Kamate na kredite i na štednju rasle su u veljači pa su prosječne cijene novih stambenih kredita porasle 9,7 posto, sa siječanjskih 2,89 posto na 3,17 posto, a znatno manje, oko jedan posto povećane su na potrošačke i ostale kredite s 5,36 posto na 5,42 posto.
Kamate na sve nove depozite u veljači su skočile na prosječnih 1,07 posto, sa siječanjskih 0,14 posto, i porasle su u jednom mjesecu više od sedam puta.
Stambeni kredit od 80 tisuća eura i rok otplate od 20 godina podignut u siječnju po prosječnoj kamati značio je mjesečnu otplatu od 439,29 eura, koja je u veljači porasla na 450,52 eura. Ukupni povrat, glavnica i kamata, sa siječanjskih je 105.428 eura skočio na 108.124 eura.
U veljači su građani bankama otplaćivali 19,9 milijardi eura kredita i teško mogu očekivati da će cijene kredita u skoroj budućnosti biti niže, vjerojatno će biti veće, jer su vremena jeftinih kredita još lani završena sa zaoštravanjem monetarne politike Europske središnje banke.
Nepredviđeni poremećaj
Hrvatska je po cijenama stambenih kredita bila u veljači među najjeftinijim zemljama europodručja, niže cijene od njezinih 3,17 posto prosječne kamate imale su samo Irska, Francuska i Malta. Prosječna kamata za stambene kredite u europodručju je bila 3,26 posto.
Europska središnja banka nastavlja s podizanjem referentnih kamata kako bi se borila s inflacijom, što znači da isto čeka i sve ostale kamate sve dok inflacija u eurozoni ne bude na razini od dva posto. To se neće dogoditi tako brzo ni u iduće dvije godine jer bi tek u 2025. godini stopa inflacije mogla biti 2,1 posto.
Naravno, svi ti planovi mogu pasti u vodu dogodi li se neki nepredviđeni poremećaj, a takvih smo imali proteklih par godina.
Sve se to tiče građana Hrvatske jer taj rast podiže međubankarsku kamatu Euribor uz koji su privezani krediti u otplati i postupno se prenosi na rast kredita s promjenjivim kamatama koje otplaćuju građani. Banke smiju promjenjive kamate na kredite u otplati mijenjati dvaput godišnje u skladu s kretanjem Euribora, a novim kreditima mogu mijenjati cijene kada žele.
Za kredite u otplati postoji zaštitna najviša kamata do koje mogu poskupjeti i ona za stambene kredite može biti 33 posto iznad prosječno ponderirane kamate, a na sve ostale kredite smije biti veća za 50 posto. Dvaput godišnje Hrvatska narodna banka računa i objavljuje prosječno ponderirane kamate koje trenutno za stambene kredite iznose 2,84 posto, a ostale kredite 5,44 posto. Tako do idućeg ponderiranja, najviše dopuštene kamate na stambene kredite mogu iznositi 4,26 posto, a 7,24 posto na ostale kredita.
Rast kamata na kredite od prosječnih 0,7 postotnih bodova najavila je Erste&Steiermärkische banka od 25. travnja na sve modele novougovorenih gotovinskih kredita. Standardnim modelima gotovinskih kredita fiksna kamata će s raspona od 4,99 posto do 5,49 posto porasti na 5,9 posto do 6,4 posto.
Gotovinski krediti za umirovljenike će s fiksnih 4,99 posto poskupjeti na fiksnih 5,5 posto, a gotovinski krediti uz osiguranje otplate, ovisno o rejtingu klijenata, koštat će od 5,2 posto do 5,7 posto umjesto 4,49 posto do 4,99 posto.
U štednji 36 milijardi eura
S rastom kamata na kredite skočile su i kamate na štednju koje su se odlijepile od nule i u siječnju su porasle s prosječnih 0,14 posto za svu novu štednju građana na 1,07 posto. Za toliki skok najzaslužnija su najkraća oročenja, ona do tri mjeseca za koja je cijena skočila s 0,06 posto na 1,77 posto, a rasle su kamate i za dulja oročenja, ali nisu preskočile 0,53 posto.
Građani su krajem veljače u bankama imali 36 milijardi eura u oročenoj i štednji po viđenju te na tekućim i žiroračunima.
Iz Erste banke najavljuju da će od svibnja povećati kamatne stope na novougovorene depozite građana u eurima i dolarima, u prosjeku za jedan postotni bod i radi se o prvom povećanju kamatnih stopa na depozite u svim valutama nakon 2009. godine.
Ovisno o modelu i ročnosti štednje, nove kamatne stope kretat će se u rasponu od 0,3 posto do 1,5 posto, u odnosu na trenutačnih od 0,02 posto do 0,1 posto. Iz te banke navode da su im depoziti građana na kraju prošle godine iznosili 5,9 milijardi eura, što predstavlja porast od 25 posto u odnosu na godinu ranije.
Iz Hrvatske narodne banke (HNB) priopćili su da je tijekom veljače zabilježeno smanjenje ukupnih depozita domaćih sektora, a najveći je pad ostvaren kod stanovništva i odražava upis državnih obveznica koji je do kraja veljače iznosio oko jedne milijarde eura.
U istom su razdoblju krediti domaćim sektorima porasli, što je uglavnom odraz nastavka kreditiranja nefinancijskih poduzeća. Iz HNB-a kažu da su porasli i krediti stanovništvu, ponajprije zbog rasta gotovinskih nenamjenskih kredita, a snažniji rast stambenih kredita očekuje se tijekom idućih mjeseci zbog novoga kruga subvencioniranja stambenih kredita.