Bolnice pred kolapsom, otprilike je poznat i datum kad bi moglo doći do točke pucanja

Klinički bolnički centar Sestre Milosrdnice u ovom trenu van pogona ima 124 zdravstvena djelatnika. Njih 30 pozitivno je na covid-19, a 95 ih se nalazi u samoizolaciji. U Kliničkoj bolnici Sveti Duh testirano je 250 osoba i dosad je stiglo 11 pozitivnih nalaza, a danas se očekuje još desetak pozitivnih. U samoizolaciji je 48 zaposlenika. Bolnica u Splitu može bez teškoća funkcionirati dok broj hospitaliziranih ne prijeđe 50, a sada imaju 30-ak pacijenata. U Međimurju, gdje broj oboljelih nesmiljeno raste, situacija je zasad zadovoljavajuća - dokad, ne znaju.

Dnevni broj zaraženih i hospitaliziranih raste, Vlada nije izložila nikakav konkretan plan borbe protiv epidemije, a znanstvene projekcije pokazuju da bi već za dva tjedna broj hospitaliziranih mogao narasti na 1000. To je točka u kojoj je funkcioniranje zdravstvenog sustava ozbiljno ugroženo - prije svega zbog izloženosti zdravstvenog kadra zarazi, zbog koje bi se moglo dogoditi da o oboljelima nema tko brinuti.

Ugrožen kadar

- Razmatramo da, dok se situacija ne ustabili, ponovno prijeđemo na sustav kakav smo imali, odnosno da se primaju samo hitni pacijenti i svi oni kojima neodlazak liječniku, poput osoba na kemoterapijama, može direktno utjecati na liječenje, a da se ostalo odgodi. Ovakav dnevni porast broja oboljelih utječe i na zdravstveni kadar.

Naši djelatnici žive i izvan bolnice, putuju javnim prijevozom, imaju ukućane, djecu, moraju odlaziti u trgovine - kaže Mario Zovak, v. d. ravnatelja Vinogradske bolnice. Broj novozaraženih jučer je iznosio 792, a broj preminulih 10 - najviše dosad u jednom danu. Aktivno oboljelih je 3562, odnosno trostruko više nego prije 10 dana. Sve je više zaraženih u domovima za starije.

- Trenutačno imamo 439 bolesnika u bolnicama uz 3,5 tisuće zaraženih. Ako nastavimo ovakvom stopom sljedećeg tjedna, doći ćemo do 700 bolesnika u bolnicama i oko šest tisuća zaraženih jer će se neki izliječiti. Ove brojke naš zdravstveni sustav ne može podnijeti bez znatnih problema. Tjedan dana kasnije mogli bismo lako doći do tisuću hospitaliziranih i devet tisuća zaraženih - rekao nam je dr. Ozren Polašek, profesor na Katedri za javno zdravstvo i voditelj Centra za globalno zdravlje Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu te član Znanstvenog savjeta za borbu protiv pandemije koronavirusa Vlade RH.

To znači da bismo do 30. listopada mogli doći do brojki koje sustav ne može izdržati.

Ako pogledamo broj zaraženih u Hrvatskoj, dodaje dr. Polašek, vidimo da smo do sada imali tri epidemijske epizode, prvu u proljeće, drugu i treću na ljeto te smo sada u četvrtoj. Prve tri epizode trajale su oko šest ili sedam tjedana, a najveći broj slučajeva imali smo tijekom trećeg i četvrtog tjedna.

- Sada se nalazimo u trećem tjednu četvrte epizode, koji bi mogao biti blizu vrhunca epizode, ako je suditi po prethodnim epizodama. Zašto je ovo sada postao problem? Pogledamo li zemlje u okruženju, one su klimatološki par tjedana ispred nas, u smislu da im je jesen već stigla, a kod nas tek stiže. Najgore je stanje trenutno u Češkoj, koja je u samo dva posljednja dana prijavila preko 17.000 novih slučajeva. Ovo je pokrenulo lavinu reakcija i sada se sve zemlje počinju pripremati za tmurnu jesen i zimu - pojašnjava Polašek.

Hrvatska bez plana

 Hrvatska, sudeći prema odgovoru koji smo jučer primili iz Vlade, konkretan plan koji se bazira na mjerljivim kriterijima o kojima ovisi uvođenje mjera zasad nema te je tako, prema dostupnim podacima, rijetka članica EU bez jasnih smjernica što činiti u kojoj situaciji. A epidemiolozi se slažu da je zaraza izvan kontrole.

- Nije isključeno da bismo se mogli suočiti s manjkom doktora i sestara ako ih se previše inficira virusom SARS-CoV-2. Ljudski kapaciteti su već sada poprilično nategnuti pa ne bi bilo dobro da zaraza onemogući rad većem broju liječnika i sestara.

