'Državno sudbeno vijeće je izvor korupcije u Hrvatskoj, ne mogu nam korumpirani ljudi birati suce'

Nikola Grmoja, politički tajnik Mosta i jedan od aktivnijih zastupnika te stranke u Saboru, sada se našao u ulozi člana Istražnog povjerenstva za Agrokor. Grmoja, koji za sebe kaže da “udara tamo gdje se drugi ne usude”, nedavno je iznio dokumentaciju koja je pokazala da se još 1995. znalo da Agrokor netransparentno koristi kredite, a da je sa svime bio upoznat i doajen politike u Hrvatskoj i aktualni savjetnik predsjednika HDZ-a Vladimir Šeks. Šeks, međutim, tvrdi da je sve što je znao podijelio s nadležnim tijelima, a Grmoja ga i dalje optužuje da nije napravio sve što je mogao, piše Jutarnji list.

GRMOJA TVRDI DA SE ŠEKS REAKCIJOM NA NJEGOVE OPTUŽBE UKOPAO Odjednom mu je trebalo tek sat-dva da provjetri ladice i nađe papire, ali jedan nije dirao

Je li vas iznenadila odluka britanskog suda da se Ivica Todorić pusti na slobodu i da je iduće ročište zakazano tek za šest mjeseci?

- Ne poznajem dobro britansko pravosuđe da bih mogao komentirati odluku, to bih prepustio pravnim stručnjacima, niti bih se u to previše miješao, ali vidio sam u medijima da se britanski sud pri svojoj odluci pozivao na naše sudove koji su pustili ostale osumnjičene u slučaju Agrokor. Loše je što su takve odluke stranih sudova posljedica i odluka hrvatskih pravosudnih tijela. Imamo slučaj Ina-MOL gdje je odluka Ustavnog suda odigrala možda i ključnu ulogu u arbitraži.

Što kažete na tvrdnje da se radi o političkom obračunu i sudjeluje li onda i Most u tom političkom obračunu?

- Mi smo svjedoci da su se svi dosadašnji osumnjičenici u velikim slučajevima vadili na politički progon. Sjetite se Petrača koji je pričao o “Smranaderu”, pa Ive Sanaderakoji isto govori o političkom progonu. To je pogodna formulacija za pokušati se obraniti od optužbi. U slučaju Agrokor imamo gospodarski kriminal, što je potvrdila i revizija PWC-a, lažirale su se bilance, a najodgovornija osoba u tom koncernu bila jeIvica Todorića tako da ne možemo govoriti ni o kakvom političkom progonu. Žalosno je što pojedini mediji i novinari prihvaćaju te teze obrane i onda govore o tome da bi političari trebali prestati komentirati situaciju oko Agrokora.

Upravo suprotno, političari bi trebali reći na koje sve načine je Todorić imao potporu politike sve ove godine pa će se onda vidjeti, a najbolje kroz istražno povjerenstvo, da ne samo da Todorić nije bio politički progonjen, nego je uživao neviđenu potporu političara i najviših institucija ove države. To se i pokazalo u dvije sjednice povjerenstva na kojima je svjedočeno da su dva bivša premijera pogodovala Todoriću, a pokazat će se da su to činili i oni nakon njih. Da je ova država funkcionirala, Todorić bi se već 90-ih morao suočiti s hrvatskim pravosuđem, međutim, to se nije dogodilo. Tragikomično je da on sada govori o progonu.

U Hrvatskoj su se uhićenja najavljivala mjesecima ranije, tadašnji predsjednik Sabora Petrov digao je kaznenu prijavu protiv Todorića... Mislite li da bi to sve moglo otežati izručenje Hrvatskoj?

- To je upravo najjači argument da se ne radi o političkom progonu jer vlada opće suglasje o tome da se u Agrokoru dogodio gospodarski kriminal. Oko čega se to inače slažu Bernardić i Plenković? Ili čak i Bernardić i Petrov? Jedino oko toga da su činjenice i brojke takve da je revizija PWC-a utvrdila da je bila riječ o lažiranju bilanci. Mislim da će se upravo optužba protiv Todorića temeljiti na tome da svi stručnjaci, vjerovnici i banke govore o tome da se tamo dogodio kriminal.

