Ministrica poljoprivrede Marija Vučković nedavno je potpisala ugovor o dodjeli nepovratnih sredstava za infrastrukturno opremanje posrednika u lancu doniranja hrane i banke hrane iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) u iznosu od 14,7 milijuna kuna.
”Hrana je dragocjena, a otpad od hrane neprihvatljiv – filozofija je koju trebamo prenijeti mlađim generacijama, ali koju prije svega moramo provoditi i sami. Svatko od nas može utjecati da hrana ne završi kao otpad”, istaknula je ministrica Vučković.
Ukupna vrijednost reformske mjere “Unaprjeđenje sustava doniranja hrane u RH”, iznosi 32 milijuna kuna, a ugovori su sklopljeni s 51 korisnikom (devet korisnika potpora za banke hrane i 42 posrednika u lancu doniranja hrane), sve u cilju povećanja količina donirane hrane, smanjenja otpada od hrane te povećanja prehrambene sigurnosti siromašnijih skupina stanovništva.
Iza ove vijesti objavljene u hrvatskim medijima krije se zapravo početak prave male društvene revolucije u našem odnosu prema viškovima hrane izgradnjom donatorskog sustava čije središte čini tzv. banka hrane.
Što je banka hrane i čemu ona služi? Kako bismo odgovorili na ovo pitanje, potrebno je nakratko se vratiti u prošlost, u 2015. godinu, kada su aktivisti okupljeni u udrugu “Mreža hrane” počeli zagovarati da država donacije hrane oslobodi od PDV-a. Nositelj te hvale vrijedne inicijative i predsjednik “Mreže hrane” Zoran Grozdanov danas o toj temi više ne želi davati izjave, jer su oni kao zagovaratelji svoju misiju ispunili i “Mreža hrane” je danas praktički ugašena. Grozdanov je to objavio prošlog mjeseca u Bruxellesu na dodjeli nagrade “Najdonator”, koju već petu godinu dodjeljuje eurozastupnica Biljana Borzan.
Borzan je tom prilikom zahvalila Grozdanovu na svemu što je učinio u uspostavi sustava doniranja hrane, koji je država na koncu prepoznala. Ali i Ministarstvu poljoprivrede što je imalo sluha za prijedloge iz civilnog sektora te što je, zahvaljujući europskim novcima, napokon došlo u situaciju da u Hrvatskoj uspostavi sustav banke hrane.
Nacionalna mreža
Banka hrane je neprofitna organizacija koja prikuplja hranu od donatora i distribuira je humanitarnim organizacijama, koje je onda dijele osobama u potrebi. Trenutno, u Hrvatskoj sustav doniranja hrane čine donatori i posrednici u doniranju (129 neprofitnih organizacija trenutno registriranih za ovu djelatnost, humanitarne organizacije poput Caritasa, Crvenog križa, udruga civilnog društva, socijalnih ustanova i slično). Svaka županija imat će tako svog koordinatora, a cijela ta mreža koja će povezivati 21 hrvatsku županiju i Grad Zagreb, nosit će naziv banke hrane.
Uloga banke hrane uključivat će suradnju sa svim posrednicima u doniranju, upravljanje IT sustavom za doniranje, pronalaženje novih donatora, promoviranje doniranja i drugo.
– Banka bi donatorima trebala omogućiti brzo i jednostavno doniranje viškova hrane, komunikaciju s jednom organizacijom umjesto njih 129, infrastrukturnu opremljenost, mogućnost prihvaćanja različitih količina donacije od vrlo malih do velikih s relativno kratkim rokom trajanja i drugo. S druge strane, posrednici u doniranju mogu u banci hrane pronaći dodatne izvore hrane za svoje korisnike, kao i logističku podršku – ističe ravnatelj Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Zdravko Barać.
Programom koji je pokrenulo Ministarstvo poljoprivrede, među ostalim, potiče se infrastrukturno opremanje banki koje će zajedno činiti nacionalnu mrežu kojom će se donatorima omogućiti brzo i jednostavno doniranje viškova te stvoriti preduvjeti za povećanje količina donirane hrane. Time se doprinosi smanjenju otpada od hrane te povećanju prehrambene sigurnosti siromašnijih skupina stanovništva.
– Projekti infrastrukturnog opremanja banki hrane će se dovršiti do kraja 2023., a plan je da s radom počnu najkasnije početkom 2024. godine. Financiraju se kao i sve druge neprofitne organizacije civilnog društva, dakle iz donacija, državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne i regionalne samouprave, EU sredstava putem natječaja i slično – kaže Barać.
U Hrvatskoj se godišnje baci 286.379 tona hrane, od čega jestivi dio iznosi 106 tisuća, pri čemu oko 76 posto otpada od hrane nastaje u kućanstvima. Hrvatska je ispod prosjeka EU-a po količini bačene hrane te iznad prosjeka EU-a po količini otpada koji nastaje u kućanstvu. Od 2019. do prosinca 2022. godine u sustavu e-doniranje registrirano je 305 donatorskih profila i 103 od ukupno 129 posrednika u lancu doniranja hrane.
