U Zadru, kao i u ostatku Hrvatske, problem praznih stanova postaje sve izraženiji.
Prema podacima popisa iz 2021. godine, čak 62 posto stanova u Zadarskoj županiji ne koristi se za stanovanje, što ovu županiju svrstava među one s najvišim postotkom nenastanjenih nekretnina u zemlji.
Ovaj fenomen nije izoliran samo na Zadar; slične brojke možemo vidjeti i u Ličko-senjskoj županiji (66,4 posto) i Šibensko-kninskoj županiji (64 posto).
Uz to, Zadarska županija ističe kao vodeća broju stambenih jedinica koje se koriste za odmor: čak 38 tisuća stanova! Prema tim brojkama, Zadar nadmašuje Primorsko-goransku županiju s 36 tisuća i Istarsku županiju s 28 tisuća.
Prema podacima iz popisa stanovništva 2021. godine, u Hrvatskoj se čak 40 posto stanova ne koristi za stanovanje. Ova kategorija obuhvaća prazne stanove, one namijenjene odmoru, kao i one korištene za poljoprivredu ili gospodarsku djelatnost. Procjenjuje se da bi porezna baza za nekretnine mogla iznositi oko 900 tisuća stambenih jedinica, isključujući nekretnine namijenjene poljoprivredi, koje su izuzete od plaćanja poreza na nekretnine.
Potencijalno se radi o više od 50 milijuna m2, koji bi se mogli oporezivati po maksimalnom iznosu od 8 eura/m2. Realna pretpostavka je da neće svi gradovi i općine uvesti najveći iznos poreza, ali ipak možemo govoriti o potencijalnih 100 milijuna eura prihoda gradovima i općinama godišnje, pa i više.
Ove brojke, logično, sugeriraju ozbiljne socijalne i ekonomske probleme kojih smo svi itekako svjesni. Prazni stanovi često su rezultat kombinacije faktora kao što su visoke cijene nekretnina, nedostatak dostupnih stambenih jedinica za mlade obitelji, te popularnost stanova za odmor, koji dodatno povećavaju pritisak na tržište.
Na primjer, Zadarska županija se ponosi sa 38 tisuća stanova za odmor, što dokazuje snažnu turističku orijentaciju, ali i to da lokalno stanovništvo često ne može priuštiti stanovanje.
Osim toga, kulturni kontekst u kojem Hrvati posjeduju nekretnine dodatno komplicira situaciju.
U Hrvatskoj, nekretnine se često smatraju simbolom uspjeha i sigurnosti, što dovodi do njihovog akumuliranja, umjesto da se koriste za stambene svrhe. Ovo dovodi do porasta broja praznih stanova, dok mladi ostaju vezani uz roditeljski dom zbog nepristupačnih cijena.
Prema najnovijim najavama o uvođenju poreza na nekretnine, očekuje se da će ovaj potez potaknuti lokalne vlasti da bolje upravljaju svojim stambenim fondom. Međutim, kako će to utjecati na situaciju u Zadru i ostatku županije, ostaje neizvjesno. Bude li se nastavilo s trenutnim trendom, postoji opasnost da će sve više stanova ostati prazno, što bi dodatno otežalo stambenu situaciju za lokalno stanovništvo.
Na kraju, važno je prepoznati da su prazni stanovi više od samo statističke brojke; oni predstavljaju izazove s kojima se suočavaju mnogi građani, dok se Zadar bori s očuvanjem svoje lokalne zajednice u suočavanju s pritiscima tržišta nekretnina.