Na Sveučilištu u Zadru okviru projekta „Proizvodnja hrane, biokompozita i biogoriva iz žitarica u kružnom biogospodarstvu“ održana je panel rasprava „Optimizacija upotrebe pesticida za smanjenje negativnog utjecaja klimatskih promjena na poljoprivrednu proizvodnju“.
Panel rasprava dio je aktivnosti projekta koje Sveučilište u Zadru provodi u suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu te Tekstilno-tehnološkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, a koji obuhvaća primijenjena istraživanja ispravnih agrotehničkih mjera za stare i nove sorte pšenice i ječma te hibride kukuruza kako bi se utvrdili optimalni omjeri između zrna i biomase kao i prisutnost mikotoksina.
- Klimatske promjene i povećane temperature otvaraju prostor za nove štetnike i veću pojavnost plijesni, čime se izravno utječe na kvalitetu i sanitarnu neispravnost. Te su promjene nažalost vrelo izvjesne a na nama je da vidimo kojom će brzinom nastupati i kako se za njih možemo pripremiti. Ne možemo to napraviti tako da potpuno ukinemo pesticide, a zamijenimo ih prirodnim proizvodima. Neke od najotrovnijih stvari na svijetu su potpuno prirodne. Naravno, trebamo podizati svijest, optimalno koristiti preparate kako bismo u naše kulture unosili što manje toksina, bilo prirodnih ili sintetičkih, istaknuo je prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Slaven Zjalić.
Izv. prof. dr. sc. Tomislav Kos s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru govorio je o utjecaju klimatskih promjena na kukce kao vektora spora mikotoksigenih gljiva. Mediteransko podneblje je klimatski vrlo osjetljivo i promjena će zasigurno biti, a neke od njih odnose se na kukce kojih prije nije bilo ili ih je bilo u znatno manjem broju. U istraživanju koje je provedeno na prikupljenim kukuruznim zlaticama i kukuruznim moljcima otkrivena je velika vjerojatnost prijenosa mikotoksina preko ovih kukaca.
- Na područjima gdje se suzbijala zlatica pojava mikotoksina je bila značajno manja. Neupitno je da će se mjere zaštite morati nastaviti provoditi, a naši poljoprivrednici nisu skloni praćenju pojave štetnih organizama u polju. Jedan od izlaza je sadnja lokalno prilagođenih kultivara, rekao je Kos.
Dr. sc. Dario Ivić, rukovoditelj Odjela za biljno zdravstvo Hrvatske agencija za poljoprivredu i hranu, izlagao je o posljedicama ukidanja djelatnih tvari i padu kvalitete i kvantitete prinosa pri promjeni klime. S jedne strane tu su brojni pritisci za visokom kvalitetom i zdravstvenim standardima, a s druge dostupnost proizvoda po prihvatljivim cijenama.
- EU kaže da se poljoprivreda mora promijeniti i u tom cilju je donijela Europski zeleni plan, uz koji bi do 2050. postala klimatski neutralan kontinent. Strategija je "Od polja do stola" nalaže sigurnu i cjenovno pristupačnu hranu, poštivanje načela održivosti i zaštite okoliša, prelazak na pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav. To je sve lijepo na papiru, nema baš previše veze sa stvarnim životom. Do 2030. uporna kemijskih pesticida bi se trebala smanjiti za pola, a veliki teret pritom pada na leđa samih poljoprivrednika. Pitanje je kako će se oni u tome snaći, kaže Ivić.
Izv. prof. dr. sc. Darija Lemić sa Zavoda za poljoprivrednu zoologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu izlagala je o učinku klimatskih promjena na unesene i autohtone invazivne kukce štetne u poljoprivredi. Temperatura je najvažniji čimbenik koji utječe na populaciju kukaca – kada se poveća, utječe utiče na dinamiku populacije, ubrzava metabolizam, potiče na više hranjenja i razmnožavanja, a zbog blagih zima preživljava zimu te je u proljeće vrlo brojna. Ako je temperatura preniska ili previsoka populacija raste sporije, zbog čega su gubici veći u umjerenim područja nego u tropima.
- Nužne su nove strategije suzbijanja kukaca, temeljene na najsuvremenijim alatima kao što su znanstvena predviđanja i znanstveno potvrđeni ekonomski pragovi odluke za suzbijanje, zaključila je panel dr. Lemić.
