StoryEditor
Forum"GUBITAK PAMĆENJA"

Hoće li Luka Modrić i Dejan Lovren sjesti na optuženičku klupu zbog lažnog iskaza? Zapreka za suđenje nema, no ima li DORH hrabrosti za ovu ‘utakmicu‘

Piše V. Urukalo/PSD
11. srpnja 2021. - 22:10
Luka Modrić u sudnici osječkoga sudaVlado Kos/Cropix

Luka Modrić, uskoro 36-godišnji kapetan hrvatske nogometne reprezentacije i jedan od najpopularnijih naših igrača u domovini i svijetu, mnoge je velike bitke na zelenom travnjaku uspješno dobio.

Zato i jest postao živuća legenda. Dobio je čak i naizgled izgubljene pravne bitke poput one u kojoj se "izvukao" od USKOK-ove optužnice za davanje lažnog iskaza u slučaju suđenja Zdravku Mamiću i ostalima za izvlačenje 116 milijuna kuna iz Dinama za što su nedavno i pravomoćno osuđeni.

Modrićev je iskaz dan u istrazi 30. kolovoza 2015. godine bio jedan od ključnih dokaza u Mamićevu predmetu jer je tada istražiteljima rekao da je sporne anekse ugovora o podjeli novca od transfera na osnovi kojih je izvlačen novac iz Dinama, potpisao nakon prelaska u Tottenham.

Nakon toga, još jednom i to 11. srpnja 2016. godine Modrić je u USKOK-u ponovno svjedočio te je potpuno identično iskazivao kao i prvi put. No, dvije godine poslije, u lipnju 2017. godine, na suđenju u Osijeku je došlo do iznenadnog, već po društvenim mrežama "opjevanog" obrata u kojem je Modrić na gotovo svako pitanje USKOK-a odgovarao sa "ne sjećam se...". Isto kao i njegov reprezentativni suigrač Dejan Lovren koji je također tada "izgubio pamćenje".

Ipak, jesu li tu pravu bitku Modrić i Lovren zaista dobili? Postoji li, s obzirom na to da je presuda u slučaju protiv Zdravka Mamića i ostalih postala pravomoćna, mogućnost da DORH njega i Lovrena iznova kazneno goni zbog davanja lažnog iskaza?

Glavno je pitanje radi li se u ovom slučaju o već presuđenoj stvari.

Neželjena avantura

Ako je suditi po stavu Vrhovnog suda, ali i stavu prof. dr. sc. Zlate Đurđević, predstojnice Katedre za kazneno procesno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu i nedavne kandidatkinje za predsjednicu Vrhovnog suda, za ponovni kazneni progon dvojice "vatrenih" nema nikakve zakonske prepreke. Naravno, ako se DORH uopće želi iznova upuštati u tu avanturu.

Ili da budemo do kraja brutalno direktni - imaju li hrabrosti za to kakav god bio konačni ishod te avanture? No, krenimo redom u ovu "pravnu zavrzlamu".

Da pojasnimo, nakon "zaboravljanja" na sudu u Osijeku pokrenuta je istraga protiv Modrića i Lovrena zbog davanja lažnog iskaza što je kazneno djelo na koje se, prije svjedočenja, u sudskim postupcima upozorava svakog svjedoka. Modrić se poslije pravdao da uopće nije rekao ono što je navedeno u zapisniku njegova svjedočenja u USKOK-u, a na pitanje zamjenika USKOK-a da li je pročitao svoj iskaz prije nego što ga je potpisao, odgovorio je da nije čitao jer je jedva čekao da izađe van nakon ispitivanja.

image
AFP

Općinski kazneni sud u Zagrebu je 28. rujna 2018. godine, nakon što je ŽDO Osijek podiglo optužnicu protiv Modrića (i drugu protiv Lovena), odbacio istu uz glavni argument da je to zbog toga što "u konkretnom slučaju postupak u kojem je kao svjedok iskazivao ovdje okrivljeni Luka Modrić u tijeku i nije donesena pravomoćna presuda...". Nakon žalbe ODO Zagreb (koji je preuzeo progon obzirom da je odlukom Vrhovnog suda predmet delegiran u metropolu - op.a.) i Vijeće Županijskog zagrebačkog suda zauzima isti stav i potvrđuje odluku o odbačaju optužnice protiv kapetana "vatrenih".

- Nije razvidno iz čega proizlazi zaključak da bi iskazivanje Luke Modrića kao svjedoka u postupku u Županijskom sudu u Osijeku bilo svjesno neistino iskazivanje. Tim više što se vjerodostojnost njegova iskaza ne može usporediti sa drugim dokazima jer postupak u kojem je iskaz dan još uvijek traje - naveo je, uz ostalo, zagrebački Županijski sud u svom rješenju od 27. studenog 2018. godine.

