StoryEditor
4 kantunaKAD ZDRAVKO GRADI...

Zadarski graditeljski bum: lani je u tom gradu završeno preko 1000 stanova, pet puta više nego u Splitu! No, takav porast ima i svoju tamnu stranu...

Piše Sandi Vidulić/Slobodna Dalmacija
23. listopada 2020. - 17:40
Intenzivna gradnja u hrvatskim urbanističim uvjetima ima svoj danakJure Mišković/Ilustracija/Cropix

U Zadru stanogradnja očito cvate, jer je na svojim stranicama Državni zavod za statistiku objavio podatak da su u tom gradu u prošloj godini završena 1.004 stana.

Usporedbe radi, u 2019. u Splitu je završeno 211 stanova. U Dubrovniku je bilo 116 gotovih stanova, a za Šibenik su državni statističari izbrojali da se u prošloj godini dovršilo samo 26 stanova. Zbrojimo li ta tri grada, u njima je završeno 356 stanova prošle godine.

Je li moguće da se u Zadru 2019. završilo čak tri puta više stanova negoli u istom periodu u ostala tri velika grada Dalmacije?!

Od Državnog zavoda za statistiku u Zagrebu zatražili smo i dobili potvrdu za točnost podataka koje su objavili.

- Prema objavljenim podacima u „Gradovi u statistici – Građevinarstvo” broj završenih stanova u 2019. godini u Zadru iznosio je 1.004, dok je površina završenih stambenih zgrada u 2019. godini u Zadru iznosila 112.411 m². - odgovorili su iz DSZ-a.

Neslužbeno smo saznali da se u završene stanove broje i oni koji su započeti pred nekoliko godina, ali su tek prošle godine dovršeni. Zbrojili smo podatke za završene stanove u Splitu i Zadru u razdoblju od 2011. do 2019. i došli do rezultata da se u Zadru u prošlom desetljeću izgradilo 3.235 stanova, a u Splitu se izgradilo 2.597 stanova. Dakle, 638 stanova više izgradilo se u zadnjih devet godina u Zadru u odnosu na Split, iako Zadar ima sto tisuća stanovnika manje. Samo u zadnje četiri godine u Zadru su dovršena 2.252 stana, što je nešto manje negoli je Split izgradio u prošlom desetljeću.

No, takva intenzivna gradnja, u hrvatskim urbanističim uvjetima ima svoj danak. Kritike da je pregusta stanogradnja koju ne prate zelene površine i javni sadržaji dohvatila Zadar - što je od konca devedesetih uobičajena praksa splitskog graditeljstva - mogu se sve više pročitati po lokalnim društvenim mrežama i portalima. Valja znati da je Zadar do zadnjih godina za naše prilike ostao očuvan od značajnijih urbanih devastacija, a neke novije gradnje su se uglavnom uklapale u zatečeni prostor, osim pojedinih ekscesa.

No, zadnjih godina intenzivirala se gradnja, a s njome i gustoća izgradnje. Očit primjer je “Projekt “Zadar” od 11 zgrada sa stanovima za članove hrvatskih sindikata na mjestu nekadašnjeg “Bagatovog” B pogona. Gradnju već nekoliko godina provodi firma Sigma matica, koja je u početku projekta bila vezana sa Domagojem Miloševićem bivšim potpredsjednikom Vlade RH. Sadašnji vlasnik firme je Zoran Kovač, koji je u posao ušao sa Miloševićem i Danielom Šternom, sinom bivšeg ministra gospodarstva i direktora INA-e Davora Šterna. Njih trojica su nekoliko firmi osnivali, vodili u stečaj, prebacivali imovinu u nove firme...

Lokalni mediji predviđaju da će u 11 zgrada, od kojih je većina izgrađena i useljena na zadarskoj Plovaniji, biti više od 1.000 stanova po cijeni od 1.390/m2. Ovakva sindikalna stanogradnja se za sada izvodi u Zagrebu i Zadru.

Firma Sigma Matica zapravo predstavlja operativni dio Matice stanogradnje d.o.o.. Ovu je pak tvrtku osnovalo osam nacionalnih sindikata zaposlenika u javnim i državnim službama (visoko i srednje školstvo, učitelji, medicinske sestare, policija, knjižničari…) zbog stambenog zbrinjavanja svojih članova.

