Turizam će se, prema svemu sudeći, vratiti u zaleđe i na more, a tek onda na priobalje, gdje je godinama suvereno gospodario. Neka bi područja, do sada izvan žarišta turističke "javnosti", ovoga ljeta mogla doživjeti pravu revoluciju, što pokazuje i primjer Ravnih kotara u zaleđu Zadra.
- Srpanj i kolovoz su skoro kod svih popunjeni, rujan se još oprezno puni, ali mogu slobodno reći da je situacija, kad se uzme prosjek, puno bolja nego u priobalnom dijelu, pogotovo u hotelima i apartmanskim naseljima, gdje postoji tzv. masovni smještaj – kaže Vanja Čvrljak, direktor Turističke zajednice Ravnih kotara, koja obuhvaća praktično čitavo zadarsko zaleđe.
Posebnosti ruralnog smještaja u razdoblju postkorone dolaze do izražaja: intima boravka, udaljenost od velikih gužvi i prometa, sve što takav turizam čini upravo idealnim sad je adut više u epidemiološkim uvjetima. Spletom nesretnih okolnosti Ravni kotari dolaze do bržeg brendiranja nego što je to bilo do sada.
Ruralno područje
- Kako se to kaže, dok nekom ne smrkne, drugome ne svane. Sad smo mi postali hit, nakon što smo se dugo godina mučili postati "vidljivi" u turističkom smislu, u konkurenciji priobalnih turističkih kapaciteta. Na našem prostoru, a radi se zapravo o ruralnom području čitave Zadarske županije, postoji 300 objekata, srednje, veće i tek nekoliko niže kvalitete. Riječ je o objektima koji raspolažu kompletnim luksuzom za jedan pravi, istinski odmor. Ne čudi potražnja za takvim oblikom smještaja, jer smo i sami svjedoci da se u kaosu koji se zadnjih godina događa na obali više nemoguće istinski odmoriti. A s obzirom na potrebu socijalne distance gostiju, te su ruralne kuće još traženije nego prije – ističe Čvrljak.
Gosti koji bukiraju takav smještaj su prije svega europski turisti, srednje i više platežne moći. Uglavnom je to srednja, sjeverna i zapadna Europa, pa čak i iz istočne Europe.
- Uglavnom je to drugačiji tip gostiju u odnosu na one na koje smo navikli zadnjih nekoliko godina na našim obalnim destinacijama. Posebno je zanimljiva činjenica da je većina tih gostiju zaljubljena u Hrvatsku i već dugi niz godina dolazi kod nas. Mnogi od njih ljetovali su upravo na obali, na zadarskoj rivijeri, ali su zbog svih razloga koje smo već naveli s obalnog dijela našli dobar supstitut upravo u ruralnim kućama koje nude sve, a opet su dovoljno blizu, na korak od svih važnih centara ponude i turističkih aktivnosti. Većina tih kuća opremljena je i bazenima. Ljudi koji ulažu u to shvaćaju koje standarde i uzance turističke ponude trebaju zadovoljiti. Ima i kuća koje nemaju bazen, ali onda su cjenovno na nižem razredu, mada i one također dobro rade. Bazen je postao preduvjet uspješnog bavljenja turizmom i to se očekuje kod takvih kuća. Uglavnom, objekti koji su rađeni u tradicionalnom autohtonom stilu, drvo, kamen, malo kovanog željeza, koji prate domaću arhitekturu i lokalne posebnosti, a opremljene su bazenom koji upotpunjuje cijelu priču, svi ti objekti rade vrhunski, imaju sezonu po četiri, pet mjeseci. Tu nema fušarenja i potrebno je ići s maksimalnom kvalitetom da bi nekoga mogli primiti. Mi nemamo kritičnu masu posjetitelja i zakon velikih brojki, tako da stvarno morate biti po nečemu posebni da biste privukli goste – objašnjava Čvrljak tajnu iznenadnog uspjeha ruralnog područja.
Morate biti posebni
Sve su kuće prisutne na internetskim buking platformama, gdje se cijene kreću od tisuću do 2500 eura za tjedan dana najma, što opet ovisi o smještajnom kapacitetu, ali prosjek je da dvije obitelji mogu boraviti u takvoj kući. Kad se podijeli iznos po osobi, on je često jeftiniji nego u obalnim kapacitetima.
- Ono što je jako bitno jest to da su naši ljudi i dalje zadržali gostoljubivost. U mnogočemu taj naš mentalitet zna biti "težak", ali u odnosu prema gostu tu su toplina, emocija i gostoprimstvo, čime smo se nekad na Jadranu ponosili. To smo u mnogo mjesta izgubili, ali u Ravnim kotarima i zaleđu i dalje živi ta gostoljubivost, a i dalje će živjeti. Taj će gost minimalno dobiti par boca vina, maslinova ulja, u većini slučajeva domaćin će mu spremiti peku ili gradele i on će se na taj način "zaljubiti" u destinaciju jer će osjetiti tu toplinu i dobrodošlicu – objašnjava Čvrljak.
