StoryEditorOCM
4 kantunaDRITA DUNATOV:

Zašto i dalje radimo na groznim štandovima? Novi projekt uređenja stoji, a i "jedra" nisu za tržnicu već za brodove!

Piše M. Kalajžić
23. studenog 2017. - 21:25
drita_dunatov_trznica2-1604

Plan uređenja tržnice je izgleda "na ledu", novi štandovi za proizvođače i prodavače voća i povrća na gradskoj pijaci još su daleko od realizacije, a oni koji svakodnevno tamo rade već su na rubu strpljenja. Najglasnija među njima, vlasnica OPG-a Drita Dunatov koja je i do sada bila odlučna u istjerivanju pravde i zakonitom načinu poslovanja na tržnici, ističe kako se za njih još ništa ne mijenja na tržnici, te su uvjeti rada svakim danom sve gori, iako se za rad na štandu izdvajaju mjesečno ne baš mala sredstva.

- Mene kvadrat mjesečno ako radim svaki dan, rezervacija štanda plus dnevni najam, dođe i do 100 eura. Ja imam četiri kvadrata, zanči 400 eura za mjesec dana. Uvjeti koje imamo može svatko vidjeti: kiša, štandovi u raspadu, vremenski uvjeti kojima smo izloženi su takvi da nekad i ne možemo raditi ako cijeli dan kiši. Sami smo sebi stavili izolacije stiroporom da bi se zaštiti od hladnoće. To su improvizacije, snalaženja, plus suncobrani koji ne pomažu jer kupcima voda cijedi niz vrat ako dođu nešto kupiti. Kažemo im da kuća časti tuširanjem kad dođu rano ujutro nešto kupiti. Hladnoća isto tako, na nijedan način nismo zaštićeni. Jasno, svi znamo da su tržnice na otvorenom, ali da baš trebamo biti na kiši, da nema nekakav konkretan štand koji će nas zaštiti barem od tih direktnih padalina... Zadnja obnova tržnice bila je od njenog popločavanja, ali su štandovi u potpunom raspadu. Meni svako malo bude razvaljen tako da se ne može ništa niti spremiti u njega – kaže Drita Dunatov.

Nagrađeni projekt uređenja tržnice i štandovima "s jedrima" ne ulijeva joj povjerenje kao dobro rješenje.

- Jedra su za brodove, ne za pjace. To treba napraviti adekvatno i kvalitetno. Ja sam tada rekla da bi rado stavila žene od projetanata da one rade u tim uvjetima zimi pod jedrima. Pa kad se jerdo nad glavom rastvori, da po njoj kiši. To je sistem koji je opet otvoren, što znači istu stvar kao sada. To možda vizualno dobro izgleda kao neka romantika, ali mislim da postoje puno bolji sistemi uređenja tržnice. Mislim da uprava tržnice ne zna kad će to i kako biti i da to uopće ne ovisi o njima već o Gradu Zadru koji je vlasnik gradske tržnice – kaže Drita.

U uvođenje reda na gradskoj tržnici svojevremeno se pokušalo utjecati i fiskalizacijom. Ona doduše nije obavezna za OPG-ove koji nisu u sustavu PDV-a, ali Drita Dunatov kaže kako je svojevremeno tražila da račune fiskaliziraju svi zbog kontrole proizvodnje i prodaje, pa bi se na taj način jako dobro riješio problem šverca koji se ne bi više nikome isplatio.

- Zatresla su se brda, a rodio se niti miš. I promjene Zakona o poljoprivredi donose čini mi se samo više problema OPG-ovim koji zbilje proizvode hranu, a ne obračunava se sa švercom koji i dalje dominira našim tržnicama. Pogotovo što se tiče papirologije. Mi ćemo morati voditi dnevnik dnevne prodaje koji je teško kontrolirati, a morat ćemo ih nositi na Agencije za plaćanje... Nije mi jasno baš potpuno, a prema onome što su Mostovci objavili kao nepovoljne stavke zakona, izgleda da ćemo mi koji sadimo i prodajemo svoje opet nadrljati, a šverceri će opet po starom – pribojava se Dunatov.

- Ono što bi u promjenama moglo biti dobro je ako se zapuštena zemljišta bude dodjeljivala OPG-ovima, a bilo bi pametnije i da se poticaji drugačije dodjeljuju, a ne za imaginarne OPG-ove gde su imaginarne krave pasle imaginarne pašnjake, pa bi čovjek dobivao par stotina tisuća kuna godišnje poticaja. Ja sam do sada od poticaja dobila samo spoticaje – kaže Drita Dunatov čija se stvarna proizvodnja, naglašava, svaki dan vidi na gradskoj tržnici.

Da sama nije "vrištala" i ukazivala na probleme, danas ne bi opstala već bi je prepordavači uništili, a ovako su je kupci ipak prepoznali i kupuju kod nje mada njezini proizvodi znaju biti skuplji od onih u trgovačkim centrima ili onih koji se (pre)prodaju na štandovima. Kupcima to ne smeta jer su domaći, a takva bi trebala, zaključuje Drita, trebala biti čitava tržnica, a ne samo da njen štand postoji kao rijetki izuzetak.
 

- Kad bi jedna mlada obitelj kakva svakoga dana napušta Hrvatsku dobila od države samo dva hektara zemljišta i pomoć od 200 tisuća kuna povratnih sredstava, ali ne u novcu već u materijalu za plastenike, traktore, repromaterijal koje bi vraćali deset godina za plastenike, mogli bi jako dobro živjeti, ali i dobro zapeti raditi. A naši bježe vani. Zašto?

 

- Za mene je osobno Seljačka tržnica priznanje i nemoć institucija da srede sve što treba na tržnicama gdje se ne prodaje vlastita proizvodnja već se i preporodaje, a u toj preprodaji ima i domaće uvozne i svake druge robe. Ispada da mi koji proizvodimo vlastitu robu prodajemo tko zna što, a oni na seljačkoj tržnici prodaju samo svoje. Kontrole tržnica su totalno zakazale, od poljoprivrednog inspektorata, carinskog isnpektorata... Od kad nema državnog inspektorata, nastao je zastoj u svim inspekcijama tržnica. Pitala sam ih nedavno jesu li se vratili s kolektivnog godišnjeg odmora koji traje tri-četiri godine?

 

- Kad će se konačno izjednačiti svi OPG-ovi za zdravstveno i mirovinsko osiguranje? Jer za sad OPG-ovi osnovani do konca 2010. godine nemaju nikakve obveze, OPG-ovi osnovani do 2013. godine su obveznici mirovinskog, a OPG-ovi osnovani nakon ulaska u EU 1. srpnja 2013. godine pa nadalje su obveznici i zdravstvenog i mirovinskog. Nevjerojatno, ali istinito.
21. studeni 2024 23:06