StoryEditor
4 kantunaPRIJEPORI O GAŽENICI

ZIPO po ugovoru mora osigurati home port, a ne turnaround port za kruzere. Ako ne uspije u roku tri godine, LUZ može jednostrano raskinuti ugovor!

Piše Ivica Nevešćanin
5. travnja 2021. - 22:12
Župan Božidar Longin, generalna menadžerica ZIPO-a Rebeka V. Pevec i ravnatelj LUZ-a Robert ŠkifićLuka Gerlanc/Cropix

Dobivanje statusa home porta za kruzere bio je jedan od ključnih uvjeta Lučke uprave Zadar kod odabira koncesionara za putnički terminal i međunarodni promet u Novoj luci Zadar u Gaženici. Izabrani koncesionar, tvrtka ZIPO u vlasništvu turske tvrtke Global ports holding, ugovorom na 20 godina obvezala se da će u roku od tri godine u Gaženici osigurati home port za brodove na kružnim putovanjima. Home port ili matična luka, prema Wikipediji, pojam je za luku u kojoj brod preuzima i/ili promijeni većinu putnika dok preuzima zalihe i gorivo. Status home porta smatra se najvećim dobitkom za neku destinaciju jer se tako maksimalizira multiplikativan efekt dolaska kruzera, odnosno mogućnost dodatne zarade za lokalnu ekonomiju, kroz dobavu raznoraznih roba i usluga te tranzit tisuća putnika i članova posade koji prije i nakon ukrcaja na kruzere znaju po nekoliko dana boraviti u destinaciji matične luke.

Odatle i česti javni prijepori koje ističu pojedini zadarski političari oko uloge Gaženice kao home porta u koncesijskom ugovoru s tvrtkom ZIPO, jer se opravdano smatra da je dobivanje statusa matične luke zapravo najveći potencijal međunarodne luke u Gaženici.

Nedavni veliki intervju generalne menadžerice ZIPO-a Rebeke V. Pevec za Slobodnu Dalmaciju, u kojem je istaknula da Zadru kao destinaciji nedostaje dosta toga da bude home port, poput 2000 kreveta u hotelima više kategorije, opet je pažnju usmjerila na sadržaj ugovora, u kojem se, kako ističu kritičari, nigdje izrijekom ne spominje obveza ZIPO-a da Gaženicu učini home portom. Dodatnu zbrku unijela je primjedba menadžerice Pevec da Zadar najprije treba postati ”turnaround port”, odnosno da „treba razlučiti pojam home port (matična luka) od turnaround port (ukrcajna luka)”.

image
Rebeka V. Pevec je generalna menadzerica kruzerskog terminala u Gazenici.
 
Luka Gerlanc/Cropix

- To su dvije različite stvari. Vrlo često se govori o home portu u smislu da u razdoblju od šest mjeseci ili godine dana jedan te isti brod tu dolazi svakih sedam ili 14 dana, ukrcavaju se i iskrcavaju putnici, da je to početna i krajnja točka krstarenja, uz manje izmjene posade, opskrbe broda itd. Zadar za sada još nije blizu toga. Prvi korak bi nam bio da postanemo turnaround port – kazala je i objasnila što to znači.

- Recimo, brod plovi Mediteranom i ima nekoliko točki koje su turnaround port, dakle luke koje se koriste za izmjenu putnika, dopunu goriva, namirnica itd. Na krstarenju od Lisabona do Barcelone, primjerice, neki će plovidbu završiti u Barceloni, drugi će tu tek početi i ići će do Civitavecchije, Rima, a odatle do Venecije. Tako će u svakoj od tih većih luka biti iskrcaj i ukrcaj putnika. Nama je prvi korak ubaciti Zadar u jedan od tih ukrcajnih točaka, gdje se vrši izmjena putnika”.

Neki su političari to odmah iskoristili kako bi ustvrdili kako su obećanja župana i predsjednika UV LUZ-a Božidara Longina i ravnatelja LUZ-a Roberta Škifića oko home porta od početka bila lažna i „bacanje prašine u oči”. No je li to baš tako?