Zato su smiješne teze obrane koje, nažalost, prihvaćaju i određeni mediji koji plasiraju te teze. Ja bih njih nazvao jatacima Ivice Todorića kao i one koji rade protiv saborskoga istražnoga povjerenstva koje će dokazati da je Todorić imao političku potporu, a ne da je bio politički progonjen.

Jesu li vlasti mogle učiniti više da Todorić ne pobjegne u London?

- To je dobro pitanje, ali kriva adresa. Dakle, nije pitanje pomažu li određene političke izjave Ivici Todoriću, nego jesu li vlasti mogle učiniti više. Ali na to vam ja ne mogu odgovoriti.

Vjerujete li vi u hrvatsko pravosuđe? Znamo da suđenja traju i po desetljeće, a da nemamo pravomoćne presude za neke velike korupcijske afere? Mislite li da je tu najveći problem?

- Pravosuđe je ogroman problem, ali ne smijemo izgubiti nadu da naše pravosuđe može profunkcionirati i donositi sudove o određenim kaznenim djelima. Problem je u Državnom sudbenom vijeću (DSV) koje bira suce. Oni koji misle da ministar pravosuđa ima neki utjecaj na DSV, u krivu su. Ministar može predlagati zakone i izboriti se za više sredstava pravosuđu kako bi bilo brže, ali nema nikakvog utjecaja na suce, na njihovu moguću korumpiranost o čemu je i SOA govorila, tako da definitivno tu leži izvor svih problema, a znamo koje su dvije stranke kreirale ovakav DSV, Ustavni sud i koje dvije stranke su imale predsjednike države koji su predlagali predsjednika Vrhovnog suda.

Imate li vi ideju kako to riješiti, treba li mijenjati zakone?

- Treba svakako ići u izmjene zakona i naš ministar Šprlje je bio pripremio set zakona, a jedan od njih je bila i obveza objavljivana imovinskih kartica sudaca, što je korak u dobrom smjeru. Ali ključ je u DSV-u i tu se nalazi ključna točka svih problema hrvatskog pravosuđa. Sada imamo situaciju da u DSV-u sjedi zastupnik Milana Bandića, Željko Lacković, a znamo pod kakvim je optužbama Bandić i to je sasvim neprimjereno. Treba promijeniti način odabira. DSV je izvor korupcije. Ne mogu nam korumpirani ljudi birati suce. Ja sam dao dijagnozu, a lijek trebaju dati pravni stručnjaci.

Hoće li Agrokor opstati i vjerujete li da lex Agrokor ispunjava svoju svrhu?

- Lex je bio potreban, u tom trenutku nije postojalo bolje rješenje i spriječen je slom Agrokora koji bi upropastio cijelo gospodarstvo i to je pozitivno, ali sam proces je netransparentan kao i sve što se događalo poslije donošenja lex Agrokor. Govorim o roll up kreditu koji nije bio definiran zakonom, nikad se o njemu nije govorilo, ali govorim i o ostalim detaljima koji izlaze na vidjelo. Zašto su se događale te kaveRamljaka s predstavnicima fonda kada on tada ni nije bio povjerenik? Pojavile su se informacije, ne znam koliko su točne, da je taj lešinarski fond uložio 30 posto svoje vrijednosti u sam Agrokor. Malo mi je čudno da netko toliko riskira a da nema informacije.

Što vam je sporno u roll up kreditu? Znamo da ste se u Mostu protivili državnoj pomoći, da je Petrov takvo što zastupao na sastanku u Banskim dvorima, pa kako biste onda vi riješili financiranje koncerna u tom trenutku?

- Mi smo imali svoj model koji ne uključuje roll up kredit koji je bio predstavljen premijeru, ali nije bilo sluha. Nisu rekli ni da je bio loš, ali nisu ga ni uvažili jer je očito bila zacrtana neka linija po kojoj se to planiralo rješavati.

