Ekstremna zima koju je donio polarni val iz Rusije u Zadru je najviše pokazala zube na – mostu preko gradske luke. Jučer je došlo do podizanja ukupno 24 komada ploča na Gradskom mostu, što se do sad nikad nije dogodilo na takav način.
Oštećenja mosta događala su se i ranije, pa i propadanja ploča, ali jučer je došlo do izdizanja čitavih redova ploča. Radi li se o smrzavanju vode ispod betonske površine ili nekom drugom razlogu, pitali smo Robertina Dujelu, pročelnika Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i zaštitu okoliša Grada Zadra.
- Obzirom da nije bilo nedavnih padalina, pretpostavlja se da uzrok nije stvaranje leda već termička dilatacija, tj. razlika temperature betonskog opločenja i čelične podloge. Naravno, ne može se isključiti da je oštećeni dio već ranije bio oslabljen djelovanjem vode, soli ali i vibracijama mosta. Čim temperature porastu, sanirat će se oštećeni dio pločnika. Napominjem da se ne radi o nedavno obnovljenom dijelu, već suprotnoj strani mosta, nedaleko Obale kneza Branimira, koja do sada nije obnavljana – kazao je Dujela.
Prvi most preko gradske luke otvoren je za promet 28. listopada 1928. godine. Originalno je bio dug 153 metara, a širok 7 metara. Imao je kolnik od pet metara i pločnik za pješake s obje strane, a otvaranjem bi omogućavao brodski promet s uvalom Jazine. Uništen je u bombardiranju grada 17. rujna 1944. godine.
Na istom mjestu 1949. godine, usidren je improvizirani pontonski most na limenim benzinskim bačvama. Preko njega nije bilo baš tako jednostavno prelaziti jer bi ga nosilo ustranu jako jugo ili bura.
Konačno, 1962. uz veliko pučko slavlje pušten je u promet današnji pješački most, dug 152 metra, a širok 6 metara. Kad se u Zadru kaže "kod mosta" svi znaju na koji se most misli, samo je pitanje koja je strana, od Branimira ili Poluotoka. Kad se stoji na sredini mosta dok njim prolazi mnoštvo ljudi, može se osjetiti podrhrtavanja od koraka. I gradski most ima mehanizam za pomicanje kojim se trebao omogućiti prolaz većih brodova u uvalu jazine, ali suvremenici kažu da je samo jednom, na svečanosti otvaranja mosta, taj mehanizam pokrenut da bi potom most jedva bio vraćen u prvobitni položaj i više se nikad nije pokretao.
Pitanje je u kojem je stanju današnji 56-godišnji veteran s obzirom da je sve te godine bio izložen utjecajima mora, vjetra i padalina. Osim povremenih popravaka ploča, pjeskarenja, pituravanja ograde i (uspjelog) dodavanja rasvjete, većih zahvata i nije bilo, iako su preko mosta prešli milijuni i milijuni pješaka (a i poneki motorini i bicikli). Možda mu je, pokazuje najnovije izdizanje ploča, vrijeme za temeljitiju obnovu, pa možda čak i potpunu izmjenu, što će pokazati ispitivanja.