StoryEditor
ForumRAVNATELJICA

Alemka Markotić progovorila o svojoj vjeri, porijeklu, životu u Sarajevu, otkrila i treba li doista 70% nas biti zaraženo za kolektivni imunitet

Piše Jutarnji.hr
13. travnja 2020. - 14:57
Ronald Gorsic/HANZA MEDIA

Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević, dr. Alemka Markotić, gostovala je putem videolinka u Centralnom dnevniku bosanskohercegovačke televizije Face.

Intervju je voditelj Senad Hadžifejzović započeo pitanjem o tome kako to da se ona poziva, osim na znanost, i na Boga, prenosi Jutarnji.hr.

Markotić je odgovorila da ona to ne smatra specifičnim jer smatra da među znanstvenicima ima i vjernika i nevjernika.

- Ja sam zahvaljujući majci Bosanki i ocu Hercegovcu dobila takav odgoj i to mi je možda nešto najvrednije u životu što mi daje snagu. Interes za znanost sam uspjela ostvariti u medicini, a vjera mi je davala snagu u cijelom životu. Imam dosta kolega koji su i vjernici i znanstvenici, i onih koji nisu vjernici. Znanstvenici su vam navikli razmjenjivati mišljenja. Razmjena suprotnih mišljenja je nešto što znanstvenici znaju jako dobro raditi i bilo bi dobro kad bi i ostali slojevi društva malo više poradili na tome da smo u stanju čuti i razumjeti drugoga, a opet ostati svoj, rekla je Markotić.

Na konstataciju o vlastitoj smirenosti, Markotić kaže da smirenost smatra jako bitnom jer panika i strah koji ne dopuštaju normalno funkcioniranje nisu dopustivi.

- Malo straha mora u životu čovjek imati da bi bio oprezan, da bi znao kako se suočiti s opasnim situacijama, međutim, strah koji blokira je negativan i to si ne možemo dopustiti. Ljudska vrsta bi izumrla da to ne zna kontrolirati. Moramo biti smireni, suočiti se s ovim što je pred nama i naći najbolje rješenje kako to prevazići, izjavila je.

Na pitanje što je zapravo korona i radi li se o prirodnom virusu ili pak možda o nečem iz laboratorija, Markotić odgovara:

- Normalno je da kad izbije ovakva brza, neočekivana epidemija kakvu nismo mogli zamisliti, onda se pojave i takve teorije. Sva dosadašnja istraživanja koja rade svjetski znanstvenici ukazuju na to da bi to trebao biti prirodan virus. Znam svojim studentima reći da je priroda najveći bioterorist. Ono što priroda može kreirati, teško neki čovjek može kreirati.

Trajanje borbe s koronavirusom Markotić se ne usudi prognozirati.

- U kontaktu sam i sa svjetskim stručnjacima koji su godinama svladavali različite epidemije po svijetu, i ni oni se to ne usude prognozirati. Ovo je doista jedan neobičan virus. Ovako nešto sigurno nemamo od 14. ili 15. stoljeća kad je kuga vladala, kad su velike boginje odnosile živote i mijenjale svijet. Od tada je svijet malo zaboravio kako te stvari izgledaju. Infektivne bolesti znaju često biti samoograničavajuće: dođu i nestanu. Mi svi priželjkujemo onaj scenarij koji je napravio SARS. Kroz 6 mjeseci je protutnjao cijelim svijetom. Danas su brojke puno veće nego kod SARS-a, sve je drugačije, ali ako se budemo držali mjera, mislim da bismo se mogli izboriti u nekom razumnijem i kraćem vremenu. To ovisi ne samo o stručnjacima, nego doista o svim stanovnicima, o svim građanima. Zajedno možemo puno, a ako netko kvari tu priču, onda ćemo dugo čekati sretan završetak, zaključuje Markotić.

Kada je riječ o navodima nekih da bi 20. travnja mogao biti vrhunac epidemije u regiji te ima li toplo vrijeme doista utjecaj na smanjenje širenje zaraze koronavirusom, Markotić odgovara da jako puno čimbenika može utjecati na ovu epidemiju te ne postoji vrhunac za određeno područje svijeta ili samo za neku regiju.

- Vidite i sami da je virus polako ulazio u različite zemlje i tako su neke zemlje uspjele svojim mjerama usporiti, a u nekim zemljama se dogodio strelovit uspon i katastrofalnu situaciju jer nisu na vrijeme uvele mjere. To se ne može stavljati u jednu kategoriju. Imamo cijeli niz čimbenika: od razvijenosti zdravstvenog sustava, naučenih lekcija od prije, kulturološke i demografske situacije... sve to bi moglo utjecati na to da se epidemija širi u jednom ili drugom smjeru i da ishod za jednu ili drugu zemlju ili regiju bude ovakav ili onakav. Ako imate starije stanovništvo, za očekivati je da će možda biti viša smrtnost... Toplo vrijeme može utjecati na to da držimo prostor prozračenim, da se virus može manje širiti u zatvorenom prostoru... Imali smo to u nekim drugim državama pa virusa još uvijek ima dosta. Ali mislim da sve mjere i čimbenici mogu utjecati, ali ne možemo se uhvatiti za jedan čimbenik. Ne oslanjamo se samo na visoku tehnologiju koju često i nemamo, nego na jednostavne lekcije koje je i ugledni časopis Science preporučio: držati distancu, držati osnovne higijenske i epidemiološke mjere. Time se virus stavlja pod kontrolu.

Što se od organizacije stavljanja koronavirusa pod kontrolu u Hrvatskoj može preporučiti za Bosnu i Hercegovinu?, upitao je voditelj.