Koncesijski ugovor između LUZ-a i ZIPO-a, potpisan je 12. rujna 2018. godine, a primjenjuje se od 12. studenog iste godine. Sastavljen je na 52 stranice i od prvog dan je dostupan na službenim stranicama LUZ-a. U 19 dijelova i 128. točaka Ugovora nijedan se izravno ne odnosi na obvezu i uvjete home porta, ali izraz home port spominje se na nekoliko mjesta, uglavnom u sklopu Studije gospodarske opravdanosti Koncesionara. Iako Studija nije objavljena ona je, prema drugom članku ugovora, „sastavni dio ovog Ugovora te obveze koje su u njoj iznijete imaju istu pravnu snagu i učinak kao da su izloženi u ovom Ugovoru”.

Riječ home port prvi se put spominje na 8. strani ugovora gdje se tumače ključni pojmovi pa se tako navodi da je home port zapravo „luka polazišta”, dok se obveze koncesionara za luku polazišta navode u članku 41. gdje se brojčano iskazuje očekivani putnički promet od kruzera za 2021. i za 2026. godinu. No kako Studija gospodarske opravdanosti nije javno dostupna, od ravnatelja LUZ-a zatražili smo dodatna objašnjenja.

Zanimalo nas je koje su obveze tvrtke ZIPO u svezi osiguranja home porta za kruzere te je li home port jedan od ključnih uvjeta koncesije. Odnosno, zašto Studija nije javno dostupna?

Iz LUZ-a su nam odgovorili da je ZIPO preuzeo obvezu da u roku od tri godine od isteka kalendarske godine u kojoj je Ugovor stupio na snagu te u daljnjih pet godina, sukladno mjerama i aktivnostima razrađenima u Studiji gospodarske opravdanosti, postigne promet putnika i vozila koji je ugovoren na temelju ponude i Studije gospodarske opravdanosti. No kako Studija predstavlja razradu planiranih poslovnih aktivnosti koncesionara u ispunjenju tog cilja, a budući da se radi o poslovnim podacima koji predstavljaju poslovnu tajnu, o mogućnosti njene objave Škifić nas je uputio na ZIPO.

image
Kruzeri u Gaženici
Luka Gerlanc/Cropix

- LUZ drži da su ispunjeni zahtjevi načela javnosti rada ustanove objavom Ugovora o koncesiji u kojem su jasno propisane obveze koncesionara koje su rezultat otvorenog postupka nadmetanja. Nadalje, u predmetnom Ugovoru stoji ugovoreni promet putnika i vozila za 2021. godinu i to: 72.528 putnika u međunarodnom putničkom prometu (kao polazišna luka) i 246.544 putnika (tranzitni putnici u međunarodnom prometu) te 13.677 vozila i 64.933 putnika u međunarodnom linijskom pomorskom prometu – navode. Za 2026. te su brojke još veće, 84.089 putnika u luci polazišta i 314.659 tranzitnih putnika.

- Uloga ”polazišne luke” odnosno ukrcajno-iskrcajne luke za brodove na kružnim putovanjima u postupku davanja koncesije očituje se u tome što je u postupku nadmetanja, unutar zakonskih okvira, LUZ propisala kriterije za odabir najpovoljnije ponude u kojem je najzastupljeniji kriterij bio upravo planirani broj putnika u međunarodnom povremenom putničkom prometu u ”luci polazišta”, čime su stvorene pretpostavke da se kao najpovoljniji ponuditelj odabere upravo onaj gospodarski subjekt koji ponudi najpovoljniju ponudu upravo u tom segmentu. Zašto je taj kriterij izabran za jedan od najznačajnijih kriterija? Upravo zato što je namjera Lučke uprave Zadar bila pronaći koncesionara koji će djelovati proaktivno u upravljanju predmetnim koncesijskim djelatnostima, a ne koncesionara koji će, recimo to pojednostavljeno, „sjediti i čekati da se promet dogodi”, naglašava Škifić, koji je terminološku zbrku između home porta (matične ili polazišne luke) i turnaround porta (luka ukrcaja-iskrcaja, na početku ili kraju putovanja), koju razlikuje generalna menadžerica Pevec, riješio tako što ih praktički sveo na isto, iako to očito nisu iste stvari.