Takva je bila situacija dok je postupak protiv Mamića trajao. No, onda je Vrhovni sud u ožujku ove godine donio pravomoćnu presudu u kojoj se, na str. 46., osvrće na žalbe Mamića i ostalih koji tvrde da, obzirom na gore navedena rješenja zagrebačkih sudova o odbačaju optužnica protiv Modrića i Lovrena, Županijski sud u Osijeku nije donio valjanu ocjenu kada je u presudi ustvrdio da su njihovi iskazi dani na raspravi lažni.

Vrhovni sud tako jasno navodi da u slučaju pravomoćnih rješenja Općinskog kaznenog suda u Zagrebu od 28. rujna 2018. i 25. siječnja 2019. kojom su odbačene optužnice protiv Modrića i Lovrena "ne znači samim time da prvostupanjski sud pogrešno nije prihvatio njihove iskaze kao vjerodostojne".

image
Dejan Lovren
Damir Krajač/Cropix

- Iz obrazloženja ovih rješenja optužnih vijeća, u bitno, proizlazi da je pri ispitivanju optužnica koje su podnesene protiv navedenih osoba utvrđeno da u procesnoj situaciji dok još nije pravomoćno okončan kazneni postupak u predmetu protiv Milana Pernara i dr., ne postoje dokazi iz kojih se pouzdanim ukazuje postojanje dostatnog stupnja osnovane sumnje da bi okrivljenici svjesno neistinito iskazivali na raspravi mijenjajući iskaz u odnosu na iskaze iz istrage.

Prema tome, nije u pitanju pravomoćna sudska odluka kojom je meritorno odlučeno je li okrivljena osoba počinila ili nije kazneno djelo, već se radi o formalnoj odluci kojom kazneni postupak zbog nedostatka dokaza još nije niti započeo. Dakle, to što navedeni kazneni postupci zbog nedostatka dokaza nisu niti započeli time nije dovedena u pitanje ocjena suda prvog stupnja, koja se temelji na čitavom nizu materijalnih i personalnih dokaza, da su navedeni iskazi iznijeti na raspravi neistiniti.... - savršeno jasno navodi Vrhovni sud u svojoj pravomoćnoj odluci.

Nepresuđena stvar

Istog stava je prof. dr. sc Zlata Đurđević koja nam je vrlo jasno odgovorila na naša pitanja može li, s obzirom na to da je presuda protiv Zdravka Mamića u međuvremenu postala pravomoćna, ODO Zagreb ponovno pokrenuti postupak protiv Luke Modrića i Dejana Lovrena zbog davanja lažnog iskaza?

image
Zlata Đurđević
Damjan Tadić/Cropix

- Može ako smatra da postoje dokazi koji potvrđuju postojanje osnovane sumnje da su počinili kazneno djelo davanja lažnog iskaza. Ne radi se o presuđenoj stvari jer kazneni postupak nije niti započeo. Kazneni postupak započinje potvrđivanjem optužnice ako istraga nije provedena. U predmetnom slučaju nije vođena istraga već je jedino podignuta optužnica koju je sud odbacio zbog nepostojanja osnovane sumnje. Dakle, sud nije potvrdio optužnicu pa postupak nije niti započeo. Postupak je pokrenut od strane ovlaštenog tužitelja, koji ga može ponovno pokrenuti.

Naime, treba raditi razliku između pokretanja i započinjanja postupka. Postupak pokreće ovlašteni tužitelj, a započinje sud. U ovom slučaju postupak je pokrenut, ali je sud odbio njegovo započinjanje, pa se ne može niti raditi o presuđenoj stvari. Rješenje o odbacivanju optužnice je formalna odluka kojom je odlučeno da postupak ne može niti započeti, a ne meritorna kojom bi se odlučivalo o postojanju kaznenog djela i krivnje. Zato zakon kaže da sud odbacuje, a ne odbija optužnicu. Stoga se ne radi o presuđenoj stvari i državno odvjetništvo može ponovno pokrenuti postupak - kaže prof. dr. sc. Đurđević dodajući kako DORH mora pokrenuti postupak ako postoji osnovana sumnja da je počinjeno kazneno djelo.

- Na to ga obvezuje načelo legaliteta, koje kaže da svi moraju biti jednaki pred zakonom i da ako postoje zakonske pretpostavke i ne postoje procesne smetnje državno odvjetništvo mora pokrenuti kazneni postupak. U ovom slučaju ne postoji procesna smetnja presuđene stvari - zaključuje naša sugovornica.

Pranje ruku u DORH-u: u Zagrebu kažu da je nadležan Osijek, a tamo obrnuto...


