StoryEditorOCM
ForumLIJEČNICA IZ AFERE

Dr. Kaliterna odgovara na tvrdnje da je savjetovala novinaru Matijaniću da se ne cijepi: Odlučila sam progovoriti jer mi je nedavno stigao jedan poziv

Piše eDA vUJEVIĆ/sd
25. kolovoza 2022. - 12:43

Od smrti novinara Vladimira Matijanića prošlo je dvadeset dana, a okolnosti njegova preranog odlaska još su uvijek predmet istraga, ali i povod za spekulacije te opravdanu uznemirenost kako Matijanićeve obitelji, tako i šire javnosti.

Također, kao što je poznato, na zdravstveni sustav, sustav hitne medicinske pomoći kao i na dio liječnika u Splitu pala je teška sjena, ali i javne optužbe, čemu djelomice doprinosi i šutnja prozivanih.

Jedna od prozvanih je i prof. emer. dr. sc. Dušanka Martinović Kaliterna, specijalistica interne medicine, reumatologinja i klinička imunologinja, koja je u bolnici umirovljena, ali je i dalje u kraćem obimu zaposlena pri Domu zdravlja Split, ambulanta Hvar, a povremeno ima konzultacije u privatnoj ordinaciji, gdje joj se početkom prošle godine obratio za pomoć i drugo mišljenje i Vladimir Matijanić. Ono zbog čega je već dvadeset dana ime dr. Martinović Kaliterna apostrofirano jest navod da mu je upravo ona savjetovala da se ne cijepi. Dr. Martinović Kaliterna, profesorica emeritus, odlučila je prekinuti šutnju, demantirati te navode te pojasniti svoju ulogu u tijeku bolesti i liječenja pokojnog Matijanića. Nije do sada htjela, kako kaže, odgovarati na objede radi pijeteta prema preminulom novinaru i etičkih obaveza iz svog poziva. Od brojnih svojih bolesnika s autoimunim bolestima, koji su, uzgred rečeno, svi cijepljeni od korone, ali i neugodno iznenađeni tekstovima na portalima i u tisku, dobila je pozive i poruke i zahvalila im na podršci, ali ih i zamolila da se i oni suzdrže od javnih komentara.

image
Duje Klarić/Cropix

Sjogrenov sindrom

- No prije neki dan – kaže dr. Dušanka Martinović Kaliterna – nazvali su me iz Ministarstva te zamolili da dadem intervju na temu cjepiva novinarki u koju oni imaju povjerenja, a budući da sam povezana sa slučajem Matijanić. Za mene je to bio znak da na Ministarstvo zdravstva kao zaštitno tijelo više ne mogu računati. Zašto bi meni nakon više od 40 godina uzorne karijere bilo tko određivao hoću li i kome dati intervju? Ako već govorim za novine o ovoj mučnoj situaciji, bolnoj za obitelj Matijanić i njihove bližnje, ali i uznemirujućoj za mene, za moje kolege, kao i za moje pacijente koji me zovu, nesigurni u to što bi uopće mislili, ako je to tako, onda ću govoriti kad hoću i za koga ja hoću. Ne želim da se moja šutnja tumači kao znak da bilo što imam skrivati. Jako sam tužna zbog te prerane smrti, ali...

Jeste li kolegi zbilja Matijaniću savjetovali da se ne cijepi protiv korone?

- Nisam! No voljela bih da, ako možemo, krenemo od samog početka, da se vratimo na prvi od ukupno dva moja susreta s vašim kolegom.

Može. Samo dvaput ste, znači, vidjeli Vladu?

- Da. Dvaput. Došao je k meni u siječnju prošle godine i zamolio me da mu na osnovi nalaza i mišljenja koje je dobio u bolnici dadem drugo mišljenje. To se dakle, zbilo prije više od godinu i pol dana, a on je u bolnici bio u jesen 2020. godine. Tamo mu je dijagnosticirana autoimuna bolest, polimiozitis-antisintetaza sindrom, koji je potvrđen biopsijom i koji je zahvatio pluća i moguće srce te sumnja na Sjogrenov sindrom. Ostavio je na mene dojam vrlo dragog, pristojnog čovjeka, međutim... Kazao mi je da terapiju koja mu je ordinirana u bolnici ne uzima.

image
Duje Klarić/Cropix

Zašto?