– Dnevno se u Hrvatskoj prema procjenama baci više od tisuću tona hrane, od čega 135 tona kruha. U isto vrijeme, pučke kuhinje i socijalne samoposluge možda neće imati dovoljno zaliha za nahraniti sve koji dođu po pomoć. To su bili šokantni podaci koji su me 2016. ponukali da se angažiram po pitanju povećanja doniranja i smanjenja bacanja hrane. Dok god ima gladnih ljudi, a skladišta socijalnih samoposluga i pučkih kuhinja nisu puna, svaki kilogram bačene hrane je previše. Osim toga, za njezinu proizvodnju su potrošeni resursi – rad, gorivo, voda, zemlja, koji su ograničeni i vrijedni. To je nešto što je generaciji naših djedova i baka bilo nezamislivo – kaže Biljana Borzan.
Angažman je započela radom na deklaraciji o potrebi djelovanja EU-a po pitanju smanjenja bacanja hrane, koju je osobno potpisalo više od polovine eurozastupnika, njih 388. Nakon toga je, polovinom 2016., imenovana izvjestiteljicom Parlamenta i zadužena napraviti izvještaj o trenutnom stanju, koji je sadržavao podatke o tome koliko se hrane baca, gdje, tko baca i zašto. Izvještaj je uključivao i akcijski plan, odnosno mjere koje trebaju poduzeti EU, države članice, proizvođači i trgovci i ostali dionici.
Kruh na otpadu
Ubrzo po imenovanju počela se sastajati s predstavnicima dionika, europskih i hrvatskih, važnih za problematiku, među kojima je bila i “Mreža hrane”.
– S aktivistima iz “Mreže”, pogotovo sa Zoranom Grozdanovim, tijekom godina sam ostvarila iznimno korisnu i plodnu suradnju po ovom pitanju. Oni su 2015. kao društvena inicijativa uspjeli postići da Vlada RH oslobodi donatore hrane plaćanja PDV-a na donacije, što je bila krajnje apsurdna situacija. Smatralo se kako je to bio glavni razlog zašto se u Hrvatskoj donira malo hrane, no nakon toga se stanje nije značajno popravilo.
Iz sastanaka s organizacijama poput Crvenog križa Borzan je doznala kako je jedan od razloga tome slaba opremljenost humanitarnih organizacija i socijalnih trgovima, odnosno da često nemaju resursa preuzeti, transportirati i primjereno skladištiti kvarljive donacije. Često je bilo volje proizvođača i trgovaca da doniraju, no nedostajalo je kamiona, hladnjača i skladišta za prihvat. Iako je za financiranje opreme postojao Fond europske pomoći za najpotrebitije (FEAD), Hrvatska tada iz njega nije povlačila značajna sredstva.
– Na razini EU-a sam se sastajala s predstavnicima humanitarnih organizacija i nevladinih udruga iz zemalja koje su imale dobro razvijene sustave doniranja hrane, poput Španjolske, Francuske i Danske. Bilo je jasno da ima mnogo izvanrednih rješenja koja se mogu primijeniti u cijeloj Uniji, no nije bilo nikog tko bi ih prikupio, sistematizirao i sažeo da budu dostupna svima – ističe naša eurozastupnica.
Izvješće Biljane Borzan o smanjenju bacanja i povećanju doniranja hrane izglasano je 2017., a dobilo je gotovo jednoglasnu podršku EU parlamenta. Jedna od najvažnijih stvari u njemu je bilo donošenje zajedničke metodologije, odnosno načina za mjerenje bacanja hrane u Europi. Naime, podaci s kojima se tada baratalo su bile procjene dobivene na različite načine u različitim državama, tako da se nije zapravo znalo koliko se točno hrane baca. Države su to radile na razne načine, neke su mjerile prema razvrstanom komunalnom otpadu, druge koristeći anketna istraživanja, treće su davale okvirne brojke. Neke su mjerile neiskorištene poljoprivredne viškove kao bacanje hrane, druge nisu i tako dalje. Sukladno tome, podaci su bili jako šaroliki. Nakon toga je dogovorena zajednička metodologija, koju od 2020. koriste sve države članice. Doznalo se tako da je te godine u Uniji bačeno 57 milijuna tona hrane, dok je za Hrvatsku ta brojka iznosila 286.379 tona hrane.
– To je iznimno bitno radi sljedeće važne točke mog izvješća, da se države članice obvežu kako će do 2030. prepoloviti količine bačene hrane. To ne bi bilo moguće bez polazišne točke, a to su rezultati mjerenja za 2020. dobiveni zajedničkom metodologijom. Kako bi se olakšalo opremanje humanitarnih organizacija opremom iz fonda FEAD, kroz izvještaj sam od Europske komisije tražila da se procedura povlačenja sredstava ubrza i pojednostavi. To se i dogodilo krajem 2018. i nakon toga je Hrvatska počela značajnije koristiti taj fond – pojasnila je Borzan.
