Toni Milun, naš najpopularniji profesor matematike, već se godinama bavi edukacijom na polju osobnih financija. Prošle srijede u našoj rubrici Financijska srijeda otkrio nam je koja bi financijska znanja trebali prenijeti generacijama koje dolaze, a ovaj put je na redu vruća tema - život s minusom. Otkrio nam je svoj recept za izlazak iz minusa, te je li rješenje problema u kontroli troškova ili povećanju prihoda. Popričali smo i o njegovim navikama i najvećim slabostima, ali i o tome na čemu - ne treba štedjeti, piše Gloria.
Što kaže matematika: kako život i osobne financije završe u minusu?
Vrlo lako. Nema tu prevelike mudrosti i to svi, nadam se, znaju: minus nas čeka iza ugla čim neko vrijeme trošimo više nego što zarađujemo.
Kako izaći iz minusa: koji su najvažniji savjeti?
To je, pak, vrlo teško, jer se moramo prisiliti trošiti manje nego što smo navikli. Zato je najbolje niti ne ulaziti u minus.
Je li trošenje iznad vlastitih mogućnosti vrsta ovisnosti?
Da, ali to na sreću ne može trajati vječno, jer će nas okolnosti, banka, kreditne institucije ili tko već drugi, natjerati da trošimo manje na sebe, a više na otplatu kamata za ono što smo kupovali dok smo živjeli iznad vlastitih mogućnosti.
Može li se ta ovisnost liječiti?
Da. Većini ljudi najbolji je lijek vođenje evidencije vlastitih troškova. Trebali bi je voditi barem mjesec dana i u tablicu po rubrikama upisivati sve dnevne troškove. Na kraju mjeseca rezultat je obično - neugodno iznenađenje.
Na čemu se prvo može uštedjeti?
Na stvarima na kojima uistinu ne uživamo. Tu bi svatko trebao sam sebe iskreno preispitati, jer svak to najbolje zna - sam.
Na čemu ne treba štedjeti?
Na troškovima vezanim uz usvajanje novih znanja i vještina. To je dugoročno ulaganje u sebe.
Je li život u minusu zapravo pokazatelj bijede blagostanja?
Da. Imamo zapravo sve što nam treba, pa i mnogo više od toga, a želimo još. Nešto tu gadno ne štima.
Je li lakše pomoći drugima ili sebi?
Pomoći sebi i drugima se može samo ako želimo da nam se pomogne. Inače nema pomoći, ni nama ni drugima.
Je li jedno od rješenja u odustajanju od kartičnog plaćanja i vraćanju na gotovinu?
Nekima to sigurno pomaže, jer je mnogo puta dokazano da se kartica lakše provuče, nego što se vadi gotovina iz novčanika. Psihološki je to jednostavno tako. A dobar trik je otići van bez novčanika, gotovine i kartica. To iz mog iskustva stvarno i najviše pomaže.
Čega biste se vi osobno prvo odrekli da vam dođu crni dani?
Odlazaka na kave i kolače. Na to dnevno trošim tridesetak kuna, mjesečno znači devetsto, a godišnje više od deset tisuća kuna.
A čega posljednje?
Čokolade, to je moja utjeha.
Jeste li ikad bili u minusu?
Jednom prije petnaest godina par tisuća kuna.
Kako ste se izvukli iz minusa?
Spasilo me vođenje evidencije osobnih troškova, a u mojoj tablici je bilo čak trideset rubrika. Svatko je može voditi, a ona pomaže ne samo u osvještavanju svih troškova, nego i uočavanju razlike između potreba, želja i užitaka, pri čemu je ključno definirati luksuze i zadovoljstva koje si možemo priuštiti. Od svih ostalih treba pod hitno odustati, jer taj put vodi ravno u financijsku katastrofu.
Ima li u vašim ormarima komada koje ne nosite?
Da. Ne samo da ih ne nosim, nego ih nikad niti nisam uzeo u ruke nakon izlaska iz trgovine. A ja sam, pazite, čovjek koji ne voli shopping, rijetko kupujem garderobu i moraju me vući u trgovinu. Pitam se što je tek s onima koji vole shopping. Da sam taj iznos uložio u investicijski fond prije deset godina, sad bi to već bila lijepa svota. Uz prinose od fonda samo od garderobe koju ne nosim imao bih barem stotinjak tisuća kuna.
Kako odoljeti kupnji?
Zlatno pravilo glasi: ne kupuj impulzivno, nego odi lijepo doma, razmisli i sutra se vrati ako ti baš taj komad treba.
Što je vaša najveća slabost?
Slatkiši na akciji. Uzmem zalihe za tri dana i sve potamanim istog dana. Osobnim primjerom dokazujem da su ljudi skloni samozavaravanju.
Je li bolje rješenje kontrola troškova ili povećanje prihoda?
Idealna je kombinacija. Emocionalno je teže kontrolirati troškove, a u praksi je teže povećati prihode jer morate tražiti povišicu za koju nije izvjesno da ćete je dobiti ili pronaći novi posao ili uz sadašnji posao raditi još jedan povremeni.
Na kraju, krediti - da ili ne?
Da za stan, za ulaganje u obrazovanje, akademski status... Sve što će nam potencijalno donijeti veće prihode. Nikako prigodni kredit, što je zapravo minus na računu, ne krediti na revolving karticama, i nipošto nenamjenski krediti za kupovinu garderobe, plaćanje ljetovanja, odlaske na svjetsko prvenstvo u nogometu i slične stvari, kaže Toni Milun za Gloriju.