Govor mržnje postaje sve raširenija pojava na društvenim mrežama, u dijelu medija i javnosti općenito, poruke sadrže direktan poziv na nasilje

Zagreb Pride objavio je analizu narativa govora mržnje prema kojoj ta pojava postaje sve raširenija na društvenim mrežama, u dijelu medija i javnosti općenito, te upozorio da poruke mržnje sadrže direktan poziv na nasilje.

Pojave i iskaze govora mržnje usmjerenog prema cijeloj LGBT zajednici i samoj Povorci ponosa,  Zagreb Pride pratio je i prijavljivao tijekom 2023., nakon čega je na svojim internetskim stranicama objavio analizu narativa "Govor mržnje prema LGBTIQ zajednici: Paljenje, trganje, prijetnje, laži i manipulacije“. 

"Poruke mržnje prema LGBTIQ osobama sadrže direktan poziv na nasilje, ubojstvo, istrebljenje LGBTIQ osoba te poziv i navođenje na samoubojstvo", upozorio je Zagreb Pride, istaknuvši da je lanjska Povorka ponosa bila izazovna zbog sve snažnije i učestalije transfobije koja je zahvatila javni prostor u posljednje vrijeme.

Uoči Povorke u samo nekoliko dana, tri osobe koje su medijski istupale primile su desetine prijetećih poruka, izravno ili neizravno na društvenim mrežama dok je Zagreb Pride pod objavom koja najavljuje 22. Povorku ponosa na Instagramu prebrojao 63 komentara u kojima je ‘stavljena‘ mrtvačka glava.

Zagreb Pride smatra kako je potrebno dosljedno primjenjivati kaznenu odredbu javnog poticanja na nasilje i mržnju i propis koji se odnosi na prekršajnu odredbu stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg i uvredljivog okruženja.

Poručuju kako je na pravosudnim organima i policiji da kroz dosljednu praksu utvrde koji oblici govora mržnje potpadaju pod kaznena djela, a koja se ubrajaju u prekršajna djela. Upozoravaju da su nejasni kriteriji na temelju kojih se govor mržnje jednog počinitelja procesuira, ali ne i drugog.

"Time se šalje poruka počiniteljima kako je govor mržnje prihvatljiv te se na taj način nepopravljivo šteti generalnoj prevenciji kaznenih djela, prilikom čega žrtve takvih djela ostaju nezaštićene", kaže Zagreb Pride.

Predlažu da se kriterije za kazneno djelo javnog poticanja na nasilje i mržnju, te kriterije za prekršajno djelo diskriminacije ustanove kroz praksu ili poseban propis, primjerice uputu nadležnog ministarstva.