StoryEditor
ForumHRVATSKI APSURD

Djecu nam nema tko učiti fiziku i matematiku: mladi ljudi bježe od prosvjete, a radno mjesto im nikad nije bilo sigurnije?!

Piše SD
2. kolovoza 2020. - 08:20
 Damjan Tadic/Cropix

Nastavnički smjerovi na studijima STEM predmeta, prije svega matematike, fizike i kemije slabo su popunjeni, ravnatelji u osnovnim školama muku muče kako osigurati učitelje informatike za taj predmet koji od jeseni postaje izboran već od prvog razreda, djece u školama iz generacije u generaciju sve je manje.

Uz to, sve više mladih ljudi bježi od prosvjetarskog zanimanja, što i ne čudi jer usporedne plaće sigurno ne idu na ruku obrazovnom sustavu, iako "suha" statistika i dojam govore da je posljednjih godina broj učitelja zapravo rastao, a djece padao.

Na pitanje što je prava istina o položaju, sigurnosti radnog mjesta i radnom statusu naših učitelja donekle odgovara međunarodno istraživanje TALIS 2018. (Teaching and Learning International Survey - Međunarodno istraživanje učenja i poučavanja), koje Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) provodi u petogodišnjim ciklusima.
TALIS-u se Hrvatska priključila 2013. te u ciklusu 2018. godine, a u potonjem je sudjelovalo više od 240 tisuća učitelja i nastavnika iz 48 zemalja svijeta te 13 tisuća ravnatelja.

Istraživanje je bilo usmjereno na takozvanu ISCED 2 razinu, to jest kod nas na učitelje predmetne nastave od 5. do 8. razreda osnovne škole, a u istraživanju je sudjelovalo njih 3358. Uz to, Hrvatska se odlučila i za dodatnu opciju, istraživanje među srednjoškolskim nastavnicima, kojih se odazvalo 2661 iz uzorkovanih škola.

NA VRHU LJESTVICE

Iz rezultata se da iščitati da je učiteljska profesija u Hrvatskoj, kada je riječ o radnom statusu, među najsigurnijima u svijetu - u Hrvatskoj je čak 91 posto učitelja i 92 posto nastavnika zaposleno na neodređeno vrijeme, što je znatno iznad prosjeka OECD-a, koji iznosi 82 posto. Nešto manje od šest posto hrvatskih učitelja i 3,5 posto nastavnika ima ugovor o radu na određeno vrijeme na barem godinu dana ili više, a ostali (oko 3,5 posto učitelja i četiri posto nastavnika) na razdoblje manje od godinu dana.

Primjerice, prema prosjeku zemalja OECD-a, udio učitelja zaposlenih na vremenski period manji od godinu dana gotovo je trostruko veći od hrvatskog (12 posto).

- Hrvatska pripada skupini zemalja s najvećim udjelom učitelja koji imaju ugovor o radu na neodređeno vrijeme, od kojih su na vrhu Saudijska Arabija i Danska s više od 95 posto. Udio učitelja s ugovorima o radu na neodređeno vrijeme u Hrvatskoj sličan je onome u Rusiji i Sloveniji - stoji u izvješću o rezultatima TALIS 2018.

Zanimljivo je da u Šangaju u Kini, odakle inače dolaze najuspješniji učenici na također međunarodnom istraživanju PISA, svega 30 posto učitelja ima ugovor na neodređeno vrijeme. Uz to, u Gruziji, Italiji, Španjolskoj i SAD-u oko četvrtine svih učitelja zaposleno je na temelju ugovora o radu na manje od godinu dana.

DRUGA STRANA MEDALJE

Ali, medalja ima i drugu stranu. Udio učitelja koji rade na određeno vrijeme snažno je povezan s njihovom dobi: prema OECD-ovu prosjeku, čak 48 posto mladih učitelja u dobi do 30 godina radi na određeno vrijeme, u Hrvatskoj je taj prosjek 39 posto, a u Austriji, Italiji i Šangaju (Kina) čak 80 posto.

Iako istraživači zaključuju da to nije iznenađujuće jer mladi najčešće rade na probni rok ili kao pripravnici, ipak taj podatak ocjenjuju "prilično zabrinjavajućim". U Hrvatskoj situaciju dodatno otežava to što ulazimo u krug zemalja u kojima najviše učitelja i nastavnika radi u više škola. Tako više od 11 posto naših učitelja i nastavnika radi u dvije škole, što je dvostruko više od prosjeka svih zemalja sudionica, koji iznosi pet posto.

U Hrvatskoj dodatno tri posto učitelja radi u tri i više škola, a zabrinjavajuće je što je u nas udio učitelja koji rade u samo jednoj školi pao za dva posto u razdoblju od 2013. do 2018. godine. Najveći udio učitelja koji rade u dvije ili više škola bilježe Brazil, Argentina, Litva i Rumunjska, gdje on iznosi više od 15 posto.

SINDIKAT Tri prijedloga Željka Stipića

- Svaka vlada dosad se ponašala po principu "ne možemo vas platiti koliko bismo trebali, ali ne postavljamo pitanje opstojnosti vaših radnih mjesta“ - komentira Željko Stipić, čelnik školskog sindikata Preporod.

Dodaje kako je uglavnom točno da su stariji radnici zaštićeniji od mladih te da je na udaru obično onaj tko je "zadnji došao". Kako onda mlade ljude motivirati na rad u prosvjeti?

- Tri su ključna momenta: osigurati da najbolji maturanti dođu na nastavničke fakultete, primjerice stipendijama, davanjem prednosti u studentskom domu, mogućnosti zapošljavanja u struci i sl. Potom ih treba usmjeriti za rad u školama te pritom osigurati uvjete poput stambenih i ostalih, te naposljetku one koji su već u sustavu poticajnim mjerama nastojati zadržati - predlaže Stipić.

240.000
učitelja i nastavnika iz 48 zemalja sudjelovalo je u istraživanju
3358
učitelja predmetne nastave iz Hrvatske je sudjelovalo u istraživanju
2661
srednjoškolski nastavnik iz Hrvatske je sudjelovao u istraživanju

Izdvojeno

02. kolovoz 2020 08:21