Hrvatska nema dovoljno zidara, tesara, pekara, mesara... Poslodavci spas nalaze u strancima: ‘Mnogima je panika. Date oglas, a nitko se ne javi‘

U Hrvatskoj su krajem travnja u evidenciji nezaposlenih bila 148.744 građanina, što je njih 6844 manje nego prethodnog mjeseca, te 10.490 osoba manje nego u istom mjesecu lani.

No, bez obzira na pad nezaposlenosti u čak 19 županija u odnosu na ožujak,  Hrvatska i dalje muku muči s pronalaskom građevinskih, turističkih, radnika IT sektora kao i onih iskusnih u uslužnim djelatnostima. Hrvatska nema dovoljno zidara, tesara, armirača, radnika visokogradnje i niskogradnje, programera, pekara, mesara, kuhara nacionalne kuhinje, slastičara, limara, bravara, autolimara, krovopokrivača, vodoinstalatera i elektroinstalatera, piše Večernji list.

Lista stručnjaka koji nedostaju doseže broj od 43 zanimanja, a na tom su popisu i automehaničari, soboslikari, monteri cjevovoda, stolari, monteri građevinskih elemenata, rukovatelji građevinskim strojevima te klesari.

A sudeći prema interesima budućih srednjoškolaca, to se neće uskoro mijenjati – koje deficitarna zanimanja u većoj mjeri ne interesiraju, čak ni onda kada se upravo za njih može dobiti i stipendija i osigurano radno mjesto po završetku školovanja.

Koliko je situacija ozbiljna, svjedoči i podatak Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, po kojem su 2634 poslodavca od početka godine do travnja zatražila radnu dozvolu za strance.

Najviše su se među strancima tražili i odmah zapošljavali zidari koji su onda u Hrvatskoj zarađivali prosječnu bruto plaću od 5080 kuna, tesari s prosječnom bruto plaćom od 5238,06 kuna, elektroinstalateri s prosječnom bruto plaćom od 5507,40 kuna, piše Večernji.

Stranim se pekarima isplaćivalo 4643,60 kuna, a dvjestotinjak kuna manje i čistačicama koje su također na listama najtraženijih. Do početka svibnja 2021. izdano je, inače, 13.755 dozvola za boravak i rad, najviše u graditeljstvu, turizmu i prometu.

Osim radnika koje se mora uvesti, nedostaje i sobara, kuhara, turističkih animatora, konobara, dostavljača, konobara do vrtlara.

Situaciju je komentirao ministar rada Josip Aladrović.

– Moramo biti svjesni da cijeli EU, pa i Hrvatska prati negativne demografske trendove, što za posljedicu ima nedostatak radne snage. No nedostatak radne snage može se nadomjestiti u određenom dijelu upisnim politikama, afirmacijom zanimanja traženih na tržištu rada, obrazovnim programima. Krajnji ishod je da učenici, studenti i ostali polaznici u obrazovanju stječu ona znanja i vještine koje su potrebne za obavljanje poslova – kazao je Aladrović.

Atipičnu turističku sezonu u kojoj će stalni sezonci u drugom dijelu godine hvatati potreban fond sati, budući da predsezone za većinu nema, obilježava i odljev radnika iz restorana i kafića.

– Mnogim kolegama je to već stvarno panika. Pogotovo onima koji nemaju terase. Njihovi radnici više nisu mogli čekati, odlaze u druge sektore, pogotovo u trgovinu, ali i u građevinu, recimo. Počelo je lani, a ove godine se osipanje samo nastavilo. Lokali su bili zatvoreni, ljudi su živjeli na minimalcu i banke su im ukinule minuse, ne mogu do kredita – opisuje probleme u kojima se nalazi  ugostiteljska branša Jelena Tabak, predsjednica Nacionalne udruge ugostitelja.

– Na Zavodu za zapošljavanje ima nezaposlenih, ali kada date oglas za konobara, nitko vam se ne javi. Ili se ne javi osoba koja  odgovara za određeno radno mjesto. Radnih mjesta u ugostiteljstvu je manje nego prije pandemije, ali i dalje je teško doći do  kvalitetnih radnika. U turizmu će ove godine u svim segmentima posao naći manje ljudi nego prije pandemije. Već lani je broj  zaposlenih osjetno pao. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja  hrane je krajem lipnja prošle godine zapošljavala 64.995 osoba, odnosno 29,2 posto manje nego godinu ranije. Ove se godine  očekuje rast broja zaposlenih, ali, recimo, umjesto dvadesetak tisuća uvezenih radnika koji su u turizmu radili 2019., ove godine bi ih moglo dostajati i tek nekoliko tisuća, prenosi Večernji list.