Sve su to uglavnom automobilski gosti, što je opet prednost zbog pada avioprometa, a i cijene se korigiraju i ponešto padaju, čime u svakom slučaju takvi objekti imaju prednost u odnosu na hotele s puno soba.
- Dogodilo se ono što je bilo nezamislivo prije nekoliko mjeseci, da su Ravni kotari napokon došli pod povećalo turističke javnosti. To je jedinstven resurs i nitko kao Zadarska županija nema u tom zaleđu takav potencijal. Da ne spominjem blizinu nacionalnih parkova, prometnu povezanost... Ali nitko nema takav potencijal cjelogodišnjeg turizma 365 dana kao Zadarska županija sa svojim zaleđem, potocima, priobaljem. Klima je izvrsna, gastronomija, aktivan odmor, nema čega nema. Možda je došlo vrijeme koje će, nažalost zbog krize u turizmu, prosvijetliti određene strukture kako bi ti Ravni kotari napokon doživjeli zasluženu turističku renesansu – zaključuje Čvrljak.
Njegov kolega iz obližnjeg priobalnog dijela, Nikola Milošević, direktor Turističke zajednice općine Sukošan, koja obuhvaća i ruralno i priobalno područje, kaže kako iz kontakta s iznajmljivačima još nisu čuli nekih većih pritužbi za srpanj i kolovoz.
- Logično je očekivati da će bolje biti popunjen ruralni nego priobalni dio zbog niza razloga. Ali ne može se to ipak reći sa stopostotnom sigurnošću. Dosta se tih mjera za srpanj i kolovoz još može dodatno ublažiti, tako da od iznajmljivača još nema nekih najava o drastičnom padu bukinga za ta dva mjeseca. Bit ćemo sigurno pametniji za desetak, petnaest dana i bit će lakše prognozirati. Naše područje u zaleđu, u Debeljaku, gdje ima puno obnovljenih kuća, za turizam opremljenih bazenima, zadnjih nekoliko godina doživjelo je pravi bum i drastično je porastao interes turista. Malo koja kuća ima manje od četiri zvjezdice, a već nekoliko godina kuće s tog područja dobivaju najviše nagrade za kvalitetu ponude – kaže Milošević.
Što se tiče funkcioniranja Turističke zajednice, to je, kaže nam, "luda kuća" zbog financija koje su drastično opale zbog izostanka financiranja. Dosad su raspolagali s 1,3 milijuna kuna priljeva i imali više od 40 raznih manifestacija u turističkoj sezoni, po čemu su bili rekorderi u Zadarskoj županiji, da bi ove godine prije svega zbog kresanja paušala iznajmljivačima za 50 posto – a takvih
je u TZ Sukošanu i do 80 posto - ostali bez najmanje 500 tisuća kuna. Manifestacija će zbog toga biti puno manje nego prošlih godina i sve će se svesti na nekoliko tradicionalnih događaja, ako ne bude još neugodnih iznenađenja povezanih s pandemijom koronavirusa koja je jednostavno "promijenila sve" - ističe Milošević.
Nautički turizam
Još jedna grana turizma pokazuje "žilavost" u epidemiološkim uvjetima, a to je – nautički turizam. Na području Sukošana nalazi se D-Marin Dalmacija, jedna od najvećih jadranskih nautičkih marina. Evo što oni kažu o bukingu gostiju:
- U svim našim marinama svi brodovi nalaze se na godišnjem vezu pa u tom smislu nije bilo promjene, no važna se promjena odnosi na činjenicu da nautičari nisu mogli doći, da su otkazane regate i planirana događanja, kao i otvaranje ugostiteljskih objekata u marinama, odnosno cijela turistička sezona i dalje je neizvjesna. Osim plovila na godišnjem vezu, marine bilježe i prihvat plovila u tranzitu, a to je ono čega će ove godine sigurno biti manje – ističu u marini. Ipak, ima i optimističnih najava:
Naši gosti su s nestrpljenjem očekivali mogućnost dolaska u naše marine, odnosno na svoje brodove, i nas svakako raduje njihov dolazak. Sve naše marine: D-Marin Dalmacija, D-Marin Borik i D-Marin Mandalina (Šibenik) cijelo vrijeme su bile otvorene, jedan manji dio usluga je jedno kraće vrijeme u ožujku bio ograničen, no već od sredine travnja naše operativne aktivnosti su intenzivirane i normalizirane. Otvaranjem granica i popuštanjem mjera u marine su počeli stizati vlasnici plovila, ali i gosti u čarteru. Ako govorimo o vlasnicima plovila, to su tradicionalna tržišta: Austrija, Njemačka, Slovenija, Slovačka i Češka. Zaista je nezahvalno davati bilo kakve prognoze, treba vidjeti kako će se situacija oko COVID-a 19 razvijati dolaskom većeg broja ljudi i općenito većom fluktuacijom ljudi, jer je iznimno važno da se svi skupa odgovorno ponašamo kako bismo jedni druge zaštitili i smanjili mogućnost širenja virusa. Ne treba zaboraviti da isto tako ovisimo o politici putovanja u zemljama koje su naša emitivna tržišta - zaključuju u marini D-Marin Dalmacija.