Nakon značajnog dnevnog rasta broja novozaraženih, kao i proboja koronavirusa u dvije zagrebačke bolnice, Ivica Lukšić, dr. med. koordinator bolničkog liječenja oboljelih od covida-19 u KB-u Dubrava, procjenjuje kako smo još daleko od crnog scenarija glede popunjenosti bolničkih kapaciteta za liječenje oboljelih od bolesti covid-19. Istina, proboj virusa u bolnice jest zabrinjavajući te treba pratiti što će se u vezi epidemiološke slike zbivati u tim bolnicama. No, bez obzira na to, KB Dubrava sukcesivno može povećavati kapacitete za liječenje zaraženih virusom SARS-CoV-2.

Prema procjenama dr. Lukšića, manja je bojazan da ćemo imati nedostatak bolničkih kapaciteta za zaražene, no, kaže kako nije isključeno da bismo se mogli suočiti s manjkom doktora i sestara, ako ih se previše inficira virusom SARS-CoV-2 Ljudski kapaciteti su ti koji su već sada poprilično nategnuti, pa ne bi bilo dobro da zaraza onemogući rad većem broju liječnika i sestara. U tom slučaju može doći u pitanje standard medicinske skrbi za značajni broj akutnih i kroničnih bolesnika, što bi se moglo pokazati ozbiljnijim problemom.

Prema Lukšićevom mišljenju, nema razloga za paničarenje te se i dalje sve svodi na to da građani primjenjuju mjere epidemiološkog opreza kako bi usporili širenje zaraze. U svakom slučaju, povratak na lockdown ionako nije opcija.

Dr. Polašek ističe da se za razliku od Europe neke azijske zemlje iznimno uspješno bore s pandemijom.

- Zašto takva razlika? Zbog mjera, one su trenutno jedini način borbe protiv epidemije, do cjepiva. Nitko više ne želi potpunu karantenu. Isto tako, svima je sada jasno da više nema lakog povratka na staro, na stanje prije nego što smo svi naučili tu mrsku riječ, korona. I sada smo tu, u situaciji iz koje moramo naprijed, a ovisi o svima nama. Mjere kreću od svakoga, počivaju na svakoj maski i svakom sapunu, svakom koraku i u prof. Polašek.

U Splitu je nakon nedavne eksplozije hospitaliziranih pacijenata situacija puno bolja. - Trenutačno imamo devet pozitivnih djelatnika i 11 u samoizolaciji. U bolnici je 31 covid-19 pacijent, a samo dvoje je na respiratoru. Sve dok broj pacijenta na bolničkom liječenju ne prijeđe 50, mi s tim možemo normalno funkcionirati - kaže ravnatelj KBC-a Split, prof. dr. Julije Meštrović.

Regionalne razlike

Ukupno 34 medicinska djelatnika oboljela od covida-19 te njih 64 koji su u samoizolaciji bila je bilanca stanja u Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Požeško-slavonskoj županiji na jučerašnji dan.

- Broj oboljelih i onih koji su u samoizolaciji još nije velik i nemamo zbog toga problema s organizacijom posla. Vjerojatno će biti i više oboljelih, ali nadam se da brojke neće biti tako velike da ne možemo sve organizirati - poručio je doc. dr. Željko Zubčić, ravnatelj KBC-a Osijek.

U pulskoj Općoj bolnici situacija je redovna i bolnica radi normalno budući da je u Istri 20 oboljelih. - Kod nas je hospitalizirano samo dvoje oboljelih, ali ako se broj bude povećavao, to će iziskivati i bitnije reorganizacijske poteze. To znači da ćemo proporcionalno rastu hospitaliziranih zaraženih smanjivati našu redovnu zdravstvenu uslugu - ističe ravnateljica pulske Opće bolnice Irena Hrstić.

U zagrebačkom KB-u Sveti Duh izvor zaraze bio je jedan pacijent koji je prije nekoliko dana došao na hitni bolnički prijem, a za kojeg se utvrdilo da je pozitivan. Ravnatelj, dr. Mladen Bušić, dodaje da će vjerojatno iduća dva tjedna na pojedinim odjelima biti smanjen broj pregleda koji nisu hitni, ali će se zato pojačati posao nakon povratka djelatnika s bolovanja.

- Bit ćemo i dalje oprezni, ali ne zatvoreni - zaključuje prof. dr. Bušić.U KBC-u Rijeka virusom SARS-CoV-2 trenutno su zaraženi jedna medicinska sestra i dva inženjera medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Nema zaraženih liječnika, dok je 26 djelatnika u samoizolaciji.

U Međimurju, kaže ravnatelj Opće bolnice Čakovec, slučajevi nisu teški pa je na bolničkom liječenju 12 osoba, a nema zaraženih medicinskih djelatnika, "Zasad ne pripremamo hladni pogon, ali ako se stanje pogorša, i ta je opcija na stolu - zaključuje.