Je li povjerenstvo za Agrokor ispunilo vaša očekivanja?

- Hrvatska javnost i dio medija od svega želi napraviti spektakl i sve banalizirati pa se to radi i s povjerenstvom. Što je tu toliko smiješno da čovjek od 97 godina slabije čuje naša pitanja da se cijelo povjerenstvo pokušava prikazati kao smijurija? Iz tih sam svjedočenja jako puno čuo, a o tome se ne govori u javnosti. Prvi hrvatski premijer praktički je priznao da Franjo Gregurić ima velikih grijeha u procesu privatizacije.

Manolić je tako rekao da je Vlada nacionalnog jedinstva pogodovala Todoriću, da je u tome sudjelovao i Nikica Valentić pa ne vidim da se o tome puno govori u medijima, a to je pravi dokaz da je Todorić imao političku podršku. Isto tako neki su pokušali obezvrijediti moje dokumente govoreći da su objavljeni ‘95. u Globusu. Da, ali nije objavljeno tko je dobio taj dokument na ruke. Taj koji je dobio dokumente, nije ih dao u medije, već netko iz financijske policije. A čovjek koji je to dobio na ruke nikad o tome nije javno govorio, nije ništa poduzeo...

Kako znate da nije ništa poduzeo? Šeks kaže da je proslijedio to nadležnim tijelima.

- Ali čime je to rezultiralo? Što to znači proslijedio, a da se nije interesirao je li predmet obrađen? Da si nije postavio pitanje je li se u toj tvrtki dogodio kriminal? Jesu li se nenamjenski trošili krediti? I onda vodi saborsko istražno povjerenstvo i ni na tom povjerenstvu ne spomene dokument koji je dobio. To je nevjerojatno.

Vladimir Šeks se ne može abolirati od odgovornosti. Ne tvrdim da je on najodgovorniji, ja sam išao u javnost s tim dokumentom da pokažem vezu sadašnje Vlade s time. Dakle, riječ je o čovjeku koji je znao i nikad ništa o tome nije govorio, sada se predstavlja kao glavni savjetnik Andreja Plenkovića, a Vlada tvrdi da nema nikakve veze s Agrokorom.

Odakle vama ti dokumenti?

- Dobio sam ih od ljudi koji su se bavili koncernom Agrokor. Uostalom, pozvao sam javno preko Facebooka sve one koji imaju kakvu dokumentaciju, a boje se sami iznijeti, da je dostave meni. Mislim da sam djelovanjem u politici pokazao da se ničega ne bojim, da udaram tamo gdje se drugi boje udariti.

Možemo li očekivati slične dokumente iz tog vašeg ruksaka?

- Vjerujem da će biti toga još. Nemam ja nikakve metode da dođem do dokumenata do kojih ni vi ne možete doći. Ali to ću potencirati i baciti jedno novo svjetlo, kao što je bilo s ovim oko Šeksa.

Zaključujete li vi onda da je HDZ štitio i štiti kriminal u Agrokoru?

- HDZ je definitivno štitio kriminal jer svega ovoga ne bi bilo da su institucije reagirale na vrijeme. Ali ne samo HDZ. Mi se sada bavimo njima jer su te godine kada su oni bili na vlasti na tapetu pred povjerenstvom, a to je upravo želio HDZ koji je htio maknuti fokus s Dalić, Ramljaka i Plenkovića. Oni su htjeli da krenemo od 90-ih, ali opet su u problemima zbog toga. A kada dođemo do 2000., tada će u problemima biti SDP.

Imate li neke dokaze da je i SDP sudjelovao u tome?

- Već su mediji pisali o tome. Što su radili pojedini ministri poput Slavka Linića, sjetimo se smjene u Hanfi jer su se neki suprotstavili Ivici Todoriću.

Čije vam je svjedočenje bilo najkorisnije?