- Kazao mi je da je u dvojbi te da želi provjeru dijagnoze. Predložila sam mu provjeru laboratorijskih parametara. Naime, određene autoimune bolesti se često preklapaju s drugim sličnim bolestima, ponekad maskiraju virusne ili maligne bolesti i stoga je neophodno utvrditi koja je bolest vodeća, a koje su joj pridružene, sve u cilju pravilnog izbora terapije.

Imunosupresivna terapija

Jeste li mu odredili neku terapiju?

- Naravno. Na sljedećem pregledu u svibnju prošle godine preporučila sam mu reduciranu imunosupresivnu terapiju bez citostatika, kojih se bojao. U načelu, kod cijepljenja ovakvih bolesnika isključujemo citostatike na određeni period te ih potom ponovno uvodimo. U bolesnika u kojih postoji sumnja na polimiozitis, prema tadašnjim spoznajama, izbjegavali smo Astra Zenecu i davali prednost mRNK cjepivima, a to su Moderna i Pfizer. S obzirom na povišene vrijednosti mišićnih enzima te visok titar autoprotutijela, preporučila sam mu da cijepljenje prolongiramo za tri do četiri tjedna od početka uzimanja blage i, kako mi je tada izgledalo, njemu prihvatljive imunosupresivne terapije, sve u cilju izbjegavanja ozbiljnijih nuspojava cjepiva. Upozorila sam ga da i tada može imati povišenu temperaturu i bol u mišićima te da se u tom slučaju javi svom obiteljskom liječniku ili meni. Dala sam mu i svoj privatni e-mail. U mojoj, kao i u dokumentaciji njegove liječnice, stoji napomena o prolongiranju, odnosno odgodi cijepljenja, a nikako i nigdje ne stoji niti može stajati da sam mu savjetovala necijepljenje. Inače, žao mi je što je u javnost plasiran i niz objeda na račun te obiteljske liječnice za koju, zbog svega što znam, mislim da je učinila sve što je profesionalno mogla učiniti za dobrobit gospodina Matijanića. Izuzetno sam potresena hajkom na svoje kolege...

image
Duje Klarić/Cropix

Mail prepiska

No negdje je u medijima izronilo da se ne sjećate što ste mu savjetovali...

- Istina je da se nisam nakon godinu i pol pri žurnom dolasku inspekcije mogla prisjetiti svih detalja. No pomogao mi je jedan medij s malicioznim natpisom da sam savjetovala gospodina Matijanića da se ne cijepi, a ispod toga teksta stoji izvadak iz moje mail prepiske s Vladimirom Matijanićem koji je portalu vjerojatno ustupio netko tko ima pristup njegovoj elektroničkoj pošti, a gdje mu savjetujem da prolongira cijepljenje za tri-četiri tjedna od početka uzimanja lijekova te da se onda čujemo. Naime, nakon cijepljenja planirala sam mu uvesti citostatsku terapiju koja je bila neophodna za takav oblik bolesti. Istinski me vrijeđa i ponižava tvrdnja da sam nekom preporučila da se ne cijepi cjepivom protiv COVID-a. Svi bolesnici s autoimunim bolestima koje ja kontroliram su uredno cijepljeni, mnogi i uz dodatan nadzor i skrb. Cjelokupni moj stručni i znanstveni rad usmjeren je prema imunologiji, gdje je baza cjepiva i novih tzv. pametnih lijekova. Svoja istraživanja započela sam prije 30 godina u Izraelu s prof. dr. Yehudom Shoenfeldom, kada smo imunizirali miševe na određene autoimune bolesti u nadi da ćemo otkriti cjepivo protiv njih. Autoimune bolesti su složena skupina bolesti, svaka od njih može se prezentirati blagim do izuzetno teškim oblikom. Pojedine pacijente dodatno cijepimo protiv određenih infekcija da se ne bi pogoršao tijek osnovne bolesti. Cijepljenje protiv COVID-a je neophodno kod ovih bolesnika, jer sam virus dodatno modulira već poremećen imuni sustav. Naravno, tretman ovisi o vrsti bolesti te preporučujem cijepljenje provesti uz savjet specijalista reumatologa-imunologa.