IT sustav doniranja
Ministarstvo poljoprivrede je krenulo u reguliranje sustava doniranja hrane 2015., kada se među prvim inicijativama za unaprjeđenje sustava izmijenio zakonodavni okvir, te se doniranje hrane, na prijedlog “Mreže hrane”, oslobodilo plaćanja PDV-a. Banke hrane su prisutne u svijetu već više od 50 godina i pokazale su se kao djelotvoran model za redistribuciju viškova hrane, pa se pitanje osnivanja banke hrane pokrenulo i u Hrvatskoj. Rezultati istraživanja o doniranju hrane u RH iz 2017. su pokazali da su donatorima potrebni pouzdani partneri u lancu doniranja (neprofitne organizacije koje su stručne i osposobljene za poslovanje s hranom te opremljene potrebnom infrastrukturom), te da bi se prepreke za doniranje koje su donatori naveli mogle dobrim dijelom riješiti postojanjem banke hrane.
– Prvi projekt koji je pokrenut u smjeru osnivanja banke hrane u RH je uspostava IT sustava “e-doniranje”. Riječ je o komunikacijskoj platformi za donatore i posrednike. Donatori u sustav mogu na jednostavan način prijaviti viškove hrane, a administrator sustava, umjesto donatora, pronalazi adekvatnog posrednika koji može preuzeti ponuđenu hranu. Projekt je do danas spasio oko 400 tona hrane. Putem ovog projekta se stalno kontaktiraju potencijalni novi donatori, a sve s ciljem povećanja količina donirane hrane. Aplikacija trenutno broji 300 donatorskih profila, od čega je samo ove godine uključeno novih 170 – naglašavaju iz Ministarstva poljoprivrede.
Od 32 milijuna kuna osigurana putem NPOO-a, Ministarstvo 30 milijuna kuna planira uložiti u infrastrukturno opremanje posrednika u lancu doniranja hrane i banke hrane, a preostala dva milijuna za digitalizaciju sustava doniranja te edukativno-informativne kampanje. Prihvatljivi troškovi opremanja posrednika su adaptacija skladišnog prostora, nabava skladišne opreme i namještaja, rashladnih uređaja, opreme za čuvanje hrane, viličara, vozila, rashladnih vozila i informatičke opreme.
– Banke hrane u Hrvatskoj pokretat će se po županijskom modelu, odnosno biraju se koordinatori za doniranje hrane koji će djelovati na razini svoje županije. Predviđeno je da banke hrane budu samostalne, neovisne organizacije, s tim da će se osnovati Savjet koji će pratiti i unaprjeđivati njihov rad. To će biti radno tijelo pri Ministarstvu poljoprivrede koje će okupljati županijske koordinatore, pratiti rad banke hrane u RH, brinuti se o operativnim aspektima rada (financiranje, organizacija rada i sl.) i održivosti općenito – ističe Zdravko Barać.
Društvena odgovornost
Osnivanje banke hrane je jedna od brojnih aktivnosti i mjera sadržanih u Planu sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane RH 2019. – 2022., naglašavaju iz Ministarstva poljoprivrede, a to su unaprjeđenje sustava doniranja hrane, poticanje smanjenja nastajanja otpada od hrane, promicanje društvene odgovornosti prehrambenog sektora, podizanje svijesti i informiranosti potrošača, edukacija djece predškolske i školske dobi, mjerenje količina otpada od hrane te ulaganje u istraživački rad i inovativna rješenja za sprječavanje nastajanja otpada od hrane.
Cilj je do 2030. godine smanjiti otpad od hrane na razini maloprodaje i potrošača za pola te da smanjiti gubitke duž cijelog prehrambenog lanca. Hrana se baca i rasipa u svim fazama proizvodnje kroz cijeli prehrambeni lanac, od prerade, distribucije pa do kućanstava. Stoga je Ministarstvo poljoprivrede objavilo četiri sektorska vodiča za sprječavanje otpada od hrane u trgovini, ugostiteljstvu i institucionalnim kuhinjama, primarnoj proizvodnji te proizvodnji i preradi. Cilj je pomoći subjektima u razumijevanju razloga nastanka otpada od hrane te ponuditi rješenja za unaprjeđenje poslovanja i smanjenje količine otpada od hrane, što će smanjiti troškove, pozitivno utjecati na okoliš i doprinijeti društveno odgovornom poslovanju. Unaprijeđen je već spomenuti IT sustav za doniranje hrane, a također je pokrenuta i internetska platforma za sprječavanje otpada od hrane koja je dostupna na poveznici https://hrana-nije-otpad.mps.hr/.