- Valja razumjeti da je ”home port”, točnije, ”turnaround port” širi koncept čija uspostava obuhvaća suradnju većeg broja dionika jedne destinacije, među kojima tijelo koje upravlja lukom samo jedno od njih. U tom smislu, LUZ osigurala je izgradnju suvremenih objekata lučke podgradnje i lučke nadgradnje koji udovoljavaju svim sigurnosnim i ekološkim standardima, čime je omogućila dolazak i prihvat većeg broja kruzera, a odabirom koncesionara ZIPO omogućila i visoki standard pružanja lučke usluge u organizaciji ukrcaja i iskrcaja putnika te upravljanja Centralnom zgradom terminala – kažu i dodaju kako je LUZ „unutar ovlaštenja koje ima kao tijelo koje upravlja lukom, u svojstvu davatelja koncesije postavila uvjete za dodjelu koncesije koji osiguravaju odabir onog lučkog operatera koji će jamčiti ostvarenje najvećeg prometa putnika i vozila. Upravo je promet kruzera koji je ostvaren u 2019. godini dokaz da je u ovom segmentu LUZ postigla željeni rezultat.”

Zanimalo nas je što ako koncesionara zbog više sile ne može realizirati home port? Naime, ugovorom se predviđa, prema riječima ravnatelja Škifića i direktorice Pevec, da se home port u Gaženici treba ostvariti u roku tri godine, dakle krajem 2021. Hoće li se ta obveza koncesionara prolongirati zbog pandemije?

image
Božidar Longin i Robert Škifić
Jure Miskovic/Cropix

- Posebne okolnosti koje su nastupile zbog epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane koronavirusom SARS-CoV-2 utjecale su na cijeli niz gospodarskih grana, a negativne posljedice posebno su pogodile kruzing industriju. Ove okolnosti nisu mogle biti predviđene uza svu dužnu pažnju kako LUZ, tako i koncesionara, pa predstavljaju višu silu. Ugovor o koncesiji predviđa postupanja te prava i obveza ugovornih strana u slučaju nastupanja više sile. Na zahtjev koncesionara ZIPO aktivirane su te klauzule ugovora te su započeti pregovori oko definiranja međusobnih odnosa u tim novonastalim okolnostima. Pregovori su u tijeku i s obzirom na složenost problematike potrebno je i određeno vrijeme njihova trajanja, a o ishodu pregovora obavijesti će se zainteresirana javnost po njihovom okončanju.

No, što ako koncesionar, unatoč odgodi zbog više sile, ne ispuni obvezu o uspostavi home porta kroz tri godine? Može li LUZ zbog toga jednostrano prekinuti ugovor o koncesiji?

Odgovor je potvrdan, a ta je mogućnost predviđena točkom 43. Ugovora u kojoj stoji: „Ostvarivanje planiranog broja putnika i vozila iz članka 41. ovog Ugovora ugovara se kao bitni sastojak Ugovora te se neispunjenje tog uvjeta od strane koncesionara, osim u slučaju više sile, ugovara kao razlog jednostranog raskida ovog ugovora”. Potom se precizira: „Davatelj koncesije može, u smislu prethodnog stavka, jednostrano raskinuti ovaj ugovor ako 1) ostvareni promet putnika i vozila za referentnu ili narednu godinu bude za 20 posto ili više postotnih poena manji od planiranog te ako 2) ostvareni promet putnika i vozila za referentnu i sljedeće dvije godine uzastopno bude manji od planiranog”.

Zaključno, u potpisanom ugovoru postoji home port (ne i turnaround port), uvjeti i obveze definirani su Studijom gospodarske opravdanosti Koncesionara koja nije javno objavljena jer predstavlja poslovnu tajnu, a neispunjavanjem uvjeta o rastu prometa za "luku polazišta" LUZ može jednostrano raskinuti koncesijski ugovor.

 LUZ kontrolira točnost izvješća koncesionara


Članak 41. definira obveze koncesionara u smislu rasta prometa u međunarodnom linijskom prometu i na kruzerima, članak 43. određuje uvjete po kojima se ugovor može raskinuti ako obveze iz članka 41. nisu ispunjene, dok članka 42. funkcionira kao klauzula o osiguranju točnosti podataka. On naime precizira obvezu koncesionara o redovitom slanju izvješća o ostvarenom prometu na temelje kojih će LUZ donositi procjenu ispunjavali li ZIPO ili ne uvjete iz ugovora. Ostvareni promet LUZ neće utvrđivati samo na temelju izvješća koncesionara, već i na temelju vlastitih evidencija „koja prikupi od tijela državne uprave nadležnih za sigurnost plovidbe. Koncesionar je dužan svoja izvješća za prošlu godinu dostaviti LUZ-u najkasnije do 30. travnja tekuće godine.

20. travanj 2021 16:02