Preporučila mu citostatike

I to je zapravo sva vaša komunikacija s Vladimirom?

- Uglavnom. Tada sam mu kazala da dođe na kontrolu za dva do tri mjeseca, očekujući da će tijekom toga vremena uzimati terapiju i cijepiti se, a po potrebi me, naravno, može kontaktirati mailom ili telefonski.

image
Duje Klarić/Cropix
image
Duje Klarić/Cropix

I kolegu Matijanića više nikad niste vidjeli?

- Ne. U kolovozu prošle godine poslao mi je mailom svoje dodatne nalaze. Na osnovi tih nalaza uz već propisanu terapiju preporučila sam uvođenje citostatika. Nije došao k meni na kontrolu, ali mogao se kontrolirati i u bolnici ili kod nekog drugog liječnika. Radilo se o odrasloj osobi, koja se doimala svjesno i odgovorno te mi nije ni palo na pamet da ne samo da se nije cijepio već, štoviše, da ne uzima ni nužnu terapiju.

Vi to niste provjeravali?

- Ne, ja nemam te mogućnosti ni ovlasti. Pacijent ima pravo ići na kontrole gdje god hoće, ima pravo kupovati lijekove i privatno, ima pravo i ne prihvatiti savjet liječnika.

Razgovor 23. srpnja

Kad ste saznali da ne uzima terapiju?

- E-mailom me zamolio za razgovor, razgovarali smo 23. srpnja ove godine. Bio je to težak razgovor, vaš je kolega bio jako zabrinut, malodušan, osjećao se loše i tada mi je rekao da uopće nije uzimao nikakvu preporučenu terapiju.

Dobro, valjda ste ga upitali zašto se ne liječi...

- Jesam. On mi je kazao da se kontrolira kod jednog liječnika, internista druge uže specijalnosti, ne kod imunologa. I to je, naravno, bilo njegovo pravo. Kazala sam mu da mi je žao što ne uzima terapiju te da nije kasno da i sada započne, da može doći kod mene kad god želi...

Potom je dobio COVID-19.

- Da. Javio se 2. kolovoza mailom i kazao da ima COVID, da je bio na infektologiji... Nije se posebno žalio, pitao me što može uzimati kao pomoćnu terapiju, ja sam mu preporučila vitamine i Andol 100... Ostavio mi je dojam ekstremno preplašene osobe, poslao mi je mailom pregršt upita o tome koje lijekove smije s kojima istodobno uzimati, treba li ove ili one lijekove uzimati prije ili poslije jela... I slično. Više se nismo čuli. Nakon njegove smrti nazvala me njegova partnerica i obavijestila me da je Vladimir Matijanić preminuo... To me je jako rastužilo. Jako... Velika je to tragedija i gubitak i ja razumijem da mnogi ljudi svoju žalost nastoje ublažiti optužujući liječnike, ali... Nisam očekivala ovakav razvoj situacije.

Kako vi gledate na odbijanje terapije?

- Čujte, kad pacijent odbija terapiju, to je i naš neuspjeh. Znate, odluka je uvijek na pacijentu, ali to znači da ga mi liječnici nismo uspjeli nagovoriti, da u njegovim očima nismo bili dovoljno uvjerljivi, da su njegovi strahovi bili jači od našeg autoriteta... To je za liječnika bolno. S druge strane, obveza čuvanja liječničke tajne sprječava nas da o stanju pacijenta bez njegove izričite privole razgovaramo bilo s kime, pa i s njegovim najbližima. Kad pacijent odbija terapiju, nama su ruke vezane.

Vrijeđanje liječnika

No ipak, recite, obzirom na bolesti Vlade Matijanića, bez terapije i bez cijepljenja, je li njegovo stanje bilo takvo da mu je i neka manje opasna zaraza od korone bila fatalna?

- To ja ne mogu reći! To je nemoguće procijeniti. Međutim... Za pacijenta kao što je bio on svaka dodatna komplikacija je značajno otežavala već teško stanje.

Pa dobro, kako to da Hitna pomoć nije to stanje prepoznala? Je li, po vama, Matijanić morao biti hospitaliziran?