Deset dana, dva poslana e-mail upita na ODO Zagreb te jedan poslan još osim njima i Županijskom državnom odvjetništvu te Glavnoj državnoj odvjetnici Zlati Hrvoj-Šipek, trebalo je da bi nam iz zagrebačkog ODO-a uopće odgovorili da li će ponovno pokrenuti postupak protiv Luke Modrića i Dejana Lovrena zbog davanja lažnog iskaza s obzirom na pravomoćnost presude u predmetu Mamić.

Čak nam je, kad smo nakon sedam dana bez odgovora nazvali ODO Zagreb, ljubazna djelatnica prvo kazala da nazovemo za 20-ak minuta jer nema nikog u tajništvu da bi na drugi poziv rekla da joj je zabranjeno da novinara spaja s bilo kim u ODO-u. No, nakon što smo nazvali Martinu Mihordin, glasnogovornicu DORH-a, odgovor smo ipak dobili. A u njemu ODO Zagreb prebacuje "lopticu" na svoje osječke kolege.

- U svezi predmeta za koje ste postavili upit navodimo da za donošenje odluke u istima nije mjesno nadležno Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu. Naime, kazneno djelo je počinjeno u Osijeku te je optužnica bila podignuta pred Općinskim sudom u Osijeku, nakon čega je Vrhovni sud Republike Hrvatske prihvatio prijedlog okrivljenika za prenošenje mjesne nadležnosti i za vođenje postupka odredio Općinski kazneni sud u Zagrebu, pred kojim je optužbu zastupalo Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu.

Budući da je taj postupak pravomoćno okončan rješenjem kojim je odbačena optužnica, a rješenje o delegaciji se odnosi samo na taj postupak, ponovo je uspostavljena mjesna i stvarna nadležnost državnog odvjetništva u Osijeku - odgovorio nam je naposljetku Krunoslav Stjepan Rajačić, Općinski državni odvjetnik u Zagrebu.

Pitali smo naravno i ŽDO Osijek misle li oni što poduzeti u vezi ovog slučaja.
- Rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 14. lipnja 2018. za postupanje u navedenom predmetu određen je Općinski kazneni sud u Zagrebu. Sukladno tome molim da se za daljnje informacije obratite Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu kao nadležnom za daljnje postupanje - odgovorio nam je Zvonko Kuharić, zamjenik ŽDO-a Osijek.

Prof. dr. sc. Damir Primorac: Državni odvjetnik mora presjeći

 

- Do odbacivanja optužnice može doći jedino onda ako prije podizanja optužnice nije vođena istraga. Oni koji smatraju kako nema nikakve zapreke da se ponovno poduzme kazneni progon polaze od toga da sudskom odlukom kojom je odbačena optužnica nije donesena pravomoćna sudska odluka kojom je meritorno odlučeno o glavnoj stvari te da kazneni postupak nije ni započeo.

Prema tome, budući da se radi o formalnoj, a ne meritornoj odluci, onda bi nadležni državni odvjetnik, prema takvom razmišljanju, mogao ponovno poduzeti kazneni zbog iste stvari. Međutim, oni koji zagovaraju drukčije mišljenje polaze od toga da je pravomoćnu odluku o odbacivanju optužnice donijelo sudsko optužno vijeće sa zaključkom kako nije bilo dovoljno dokaza da je okrivljenik osnovano sumnjiv za djelo koje je predmet optužbe.

Da bi se mogla donijeti ova odluka, sudsko optužno vijeće mora prethodno, na temelju dokaza koji se nalaze u spisu, ocijeniti saznajnu vrijednost prikupljenih dokaza odnosno utvrditi da li ti dokazi pružaju dostatan stupanj osnovane sumnje za potvrđivanje optužnice (jesu li ti dokazi dovoljno uvjerljivi ili ne, jesu li dostatni ili ne i sl.).

Upravo radi takvog postupanja sudskog optužnog vijeća i njegovog upuštanja u utvrđivanje postojanja osnovane sumnje na temelju dokaza koji se nalaze u spisu, postoji razmišljanje kako se ne bi mogao ponovno poduzeti kazneni progon zbog iste stvari.

Kada se to sve uzme u obzir, te kod činjenice da kazneni postupak za kaznena djela za koja se progoni po službenoj dužnosti postupak može pokrenuti samo državni odvjetnik, očito je kako bi odgovor na vaše pitanje mogao dati samo nadležni državni odvjetnik. Dakle, ukoliko on ne poduzme kazneni progon onda je jasno kako smatra da je riječ o presuđenoj stvari - komentirao nam je Izv. prof. dr. sc. Damir Primorac, odvjetnik i bivši sudac Županijskog suda u Splitu.

item - id = 1111988
related id = 0 -> 1136089
related id = 1 -> 1136081
23. listopad 2021 03:40