- Penić je pokazao da se boji kaznenog progona jer je rekao da ne smije ništa reći i da je angažirao odvjetnika. Mislim da za povjerenstvo nije samo bitno ono što se kaže nego ono i što se ne kaže. Kovač se isto pravio da se ničega ne sjeća, da je sve bilo u redu, a ja sam mu dao dokumentaciju koja dokazuje da je bio predsjednik NO Razvitka, a Razvitak je, kada je on došao na tu poziciju, imao 600 tisuća maraka gubitka, a nakon što je on otišao, gubitak je bio 14,5 milijuna njemačkih maraka i ostavljen bez imovine.

Zakon o istražnim povjerenstvima doista kaže da se prestaje s radom ako krene službena istraga, i tu je HDZ u pravu. Rekli ste da ćete i vi, ako treba, napisati novi zakon. Jeste li možda već počeli pisati taj zakon?

- Neću pisati zakon za koji nema političke volje da se donese. Uputio sam u proceduru izmjene odluke o saborskom povjerenstvu koja je stavljena kao 20. točka i pitanje je hoće li doći na dnevni red. Ako izbacimo tu točku o lažiranju bilanci čime se istraga bavi, mislim da bi povjerenstvo moglo nastaviti s radom.

Ali mi ne znamo čime se istraga sve bavi?

- Znamo sigurno da se istraga ne bavi time je li Zagrebačka banka dodijelila kredit Agrokoru ‘91. gdje su nenamjenski potrošena sredstva. Mi ne znamo do koga će doći istraga, ali znamo da se bavi lažiranjem bilanci i izvlačenjem novca, a ne političkim potporama. Uostalom, glavni državni odvjetnik sam kaže da mi ne ometamo istragu. Što nam više treba? I predsjednica je shvatila da se radi o klasičnom spinu HDZ-a koji to pokušava progurati uz pomoć nekih pravnih stručnjaka.

Ali i ona kaže da treba mijenjati zakone.

- Kaže, ako je to takav problem, može se ići u izmjene zakona. Ako postoji politička volja, idemo u izmjene zakona.

Hoćete li nastaviti s radom ako HDZ nakon otvaranja službene istrage izađe iz povjerenstva?

- Mi možemo nastaviti s radom, ali je pitanje tko će nam se odazvati. Možemo nastaviti s radom s onima koji žele doći. Mislim da HDZ na kraju neće ići u smjeru gašenja povjerenstva sada kad vide gubitak rejtinga nego će odgovornost pokušati prebaciti i na SDP. A možda će i sami predložiti izmjene zakona.

Mislite li vi da u priči oko Agrokora ima i geopolitike i da hibridno ratuju Rusija i Amerika?

- Moguće je da ima tu i nekih geopolitičkih razloga, ali mislim da je ovo prvenstveno pitanje novca, da nismo toliko geopolitički važni. Američki fond zaradit će silan novac, Rusi također žele naplatiti ono što su uložili, a ako u tome to ostvare neke geopolitičke interese, naravno da to može biti slučaj.

Biste li imali što protiv da Rosnjeft kupi Inu?

- O tome će stav dati naš tim za energetiku, ali mi smo već i ponudili model za otkup Ine i pritom stojimo. Ono što je premijer obećao na Badnjak, treba i ispuniti. Može se ići u smjeru i strateškog partnera, ali ako je premijer već dao jedno obećanje, onda to treba i ispuniti. Izgleda da nitko nema ništa protiv Rusa kada treba HDZ spašavati od lažnog obećanja, a kada je riječ o Agrokoru, onda govorimo o hibridnom ratu.

Imali smo četvrti pokušaj rušenja Vlade u Saboru, ima li to smisla? Rekli ste, primjerice, da bi prije Nade Murganić trebali otići neki drugi ministri, pa ste spomenuli i ministricu Žalac u kontekstu afere koju je Jutarnji otkrio. Treba li ona otići?

