U četvrtak na velikoj pozornici Kazališta lutaka Zadar, balet HNK Ivan pl. Zajc iz Rijeke izvesti će spektakularnu predstavu Čipka koreografkinje Maše Kolar. To je zasigurno najveća predstava ne samo u sklopu Plesne sezone, već i posljednjih desetak godina u Zadru.
Svojom bogatom tradicijom i pedagoškom praksom na području suvremenog plesa, Zadar se nametnuo kao respektabilan plesni centar koji podržava plesne predstave gostujućih i vlastitih plesnih umjetnika. Plesnu sezona 2021./2022. u organizaciji Zadarskog plesnog ansambla financijski podržavaju Grad Zadar i Ministarstvo kulture.
Rad Zadarskog plesnog ansambla potpomognut je sredstvima Zaklade 'Kultura nova'.
U potrazi za hrvatskim kulturnim nasljeđem, Maša Kolar inspiraciju za balet Čipka pronalazi u nacionalnoj povijesnoj tradiciji i folkloru – od tradicionalnih obrta izrade čipke u Hrvatskoj, povijesnih zapisa o čipkarstvu, života čipkarica, paške nošnje do folklorne glazbe. Istovremeno postavlja pitanja: koliko je to nasljeđe danas važno i kako ono može pronaći suživot sa suvremenim društvom? Maša Kolar u paškoj čipki, u njenoj strukturi i ritmu pronalazi izvor za stvaranja koreografske strukture, a kroz temu čipke istražuje odnos suvremenosti i tradicije. Zrelo i smireno ulančavanje pokreta u svemoćnoj geometriji apstraktnih ritmičko prostornih, ritualnih obrazaca, suptilno je usidreno u folklornu baštinu, a da pritom ne gubi na suvremenom dojmu. (…) Ansambl je precizan, skladan, posvećen, koncentriran i samozatajan u zajedničkoj misiji (ponovnog) uspostavljanja svetog prostora mandale: izvedbenog i meditativnog. Kultivirana plesna zajednica jednako angažiranih pojedinaca koja je na trenutak uhvatila ravnotežu sa svemirom transcendirajući harmoniju trajanja. (Maja Đurinović, Plesna scena.hr )
Maša Kolar trenutačna je ravnateljica baleta HNK Ivan pl. Zajc u Rijeci. Nakon internacionalne plesačke karijere, nastavlja djelovati u području plesne umjetnosti kao koreografkinja i plesna pedagoginja. Baletni ansambl HNK Ivana pl. Zajca osnovan je 1946. godine kao sastavni dio Opere riječkog Narodnog kazališta. Već od 1947. producira samostalne baletne večeri, a 28. svibnja 1953. godine uprizoruje svoj prvi cjelovečernji balet Coppélia Léa Délibesa. Najznačajniji datum u povijesti riječkog Baleta je 21. rujan 1990. kada ansambl dobiva status samostalne umjetničke grane s Petrom Pustišekom na mjestu ravnatelja. Taj je period djelovanja riječkog Baleta započinje prikazivanjem Giselle Adolphe Adama, a kulminira izvedbama Romea i Julije S. Prokofjeva i Labuđeg jezera P. I. Čajkovskog (1995 godine). Tijekom svog 70-godišnjeg djelovanja riječki je Balet prezentirao iznimnu raznolikost plesnih pravaca unutar konstantno iznenađujućeg i svježeg repertoara te postao prepoznatljiv po originalnosti s tendencijom praćenja suvremenih domaćih i svjetskih trendova. Njihove koreografije potpisuju imena poput: Normana Dixona, Miljenka Štambuka, Pine i Pia Mlakara, Henrika Neubauera, Drage Boldina, Vesne Butorac Blaće, Jože Komljenovića, Milka Šparembleka, Edwarda Cluga, Staše Zurovca, Ronalda Savkovića, Patrica Delacroixa i Lea Mujića. Trenutačno balet HNK Ivan pl. Zajc njeguje repertoar koreografa poput Igora Kirova, Maura Bigonzettija, Kristiana Levera, Andonisa Foniadakisa, Martin Chaixa, Giovanni di Palme, Giuseppe Spote, Maura de Candie, Waltera Matteinija, Ine Broeckx, Douglasa Leea te sadašnje ravnateljice Maše Kolar.