StoryEditor
4 kantunaVAŽNO OTKRIĆE

U Gaženici je pronađen najduži komad Trajanovog akvadukta: kroz njega je prije 2000 godina voda iz 40 km udaljenog Vranskog jezera dolazila u Zadar!

Piše Ivica Nevešćanin
16. svibnja 2022. - 15:31

Marko Ulpije Trajan (53.-117. godine) rođen je u gradu Italika u provinciji Hispanija u patricijskoj porodici iberijskog porijekla. Postao je rimskim carem 98. godine, a već 101. godine krenuo je u rat protiv Dačana koji su ugrožavali rimsku granicu. Izgradio je kameni most preko Dunava između Turnu Severina i Kladova i izgradio put desnom obalom Dunava od Beograda kroz Đerdap. Trajan je ponovno krenuo na Dačane 105. godine, pokorio ih u drugom ratu i na njihovom teritoriju osnovao rimsku provinciju Daciju.

image

Ostaci Trajanovog akvadukta otkriveni u Gaženici

Zadarski.hr
image

Dr.sc. Smiljan Gluščević
 

Luka Gerlanc/Cropix

Ovaj detalj i biografije rimskog cara Trajana neobično je važan za Zadar koji je početkom drugog stoljeća u Zadru iz Ancone iskrcao veliku armadu za pohod na Dačane na području današnje Rumunjske. Stotine galija i brodova, tisuće vojnika i robova, pristali su na obale antičkog Jadera, a kako je Trajana pratio glas velikog graditelja i reformatora, za čije je doba Rimsko Carstvo doseglo najveći teritorijalni opseg i moć, tako je i na području istočne obale Jadrana ostavio svoje neizbrisiv trag. Uz pomoć vojnika, robova i domaćeg stanovništva Jaderu je izgradio vodovod dugačak gotovo 40 kilometara koji je počinjao na izvoru Biba kod Vranskog jezera, a završavao unutar zidina antičkog Zadra.

image

Ostaci akvedukta

Luka Gerlanc/Cropix
image

Presijek Trajanovog akvedukta iz doktorata Borisa Ilakovca

Dr. Sc. Boris Ilakovac

Iako nije poznato koliko je točno trajao taj građevinski poduhvat niti kada je točno završen, tragovi vodovoda kojim je antički Zadar dobivao vodu bili su poznati još prije nekoliko stotina godina, no tek je u doktoratu Borisa Ilakovca iz 1982. o vodovodima u Sjevernoj Dalmaciji prvi put objašnjena njihova trasa, dužina i namjena. Ostaci i manji ulomci zadarskog akvadukta dosad su pronađeni na području Pakoštana, Biograda, Bošane, Barbira, Sv. Filipa i Jakova, Bibinja i Zadra, sve dok prije nekoliko dana u zaleđu gospodarske luke Gaženice nije otkriven njegov najduži dio, segment od točno 134 metra koji bi se do završetka arheoloških istraživanja mogao još i povećati jer je još najmanje toliko metara potrebno istražiti.

- Znali smo da ovim dijelom prolazi trasa antičkog vodovoda, ali nismo mogli znati u kakvom je stanju sačuvan. Ispalo je da je sačuvan samo u donjem, temeljnom sloju, a gornji dio, s lučnim svodom, vremenom je uništen – kaže dr. sc. Smiljan Gluščević, voditelj arheoloških istraživanja.

image

Dr.sc. Smiljan Gluščević
 

Luka Gerlanc/Cropix
image

Ostaci Trajanovog akvadukta otkriveni u Gaženici

Zadarski.hr

Bivši ravnatelj Arheološkog muzeja u Zadru, jedan od pionira podvodne arheologije u Hrvatskoj i voditelj izvlačenja Apoksiomena, od odlaska u mirovinu radi za tvrtku Arheologija art iz Zadra koja u Gaženici izvodi arheološka istraživanja. Dok šetamo iskopom pokazuje nam ostatke zidova koji su nekad činili kanal akvedukta. Zidovi su sačuvani u visini do 50-ak centimetra, a široki su 44 centimetra što odgovara rimskoj jednoj i pol stopi. Širina vodnog kanal je bila 60 centimetara ili dvije rimske stope, a iznad njih je bio luk od cigle. Kanal je bio obložen slojem debele hidroizolacijske žbuke u obliku konusa kojim je voda sigurno proticala kao u koritu. Kroz takav kanal voda je od Vranskog jezera do Zadra stizala slobodnim padom od 25 metara. Nadmorska visina na kojoj se nalazi pronađeni dio akvadukta u Gaženici je 12,39 metara.

