U Novigradskom moru umiru dagnje. Puno kiše i malo hrane oslabilo je kondiciju dagnji pa su postale lak plijen patogenih napada. Evo što o ovoj alarmantnoj pojavi kažu stručnjaci.
Odjel za ekologiju agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru još od 2015. godine provodi različita istraživanja uzgoja školjkaša u Novigradskom moru. Navedena istraživanja su usmjerena u prvom redu na unaprjeđenje tehnologija prihvata mlađi i uzgoja dagnji kao i uvođenju novih vrsta u uzgoj. U ovom trenutku provode se istraživanja prihvata mlađi različitih vrsta kapica i pokusni uzgoj kamenica u lanternama. Navedeno se provodi na sveučilišnoj pokusnoj splavi postavljenoj u Novigradskom moru. Nadalje, u Novigradskom moru u suradnji sa javnom ustanovom Natura Jadera Sveučilište u Zadru provodi monitoring prisutnosti invazivnih vrsta s naglaskom na strijelku i plavog raka. Zbog svega navedenog djelatnici Sveučilišta u Zadru provode redovite znanstvene aktivnosti na području Novigradskog mora te su stoga upoznati i s masovnom smrtnošću dagnji koja se dogodila na tom području.
- Odmah na početku želimo naglasiti kako su se masovne smrtnosti školjkaša na pojedinim lokacijama u Jadranskom moru kao i u Novigradskom moru već događale u prošlosti, ali nažalost većina od njih nije do kraja razjašnjena. Naime, smrtnosti školjkaša kao i drugih organizama nastaju kao posljedica složenih interakcija između školjkaša, okolišnih uvjeta i mogućih patogena.
Ipak posljednjih godina sve su češće informacije o smrtnostima školjkaša. Znanstvena literatura snažno podržava hipotezu kako su mnoge recentne smrtnosti školjkaša i drugih živih bića u obalnim ekosustavima povezane s promjenama okolišnih uvjeta uzrokovanih globalnim klimatskim promjenama. Navedeno se posebno odnosi na školjkaše koji su u odraslom stadiju pričvršćeni na podlogu i ne mogu migrirati u slojeve mora sa za njih prikladnijim okolišnim parametrima. Naime, produženje povišenih temperatura mora tijekom kasne jeseni i početkom zime negativno utječe na bioenergetiku školjkaša. Organizmi su izloženi visokim temperaturama i maloj dostupnosti hranjivih tvari, što negativno utječe na njihov rast, reprodukciju i imunitet te u konačnici može dovesti do pojave smrtnosti. U isto vrijeme, razdoblje visokih temperatura se sve češće poklapa sa pripremom za mrijest i mrijestom školjkaša, što dodatno iscrpljuje njihov organizam i narušava im imunitet - stoji u izjavi izv. prof. dr. sc. Tomislava Šarića i izv. prof. dr. sc. Ivana Župana.
Kako navode, u tom je kontekstu zanimljivo napomenuti kako se recentna smrtnost novigradske dagnje dogodila tijekom kasne jeseni i početkom zime. Okolišni čimbenici u Novigradskom moru kroz ljetno i jesensko razdoblje bili su karakterizirani malim količinama padalina s temperaturama mora iznad višegodišnjih prosjeka. Takva navedena duga razdoblja iscrpila su količinu hranjivih tvari u Novigradsko moru, što se očitovalo i povećanom prozirnošću mora u jesenskim mjesecima. Nakon takvog razdoblja nastupilo je dugotrajno kišno razdoblje koje je značajno smanjilo salinitet gornjih slojeva Novigradskog mora. Također primjetan je bio i nedostatak snažnog vjetra (bure) koji doprinosi miješanju različitih slojeva mora te na taj način pomaže donosu hranjivih tvari iz dubljih slojeva kao i ujednačavanju saliniteta.
- Možemo navesti kako je salinitet dana 21. 11. 2022. na dubini od 1 metar iznosio 11 ‰, na dubini od 4 metra 28 ‰ i površinskom temperaturom mora od 14 °C. Dana 21. 12. 2022. salinitet na dubini od 1 metar je iznosio 0,9 ‰, na dubini od 4 metra 3,4 ‰ s jasno izraženom haloklinom na dubini od 5 metara. Dana 01. 01. 2023. temperatura mora na dubini od 3 metra iznosila je 12 °C, dok je salinitet na 1 metar dubine iznosio 3,5 ‰ uz jasnu haloklinu na dubini od 3 metra. Sve navedeno ukazuje kako je riječ o ekstremnim uvjetima koji su utjecali na iscrpljivanje organizma školjkaša i zasigurno doprinijeli njihovom uginuću - kažu stručnjaci.
Djelatnici Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu bili su tijekom siječnja 2023. godine na terenu, u obilasku eksperimentalne splavi za uzgoj. Tom prilikom u Novigradskom moru nije primijećena smrtnost dagnji ni ostalih školjkaša koje Sveučilište u Zadru trenutno eksperimentalno uzgaja na dubinama od 20 oko metara. Prilikom navedenog obilaska uzeti su uzorci dagnji s različitih dubina kao i u uzorci kamenica i kapica, kao komercijalno zanimljivih vrsta. Obradom uzoraka u laboratoriju utvrđena je vrlo slaba kondicija školjkaša uzgajanih na manjim dubinama u odnosu na školjkaše uzete u dubljim slojevima mora. Navedeno upućuje na manjak hranjivih tvari u površinskim sloju kroz duži vremenski period, što uz vrlo nizak salinitet kroz duži period predstavlja kombinaciju nepovoljnih ekoloških uvjeta za uzgajane školjkaše. Sve navedeno zasigurno je izazvalo veliki stres i potaknulo uginuća bilo zbog starvacije, bilo zbog smanjenog imuniteta školjkaša. Smanjenje imuniteta zasigurno je školjkaše učinilo osjetljivim prema različitim patogenima, bilo onim koji su nam poznati i koji su uobičajeno prisutni u okolišu, bilo mogućim patogenima koji nisu do sad utvrđeni u školjkašima u Republici Hrvatskoj.
- Za kraj želimo naglasiti kako će globalne klimatske promjene i s njima povezani ekstremni uvjeti uzgoj školjkaša stavljati pred sve veće izazove, posebice u dijelu koji se odnosi na prirodni mrijest i prikupljanja mlađi. Zbog toga Sveučilište u Zadru već nekoliko godina kroz projekte financirane od strane Ministarstava poljoprivrede razvija laboratorij za uzgoj i mrijest školjkaša u recirkulacijskim uvjetima, te daje tehničku podršku Zadarskoj županiji u provođenju projekta Argos čiji je jedan od ciljeva također uzgoj i mrijest školjkaša u recirkulaciji. Recentni događaj uginuća dagnji u Novigradskom moru, koji za sobom povlači pitanje obnove populacije dagnji i dostupnosti mlađi za nasad u budućem razdoblju, ukazuje na važnost navedenih projekata, čijim uspješnim provođenjem bi se omogućila sigurna opskrba mlađi i u uvjetima nepogode koja je u ovom trenutku pogodila Novigradsko more - zaključuju izv. prof. dr. sc. Tomislav Šarić i izv. prof. dr. sc. Ivan Župan.