Projekt za gradnju je napravila tvrtka D&Z-a u vlasništvu Zdravka Livakovića, nekadašnjeg državnog tajnika u ministarstvu mora prometa i infrastrukture i bivšeg prvog čovjeka zadarskog urbanizma, koji je zajedno sa Božidarom Kalmetom prošle godine nepravomoćno oslobođen Uskokovih optužbi da su u ministarstvu uspostavili kriminalnu organizaciju. Unatoč tome što je Livakoviću imovina bila blokirana u sudskom procesu, njegova firma je dobivala mnoge važne poslove po gradu. Prije početka gradnje Gradsko vijeće Zadra je ovaj teren i plan stambene izgradnje izuzelo od čekanja na donošenje detaljnog plana za zonu Višnjik. Portal 057 info je napisao da su “građevinske dozvole izdavane bez Urbanističkog plana te građevinske zone koji je kao obaveza netragom nestao iz Prostornog plana da bi se kao obaveza vratio u izmjene Prostornog plana Grada Zadra.”

Kao rezultat nastala je substandardna gradnja, stvorene su spavaonice bez urbanih sadržaja. Za razliku od zelenila kojeg se može vidjeti na simulacijama projekta od Sigme matice, u stvarnosti jedva da je posađeno nešto biljaka, građevine koje nalikuju kao jaje jajetu su gusto zbijene, nemaju poslovnih sadržaja u prizemlju, a ono malo prostora između zgrada mahom služi kao parking.

No, ovo je samo dio novije gradnje po Zadru. Zbog toga što ovaj grad ima konfiguraciju terena kao “ravnu ploču” iz njegovog središta - Poluotoka, Voštarnice ili Relje - ne vide se mnoge stambene višekatnice i “urbane vile” koje se grade po Plovaniji, Bilom brigu, Meladi... U vizuri grada očljive su zgrade masivnijih gabarita koje “izrone” usred nižih gradnji, poput stotinjak stanova na mjestu bivšeg “Mesoprometa” ili kompleksa zgrada na lokaciji bivše tvornice kruha “Danilo Štampalija”. U tim slučajevima udio zelenila je također sveden na minimum, jer se nastoji što više stanova izgraditi na građevnoj čestici.

Premda veliki intenzitet stambene gradnje može dovesti do pojeftinjenja stanova, a kod sindikalne gradnje radi se upravo o tome, njezin prostorni utjecaj nije pohvalan. Takva pregusta gradnja koju ne prate javni sadržaji i parkovi ne doprinosi gradu u kojem se realizira, smanjuje njegovu atraktivnost, a parazitira na urbanim funkcijama koji već postoje.

Rekordna godina za zadarsku županiju

 

Prošla godina bila je rekordna za zadarsku županiju u zadnjih 18 godina, jer je u njoj prema podacima DZS-a dovršeno 2.083 stanova, u čak 714 stambenih objekata. Od 2010. do 2019. u Zadarskoj županiji izgrađena su 11.872 stana, a u Splitsko-dalmatinskoj 11.512 stana. No, unatoč svoj toj gradnji, statistički podaci govore da cijene stanova ne padaju, već dapače rastu.

Štoviše, čak ni ove godine, izgleda, udar korona virusa još nije zahvatio po graditeljstvu. Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku govore da je u kolovozu ove godine u odnosu na kolovoz 2019. obujam građevinskih radova u Hrvatskoj čak veći za 3,4 posto.

Veća gradnja stanova u Zadru i Zadarskoj županiji u odnosu na Split i njegovu Županiju možda je objašnjiva sa ekonomskim pokazateljima. U Zadarskoj županiji su nešto veće plaće, a stopa registrirane nezaposlenosti je prošle godine bila 9,2, dok je Splitsko-dalmatinska županija imala stopu nezaposlenosti od 15,4. Odnosno, dok je u Zadarskoj županiji 2019. bilo nezaposleno pet tisuća građana, dotle je u Splitsko-dalmatinskoj županiji bilo bez posla preko dvadeset i pet tisuća ljudi.

Veća stopa nezaposlenosti nastavlja se i ove godine na splitskom području. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u kolovozu i rujanu je svaki 16 Splićanin bio nezaposlen, dok je u Zadru svaki 24 građanin bio bez posla.

Gdje je zapela sindikalna stanogradnja?

 

Gradnju stanova za sindikalce po cijeni nižoj od 1.400 eura po m2 najavio je još pred desetak godina ondašnji predsjednik uprave Matice stanogradnje Zoran Bašić. Takav ekonomski model predstavio je kao pouzdan rekavši da su djelatnici javnih i državnih službi relativno zaštićeni.

“Manje je vjerojatno da će medicinska sestra ili sveučilišni profesor ostati bez posla. Mi smo stabilna skupina i ima nas puno, a to je padobran ili sigurnosna mreža za banku i investitore”, izjavio je tada Bašić.

Kako doznajemo, sindikalna stanogradnja trebala je biti pokrenuta i u Splitu, ali naši izvori kazuju da joj nije bilo omogućeno od strane lokalnih moćnika da se probije na ovo područje.

Izdvojeno

23. studeni 2020 21:52