- Rekao sam da razumijem inicijativu GLAS-a koji želi testirati HNS, ali da to nema smisla jer HNS radi sve što HDZ zaželi. Inicijativa nema smisla jer ako uđemo u fazu da ministre opozivamo zbog zakona koji idu u javnu raspravu, nećemo doći nigdje. Što se tiče opoziva Vlade, mi smo naravno za opoziv kao opozicija zbog mnogih razloga. Razumljiva mi je intencija SDP-a, ali ako se oporba nadala da će opozvati ovako sklepanu Šeksovu većinu, u kojoj su stupovi osumnjičenik Saucha, Ferenčak,Vrdoljak i manjinci, to nije bilo realno. Vidimo da Plenković kupuje većinu, pa je tako nedavno imenovao Ilčića za savjetnika u Ministarstvu kulture.

Većina se utvrđuje tako što Plenković daje određene pozicije i vidim da dio javnosti nasjeda na zaključke da je, ako Vlada ne padne, to premijerova pobjeda. Mi nismo očekivali da će biti opozvana Vlada, ali zašto ne bismo razgovarali o tome. Osim toga, željeli smo postaviti pitanja premijeru koja bi mu postavili da se pojavi pred Istražnim povjerenstvom. Za nas je ovo bilo istražno, međutim, kada Most pita, premijer nema odgovora. Nije odgovorio ni na jedno pitanje, a sva su bila konkretna. Aferu ministriceŽalac sam nazvao megaaferom jer se radi o tome da je 10 milijuna kuna posla dodijelila poznaniku. U svakoj ozbiljnoj zemlji, ona bi već dala ostavku, a pitanje je i što bi bilo s Vladom.

Kupuje li HDZ i vaše članove? Što je, primjerice, s gospodinom Karalićem koji je još uvijek pomoćnik ministra poljoprivrede?

- Ne, ne kupuje, on je tamo ostao kao stručnjak koji je radio na Zakonu o nepoštenoj trgovačkoj praksi kojim se sada Tolušić hvali. Nakon što dovrši poslove koje je započeo, otići će iz Ministarstva, neovisno o tome hoće li umjesto Šimića doći u Sabor. A o tome će odlučiti Predsjedništvo Mosta.

Spominjali ste i to da Vlada ne radi dobro, vidjeli smo oštre kritike predsjednice. Kako tumačite taj njen istup?

- Ne bih to komentirao, ali mislim da se možemo složiti da je rekla istinu.

Postoji li mogućnost da Most podrži predsjednicu u još jednom mandatu ili ćete imati svog kandidata?

- Mislim da ne postoji mogućnost da podržimo kandidate ovih dviju stranaka. A hoćemo li mi imati svog kandidata, to ćemo vidjeti.

Bi li Božo Petrov bio dobar kandidat?

- Po profilu je Petrov jako dobar kandidat, za razliku od mene, dosta je smiren, diplomatičan, dobro analizira, riječ je o jednoj finoj figuri koji može predstavljati Hrvatsku, ali o tome hoće li Most imati kandidata i, bude li ga imao, hoće li to biti Petrov, to ćemo tek vidjeti.

Postoji li mogućnost da Most izađe na izbore u koaliciji s nekim?

- Mi ćemo izlaziti na izbore samostalno, jedino što možemo razgovarati s manjim strankama s lokalne razine. Sa SDP-om i HDZ-om sigurno ne.

Ima li populizma u Saboru, o čemu govori i Plenković kada kaže da su pojedini zastupnici “dno dna”?

- Najveći populist u Hrvatskoj možda je bio Stjepan Radić, a ja više volim da mi je on uzor nego Andrej Plenković ili Ivana Maletić koja je u vašem listu govorila o novih 180.000 radnih mjesta. Naravno da toga ima u Saboru, ali sve ima svoju publiku. Ja nastojim biti konkretan, a druge ne bih komentirao.

Možete li zamisliti ponovno suradnju s HDZ-om, a što je sa SDP-om?

- Sam HDZ je rekao da ne želi suradnju s Mostom i time je sve rečeno. Mi ćemo se i dalje boriti za Hrvatsku i podržat ćemo svaki dobar prijedlog došao on od HDZ-a, SDP-a ili nekog trećeg.