image

Trasa akvedukta

Luka Gerlanc/Cropix

- Kad smo došli na lokaciju ovdje u Gaženici, na dijelu parcele je bio humak od nabacanog kamenja. Znali smo da se ispod njega nalazi akvedukt, a kamenje na njemu je godinama nabacano tijekom obrade zemlje. Naime, oko nas je uglavnom crvena zemlja duboka do jednog metra, što znači da se okolno zemljište koristilo za poljoprivredu. Prilikom obrade zemlje, kamenja su bacana na humak ispod kojeg je ostao akvadukt. Nažalost, dugogodišnje korištenje zemljišta vjerojatno je uništilo svod akvadukta koji nije sačuvan, ali zahvaljujući crtežima dr. Ilakovca i nalazima ostataka akvadukta na području Ričina, znamo točno kako je kanal izvorno izgledao. Ovo je u svakom slučaju najveći segment tog antičkog vodova koji je dosad otkriven – ističe arheolog Gluščević.

image

Ostaci akvedukta

Luka Gerlanc/Cropix

Kuda je akvedukt, na potezu od Vranskog jezera do Zadra, sve prolazio, donekle je utvrđeno geodetskom snimkom. Sačuvanih dijelova dosad je otkriveno u dužini od oko dvjestotinjak metara. Ovaj segment od 134 metra je najduži. No je li akvedukt išao samo od Vranskog jezera do Zadra ili se račvao, također budi zanimanje arheologa. Glušćević pretpostavlja da se na nekoliko mjesta sigurno račvao kako bi vodu doveo do brojnih rimskih vila koje su u to vrijeme nicale na prostoru od Pašmanskog kanala i Barbira do Arbanasa u Zadru. Voda je akveduktom vjerojatno preko lukova prelazila Fošu i ulazila unutar zidina antičkog grada gdje se prikupljala u tzv. castelum urbanum ili castelum divisiorum. Iz te centralne vodospreme (negdje na prostoru današnjeg Trga pet bunara) voda se kamenim cijevima distribuirala antičkim Jaderom do glavnog trga, Foruma, javnih česma, javnih kupatila i bogatih kuća.

image

Ostaci Trajanovog akvadukta otkriveni u Gaženici

Zadarski.hr
image

Ostaci akvedukta

Luka Gerlanc/Cropix

- Zadar u antici nije imao samo jedan vodovod. Ovaj se pripisuje Trajanu jer su u jednoj baroknoj kući u Zadru pronađeni dijelovi kamenog natpisa gdje se spominje taj rimski car kao graditlej vodovoda. No nije sa sigurnošću utvrđeno na koji se vodovod misli. Naime, Zadar je u antici imao i drugi vodovod koji je bio kraći, a išao je od izvora Botina kod današnjeg Crnog do Zadra u dužini od nekoliko kilometara. Građen je na isti način kao i akvedukt iz Vranskog jezera i također je završavao unutar gradskih zidina odakle je voda distribuirana i do Foruma. Točno vrijeme njegove gradnje nije poznato, ali se pretpostavlja da je mlađi od ovog Trajanovog akvedukta – kaže Gluščević.

image

Ostaci akvedukta

Luka Gerlanc/Cropix

Kada je voda iz Vrane i Crnog prestala dotjecati u Zadar, također nije poznato, ali je značila visoki standard života u tada velikom i važnom gradu na Istočnoj obali Jadrana koji će u srednjem vijeku postati jedan od najmoćniji gradova na Sredozemlju.

- Namjena ove parcele je gospodarska, no stvarno bi bilo šteta da se ovaj segment akvedukta sutra prekrije zemljom i zaboravi. Vjerujem da će budući vlasnik uz pomoć konzervatora istaknuti ovaj značajan arheološki pronalazak kao atrakciju u sklopu buduće namjene zemljišta – poručuje arheolog Gluščević.

image

Dr.sc. Smiljan Gluščević
 

Luka Gerlanc/Cropix
26. lipanj 2022 14:22