imamo 61 učenika koji ima ishodovano rješenje o primjerenom obliku školovanja, ali daleko veći broj ima potrebu za pružanjem stručne pomoći u nekoj razvojnoj fazi – iznosi podatke, zbog kojih je pomoć stručnjaka nužna, ravnateljica Galić.
U zadnjih 10-15 godina, kaže ona, povećao se broj djece s govornim, ali i drugim teškoćama (disleksija, disgrafija, diskalkulija), no osim redovitih terapija i pomoći djeci, stručni tim je na dnevnoj bazi u cijelosti uključen u rad škole.
Vršnjačko nasilje
– Naravno, ima tu i disciplinskih mjera. Iako smo kao škola dio UNICEF-ove mreže “Škola bez nasilja”, nekada se dogode sporadične situacije, ali nikada one koje bi nas dovele do zida. Naša pedagoginja i socijalna pedagoginja organiziraju radionice za prevenciju vršnjačkog nasilja, surađujemo s roditeljima i institucijama, sistematski se radi da se to iskorijeni – kaže ravnateljica.
Svaki učenik s problemom može stručnom timu pokucati na vrata kad god osjeti potrebu.
– Imate djece s nizom teškoća i problema vezanih za obiteljsku, ekonomsku situaciju, teško podnose razlaz roditelja. Nije rijetkost i da roditelji zatraže pomoć, nekada i njima služe kao psihoterapeuti – hvali ravnateljica svoje, uglavnom mlade stručnjakinje.
Ne zaboravite, kaže, spomenuti i knjižničarke koje su vrlo angažirane na aktivnostima kojima bi privukle mlade knjizi, filmu, medijima, a knjižnica radi svakodnevno u dvije smjene.
Što savjetuje kolegama iz drugih škola koji, iako ministarstvu šalju zahtjeve za zapošljavanjem stručnjaka, isto tako redovito dobivaju – odbijenice?
– Teško je kada unaprijed znate da je zbog zabrane zapošljavanja vrlo vjerojatno da suglasnost neće biti odobrena. Ali, ne treba odustajati, treba čak i javno upozoravati koliko su stručni suradnici potrebni. Ako imamo kvalitetne škole, imat ćemo i kvalitetnije društvo – kaže Jagoda Galić.•