StoryEditor
ForumBEZ GRANICA

Dosad smo potrošili 200 milijuna eura i kupili 415 vozila da bismo ušli u schengenski prostor: za ovu odluku početak lipnja bit će ključan

Piše Piše Krešimir Žabec i Željko Trkanjec/JL
25. svibnja 2021. - 22:17
Hrvatska je od svih članica EU prošla najrigorozniju evaluaciju schengenske pravne stečevineLana Slivar Dominić/Fah/Pool/Cropix

Hrvatska očekuje da bi njezino članstvo u schengenskom prostoru moglo doći na dnevni red za vrijeme slovenskog predsjedanja EU u drugoj polovici ove godine, izjavio je u ponedjeljak premijer Andrej Plenković.

Hrvatska je ulaskom u članstvo EU 1. srpnja 2013. godine ispunila strateški cilj, ali je istodobno otvorila dva nova kako bi se zaokružila integracija. Prvi je ulazak u Europsku monetarnu uniju, odnosno preuzimanje eura kao valute. Drugi je ulazak u Schengenski sporazum, donosi Jutarnji list. 

Od članica EU u tom sporazumu nisu Bugarska, Rumunjska, Hrvatska, Cipar i Irska. Prve su tri ispunile propisane tehničke kriterije za ulazak u Schengen, ali nisu dobile odobrenje zemalja članica za ulazak u prostor bez unutarnjih granica. U slučaju Bugarske i Rumunjske to se opravdava upitnim stanjem vladavine prava i borbe protiv organiziranog kriminala.

Podrška Slovenije

 

Hrvatska je u jesen 2019. godine dobila potvrdu Europske komisije da je ispunila tehničke uvjete, ali se suočila s pitanjem reforme schengenskog sustava koji je tijekom migrantske krize 2015. - 2016. doživio ozbiljan udarac. Nakon toga je izbila pandemija pa je naša kandidatura ostala na čekanju.

Hrvatski je premijer u ponedjeljak u Bruxellesu razgovarao s povjerenicom za unutarnje poslove Ylvom Johansson koja je zadužena za pitanje schengenskog prostora. Komisija je najavila da će 2. lipnja objaviti novu strategiju za schengenski prostor i dva zakonodavna prijedloga za promjenu schengenskog evaluacijskog i informacijskog sustava.

Što otvara mogućnost da bi se konačno moglo otvoriti pitanje ulaska Hrvatske u taj prostor. Hrvatski je premijer optimistično najavio: "Kad gledamo ukupno jako dobre odnose koje sada imamo sa Slovenijom, to bi bio sjajan scenarij da se tako nešto dogodi baš za vrijeme slovenskog predsjedanja Vijećem EU".

Sadašnja vlada Janeza Janše podržava ulazak Hrvatske u Schengen zato što se time i schengenska granica, pa i sve obveze koje iz toga proizlaze, sele na istok. Što za Ljubljanu predstavlja vidno smanjenje troškova. Uvjet za takav rasplet je i ostanak Janše na položaju slovenskog premijera. Bilo koja druga vlada tu bi odluku vezala uz hrvatsko prihvaćanje kompromitirane presude Arbitražnog suda o granici.

Na pitanje očekuje li teškoće s pojedinim članicama, Plenković je rekao da je Hrvatska u dijalogu s partnerima uspjela potvrditi da je ispunila sve kriterije. - Mislim da smo sada u situaciji da idemo prema odluci Vijeća koja će biti pozitivna - rekao je.

Otprije je poznato da su oštri protivnici hrvatskog ulaska u schengenski sustav Nizozemska i zemlje sjeverne Europe, a neke od zemalja smatrale su da ne bi bilo korektno da Hrvatsku prime u Schengen, a Bugarsku i Rumunjsku ne. S druge strane, Berlin i druge utjecajne članice više su puta navodila da Hrvatska upravo čuvanjem vanjske granice EU potvrđuje spremnost za ulazak u Schengen.

Informatički sustav

 

Hrvatska je od svih članica EU prošla najrigorozniju evaluaciju schengenske pravne stečevine, koja je trajala punih šest godina. Sve je završilo 1. veljače ove godine kad je zatvoren predmet - nadzor vanjske granice. Najveći teret u toj evaluaciji podnijelo je Ministarstvo unutarnjih poslova koje je pripremilo akcijske planove za sedam od osam područja schengenske pravne stečevine te je pristupilo ispunjavanju preporuka utvrđenih u pojedinim evaluacijama. U postupku evaluacije Hrvatska je ispunila 281 preporuku, od čega 145 u području nadzora vanjske granice.

Granica Hrvatske prema Srbiji, BiH i Crnoj Gori duga je 1195 kilometara i najduža je vanjska granica -koju čuva jedna članica Europske unije. U sklopu ispunjavanja svih preporuka u području nadzora vanjske granice provedene su brojne mjere koje su se odnosile na povećanje broja graničnih policajaca za nadzor granice i njihovo osposobljavanje, nadogradnju svih kapaciteta za zaštitu granice te njezino tehničko opremanje.

U provedbu tih mjera, Ministarstvo unutarnjih poslova uložilo je više od 200 milijuna eura iz raspoloživih fondova Europske unije, a najveći dio tih sredstava uložen je upravo u tehničku opremu za nadzor granice. Među ostalim je nabavljeno 415 novih osobnih, terenskih i gospodarskih vozila, 22 multifunkcijska vozila tzv. schengenski autobusi, dva helikoptera AW 139, 94 broda za nadzor rijeka i mora, nekoliko stotina stacionarnih dnevno-noćnih kamera, više od sto ručnih termovizijskih kamera, 18 dodatnih dresiranih pasa itd.

Osim toga, golema su sredstva uložena i u razvoj informacijskog sustava. Članstvo Hrvatske u schengenskom prostoru uvjet je za potpuni pristup informacijskim sustavima koji se uvode na europskoj razini (EES, ETIAS i ECRIS-TCN) i njihovu interoperabilnost s postojećim informacijskim sustavima (SIS, VIS i Eurodac). Hrvatska kao zemlja koja nije članica Schengena u ovom trenutku samo dijelom može koristiti te sustave.

No i to "krnje" korištenje sustava pokazalo se učinkovitim. Prema podacima MUP-a, samo u prošloj godini Hrvatska je izvršila više od 226 milijuna provjera u SIS-u, po čemu je peta država članica EU.

Terorističke prijetnje

 

U okviru tih provjera ostvarila je 9000 pogodaka, a na temelju hrvatskih upozorenja u SIS-u, druge države članice ostvarile su 1356 pogodaka - odnosno pronašle su navedeni broj osoba, vozila, oružja i drugih premeta za kojima se traga.

K tome je Hrvatska u 2020., navode u MUP-u, prijavila 250 pogodaka za osobe povezane s terorističkom prijetnjom za koje su druge države članice unijele upozorenje u SIS. To samo pokazuje koliko je Hrvatska već sada itekako bitan čimbenik sigurnosti Schengena i cijele Unije, a ta će se uloga Hrvatske dodatno jačati njezinim članstvom u Schengenu.

27. srpanj 2021 06:40