- Ne treba prerano slaviti pobjedu. Još je sve kritično, situacija se može i pokvariti, ali se trudimo na prvu prepoznati ugroze i reagirati najbolje što možemo. Mislim da Bosna i Hercegovina može uvesti niz jednostavnih mjera. Mogle bi se slične mjere, stalne edukacije ljudi i informiranje ljudi o tome kako se trebaju ponašati, a možda i neke restriktivne mjere gdje ćete za početak ograničiti neke stvari. Treba jako paziti na ljude koji dolaze iz inozemstva. Moraju biti u karanteni, trebaju biti pod nadzorom. Jednostavne epidemiološke mjere mogu biti vrlo učinkovite, poručuje Markotić.

Prema najnovijim informacijama nekih znanstvenika, virus je puno zarazniji nego što se mislilo, stvara slabi imunitet kod onih koji su ga preboljeli, a nije ni podložan promjenama godišnjih doba koliko se ranije mislilo.

- On je puno zarazniji nego što se mislilo, ali pokazalo se da je za širenje potrebna uska zatvorena sredina. Već ga pomalo zovemo obiteljski virus jer je najjače širenje išlo unutar obitelji. Potreban je bliski i uski kontakt u zatvorenom prostoru, a ne samo proći pokraj nekoga i zaraziti se. Da godišnje doba sigurno neće sve riješiti, neće, ali virusi su čudna bića i ja se nadam da će on možda i sam odlučiti prestati. Treba se držati na distanci, prati ruke, paziti s higijenom, da se ljudi ne okupljaju u zatvorenim prostorima, pa i vani veće grupe mogu proširiti zarazu. Mjere, mjere, mjere. To može pomoći da čim prije izađemo iz ovoga jer ako budemo odugovlačili, onda će stradati i ekonomija i sve. Bitna je i građanska odgovornost, ne samo da ti ne činiš loše nego da i upozoriš drugoga. Ne možemo mi imati toliko policije da stalno naganja. Ali ako vidi troje odgovornih građana da se netko neodgovorno ponaša, onda ih treba upozoriti.

Osvrnula se i na konstatacije Angele Merkel, koja je rekla da se mora zaraziti 70 posto populacije jedne države, da bismo stekli imunitet krda.

- Ovisi o virusu i njegovom načinu i imunitetu koji ostavlja. To znamo za cjepiva, morate imati oko 80 posto procijepljenosti ili inficiranih da se virus ne bi mogao nešto ozbiljnije replicirati. Međutim, za gripu se morate cijepiti svake godine jer će se ona i dalje širiti i nema tu onog zadržanog imuniteta. Različiti su virusi. Ako se ovaj bude ponašao kao gripa, onda tih 80 posto neće ništa značiti, a ako se bude ponašao kao ospice, onda će značiti. Ali ne može se još znati koliko će trajati imunost kad su tek i Kinezi 4-5 mjeseci od prvih slučajeva. Tek će idući mjeseci i godina-dvije pokazati da bismo mogli znati kolika je imunost, pojašnjava Markotić.

Komentirala je i strah od cjepiva i nuspojava te one koji se protive cijepljenju djece protiv brojnih zaraznih bolesti.

- I ta se svijest mijenja. Vidjelo se što velike epidemije donose. Puno više ljudi se cijepi protiv gripe i svega ostalog. Mislim da nam je koronavirus pokazao koliko je iznimno opasan, koliko sve štete na svim razinama ljudskog života može napraviti i ne vjerujem da će biti puno onih koji se ne bi cijepili protiv koronavirusa.

Na pitanje jesu li narodi na području bivše Jugoslavije na neki način sretniji jer su primili cjepivo protiv tuberkuloze, te stvara li to imunitet i u slučaju koronavirusa, Markotić odgovara:

- S BCG-om je jedna druga priča. Kad date to cjepivo, ono izaziva jednu jaču reakciju staničnog imuniteta koji je važan za viruse. To 'besežiranje' se upotrebljava ne samo kod tuberkuloze nego jednostavno i u nekim onkološkim bolestima i na nekim drugim virusima, da bi se potaknulo nespecifično djelovanje imunosti i tako podigla razina imunološkog odgovora. U određenim fazama ti opasni virusi znaju prvih par dana bolesti suprimirati naš imunološki sustav, što im omogućava da se umnožavaju. Onda bi trebalo nešto malo pojačati, ali ne previše jer je tanka nit do kud smijete ići. To je logika kod BCG-a, a ne zato što smo kao djeca u rodilištu besežirani.

Markotić se osvrnula i na svoj boravak u Sarajevu tijekom rata te na brojne pohvale na njezin račun.

- To je veliko iskustvo koje niti jedan čovjek ne bi volio ponoviti. Međutim, to iskustvo me osnažilo i dalo mi je razmisliti što su prioriteti u životu. Materijalno mi nikad nije bilo prioritet, ali onda shvatite kako materijalno nestane u nekoliko minuta. Ono što imate u duši, u glavi, to ostaje. Ostaju vam drugi ljudi ako ste ih uspjeli sačuvati, a to je poruka za koronavirus: čuvajmo jedni druge. To je nešto što je meni dalo mogućnost da očvrsnem, drugačije se odnosim prema životu, pa i dozu straha povisim na višu letvicu. Kad ste gledali smrti u oči i pomirili se s tim da možete umrijeti, puno drugih stvari prihvaćate puno snažnije i organiziranije, zaključila je Alemka Markotić u gostovanju na Face TV-u.

Izdvojeno

03. kolovoz 2020 07:48