Samo nekoliko dana zaredom nešto bolje “korona statistike” u europskim žarištima epidemije, prvenstveno u Italiji i Španjolskoj, bilo je dovoljno da pripreme za takozvanu “fazu 2”, odnosno da planovi pojedinih država za postupno ublažavanje restriktivnih protuepidemioloških mjera postanu politička i medijska top tema na Starom kontinentu.
Najdalje u tome otišla je Austrija, čiji je konzervativni premijer Sebastian Kurz predstavio “kalendar” postupnog izlaska iz polukarantene, izvještava Jutarnji list. Poslije Uskrsa, od 14. travnja, otvorit će se svi mali dućani (površine do 400 metara četvornih) te prodavaonice specijalizirane za prodaju građevinskog materijala i opreme za vrtove. Od 1. svibnja otvorit će se i svi ostali dućani, šoping centri te dio uslužnih djelatnosti, poput frizerskih i kozmetičkih salona. Kafići, restorani i hoteli mogli bi se otvoriti u drugoj polovici svibnja.
Kurzov “kalendar” objavljen je nakon što je u samo sedam dana broj novooboljelih od Covida-19 pao s 830 (30. ožujka) na manje od tristo slučajeva dnevno (od subote nadalje). Budući da je sličan trend zabilježen i u Hrvatskoj - danas je registrirano 40 novozaraženih, što je najmanji dnevni porast broja osoba pozitivnih na koronavirus još od 21. ožujka, kada ih je bilo 78 - šefa Nacionalnog stožera Civilne zaštite Davora Božinovića pitali smo kada će i Hrvatska početi s popuštanjem mjera i zabrana.
- Sve ovisi o epidemiološkoj situaciji. Čekamo optimalni epidemiološki trenutak i mislim da mu se približavamo - kaže Božinović.
Premijer Andrej Plenković pak bio je optimističniji: rekao je kako se protuepidemiološke mjere moraju i dalje provoditi, ali i da Vlada priprema odluke o “relaksaciji” nekih mjera, ograničenja i zabrana.
- U ovoj fazi moramo provoditi restriktivne mjere kalibrirajući ih potrebama gospodarstva i što normalnijem funkcioniranju ključnih aktivnosti. Cilj nam je da sve mjere relaksiranja budu primjerene epidemiološkim procjenama da ne bi slučajno s prenaglim relaksiranjem došlo do širenja zaraze - rekao je Plenković.
Do Uskrsa, poručio je, možemo očekivati samo ponovno otvaranje tržnica. Kroz tjedne koji su pred nama donosit ćemo odluke o relaksaciji - poručio je.
Na naše pitanje hoće li hrvatska Vlada poput austrijske prvo ukinuti ograničenja u radu trgovinama i zabranu rada velikim trgovačkim centrima, dopustiti rad frizerima i kozmetičarima te u drugom valu popuštanja mjera štititi turizam ukidanjem zabrane rada restoranima i kafićima, ministar Božinović je rekao kako “misli da će Hrvatska u popuštanju mjera slijediti sličnu logiku kao i Austrija”, a da će najteža odluka biti kada (i hoćemo li uopće) otvoriti škole.
Prema pisanju brojnih europskih medija, plan o ulasku u “fazu 2”, odnosno hodogram popuštanja protuepidemioloških mjera uskoro bi trebale predstaviti i druge članice Unije, poput Francuske, Španjolske, Belgije, Njemačke, Italije i Finske.
Socijalistički španjolski premijer Pedro Sánchez u subotu je najavio da će “shutdown” produžiti za još dva tjedna, do 26. travnja, ali da bi nakon Uskrsa mogla biti ukinuta zabrana rada za neke gospodarske sektore, poput građevine i velikog dijela proizvodnje. Dodajmo da je u Španjolskoj broj umrlih od posljedica zaraze koronavirusom i broj novozaraženih u padu već nekoliko dana zaredom.
Iste brojke stagniraju ili su u blagom padu i u Italiji. Tamošnja Agencija za civilnu zaštitu najavila je kako bi Italija trebala ući u “fazu 2”, odnosno fazu labavljenja epidemioloških mjera i zabrana početkom svibnja.
Francuski premijer Edouard Philippe najavio je proces popuštanja mjera kao prioritetnu nacionalnu akciju, dok je belgijska premijerka Mette Frederiksen također najavila redefiniranje, to jest labavljenje epidemioloških mjera.
Danska je bila među prvim zemljama koje su zatvorile granice i zabranile dio ekonomskih i socijalnih aktivnosti, a sada prednjače u inicijativi ublažavanje restrikcija. Uvjet je da brojevi novih slučajeva ostanu stabilni nakon Uskrsa.
Njemačka bilježi rast broja slučajeva i najtežih ishoda, ali se i oni već pripremaju za tzv. “phase-out” uz “prihvatljive zdravstvene kriterije”. No, optimizam pojedinih europskih političara “sasjekao” je šef HZJZ-a Krunoslav Capak. Upitan za bolje vijesti koje zadnjih dana stižu iz Italije, ocijenio je da nema razloga za optimizam u vezi ukupne situacije u Europi.
- Ne možemo govoriti o stagnaciji u Europi, no mi dobro držimo situaciju i vrlo skoro bi ona mogla biti povoljna - rekao je Capak.