- Mislim da jest. Mislim da je morao biti hospitaliziran. Ne kažem da bi mu život bio spašen, ali bi imao više izgleda... A Hitna pomoć... Ni vi, ni javnost, ali ni mi liječnici nismo trenutno zadovoljni organizacijom našeg zdravstvenog sustava, koja je dodatno narušena COVID pandemijom. Smeta mi što nema postupnika za liječenje COVID bolesnika koji bi bio dostupan svim liječnicima Hitne i obiteljske medicine a koji bi se trebao evaluirati svakih nekoliko mjeseci, sukladno novim spoznajama o ovoj bolesti i gdje bi trebao biti naznačen tretman bolesnika s autoimunim bolestima. Teško mi pada vrijeđanje liječnika, posebno mladih, jer moram reći da u našem zdravstvu ima jako puno sjajnih doktora, onih iskusnih, ali i neiskusnih. Imamo, kao i svaka profesija, dobrih i loših profesionalaca, ali iz iskustva znam da se većina kolega odlučuje za ovaj posao iz ljubavi prema medicini i iz želje da pomognu bližnjima. To je struka s puno odricanja već tijekom studija, kao i tijekom rada. Pogrdni epiteti koji se provlače kroz medije nerijetko rezultiraju i fizičkim napadima na liječnike i ne trebamo se čuditi što mladi liječnici napuštaju zemlju. Već sada imamo značajan manjak zdravstvenih radnika, a što će biti ubuduće...

image
Josko Šupić/Cropix

'Inzistirajte, vozite ga...'

Dobro, i put u pakao popločan je dobrim namjerama. Ali evo – što bih, recimo, ja trebala napraviti ako mome mužu, ne daj bože, nekad pozli onako kako je pozlilo Vladi, a Hitna neće da ga odveze u bolnicu?

- Inzistirajte! Vi znadete bolesti svoga muža, upoznajte liječnika Hitne pomoći s njegovim nalazima. Vi sigurno imate i broj telefona obiteljske liječnice. Zovite je! Vi sigurno imate auto, ili vaši prijatelji imaju auto... Vozite ga u bolnicu! Uzmite taksi i vozite ga u bolnicu. Ne budite agresivni, ali - inzistirajte!

Autoimune bolesti najčešće počinju nijemo i slabije se prepoznaju

Autoimune bolesti najčešće počinju nijemo, a tek iznimno se dramatično ispoljavaju. Takvi su i naši bolesnici, najčešće trpeći, neagresivni, javljaju se liječniku kada im zaista postane teško. Budući da se radi o relativno rjeđim bolestima, one se i slabije prepoznaju - kaže dr. Kaliterna Martinović.

- Pred više od 15 godina osnovana je Udruga oboljelih od od autoimunih bolesti "kolagenoza", kojoj je bio cilj pomoći ovim bolesnicima u realiziranju potrebitog imunološko-reumatološkog pregleda te često neophodne psihološke podrške. Organizirane su radionice, predavanja, fizikalna terapija, druženja, socijalna podrška. Tada je osmišljena iskaznica za ove bolesnike, koja je omogućavala direktan pristup u Dnevnu bolnicu Zavoda za reumatologiju i kliničku imunologiju. Štoviše, mogli su je pokazati pri bilo kojem prijemu u bolnicu te zatražiti potrebitu konzultaciju imunologa – reumatologa. Nažalost, ta iskaznica nije dugoročno zaživjela - veli dr. Kaliterna Martinović.

Fatalno zanemarivanje

Iako danas imamo dostatan broj stručnjaka za autoimune bolesti, ozbiljnost ovih bolesti još uvijek nije dovoljno prepoznata, stoga nije neuobičajeno da i sami bolesnici ponekad zanemaruju svoju bolest, što može dovesti do fatalnog ishoda, dodaje dr. Dušanka Kaliterna Martinović.

- Ovi bolesnici zahtijevaju posebnu skrb tijekom trudnoće, kirurških zahvata, infekcija i naravno, prilikom primanja bilo kakve specifične terapije koja podrazumijeva i cjepiva. Ono što trebamo podržati je rad bolesničkih udruga uz dodatnu edukaciju i liječnika i bolesnika o ovim relativno rijetkim, ali životno ugrožavajućim bolestima.

18. travanj 2024 10:37