Više od petnaest godina provela je u studiju i kazalištu sanjajući kako će postati glumica, na satove glume odlazila je zajedno s Milenom Radulović, no za Stašu Stanković životne karte promiješale su se na drukčiji način.
Umjesto na umjetničkoj sceni, naša 27-godišnja sugovornica završila je na onoj znanstvenoj. Staša Stanković doktorica je znanosti reproduktivne genomske medicine na sveučilištu u Cambridgeu i ono na čemu radi moglo bi se pokazati pravom revolucijom za žensko reproduktivno zdravlje.
Nakon opsežnog istraživanja na čak pola milijuna Europljanki, sa svojim timom razvija test koji će pokazati kada će koja žena ući u menopauzu! A budući da je vrijeme ulaska u menopauzu usko povezano s plodnošću, a koja može drastično opadati čak i do 10 godina prije ulaska u menopauzu, u bliskoj budućnosti mlada djevojka bi mogla napraviti test, a u skladu s rezultatima i planirati svoje majčinstvo.
No to je samo jedan od benefita... Istraživanje im je dalo i odgovore na pitanje koji način bismo mogli, ne samo predvidjeti, nego i povećati plodnost kod žena, a personaliziranim pristupom liječenja trebalo bi se i bolje razumjeti na koji način menopauza utječe na rizik od karcinoma i brojnih drugih bolesti, kao što su osteoporoza, dijabetes, depresija...
Na Forbesovoj listi
– Danas žene sve kasnije postaju majke, zbog posla, karijere ili osobnih razloga majčinstvo se često odgađa za tridesete godine. Za posljedicu imamo to da žene sve češće imaju problem sa začećem, samo u Europi ih je oko 15 milijuna. Također, sve više dolaze do izražaja slučajevi rane menopauze, u koju žene ulaze i prije četrdesete godine, što znači da one tada postaju maltene neplodne ili im se drastično smanjuje plodnost u njihovim tridesetima. Vrijeme ulaska u menopauzu je kod svih nas različito – menopauza se može javiti i u ranom pubertetu, znači prije dvadesetih godina, a može se javiti i u šezdesetim godinama. Ono što je bitno jest imati svjesnost o tome jer trenutačno ne postoji nijedan način da unaprijed znamo kad će nam se ta menopauza dogoditi – uvodi nas u temu ova doktorica znanosti, napominjući kako će test na kojem rade biti vrlo jednostavan za primjenu.
– Uzorak uzimamo iz pljuvačke i krvi, dobivamo na taj način DNK materijal i iščitavamo ga, slovo po slovo; svaki taj uzorak je kao svojevrstan barkod uz pomoć kojeg identificiramo ima li osoba genetske mutacije za ranu, kasnu ili normalnu menopauzu – govori nam iznimna sugovornica.
Koliko bi test, koji očekujemo u idućim godinama, mogao značiti u očuvanju i poboljšanju ženskoga zdravlja, sjajno ilustrira i podatak da je mladu Beograđanku Svjetsko udruženje za menopauzu, zbog novih spoznaja, proglasilo najboljom mladom znanstvenicom na svijetu, dok ju je magazin Forbes smjestio među jedanaest najuspješnijih znanstvenika iz područja ženskog zdravlja i menopauze. Mnogi svjetski mediji, poput Guardiana i BBC-ja, izvijestili su o njezinim uspjesima.
U svijetu trenutačno ne postoje rješenja za produžetak plodnosti ili njegovo očuvanje, pa se njezini rezultati smatraju prvima koji imaju potencijal potpuno promijeniti način na koji smo do sada pristupali reproduktivnom zdravlju.
Ono po čemu se Staša razlikuje od svojih brojnih kolega jest i to što o kompleksnim temama poput ove umije razgovarati na vrlo jednostavan način, čime će njezino veliko otkriće definitivno i lakše doprijeti do šire populacije.
– Mi smo proveli istraživanje na pola milijuna Europljanki, a to je uistinu ogroman broj, jer se studije najčešće rade na uzorku od nekoliko tisuća ljudi, tako da vjerujemo kako su spoznaje do kojih smo došli vrlo relevantne – kaže nam znanstvenica, poentirajući kako se vrijeme ulaska u menopauzu pokazao kritičnom točkom za zdravo starenje i ishode brojnih bolesti kod žena.
– Mi se bavimo biologijom jajnika i razlozima zašto će jedna žena ući u menopauzu ranije, a neka kasnije, koristeći humanu genetiku, pa smo tako očitali DNK lanac pola milijuna žena i pronašli više od 300 genetskih faktora koji utječu na vrijeme ulaska u menopauzu. Zahvaljujući otkriću tih faktora, možemo manipulirati njima u laboratorijskim uvjetima i tako utabati put k razvitku prvih terapija koje bi usporile opadanje jajnih stanica iz rezervi, te tako terapijski ciljano utjecati na produženu plodnost kod žena – govori nam znanstvenica, napominjući kako je brzina opadanja jajnih stanica ta koja će odrediti kada ulazimo u menopauzu.
A upravo su takve žene – one koje ulaze ranije u menopauzu – njihova prva ciljana skupina. Ženama koje ulaze u to vrlo osjetljivo hormonalno razdoblje na početku četrdesetih rezerve jajnih stanica jako će se brzo trošiti, te će one već u tridesetima biti neplodne.
Razvitak ciljanih terapija
– Takve žene su nam prioritet i novim otkrićem pokušat ćemo im dati šansu da osnuju obitelj. Ako vi testiranjem, primjerice u dvadesetim godinama, otkrijete da ćete ranije ući u menopauzu, novo saznanje dat će vam dovoljno prostora da planirate kada ćete osnovati obitelj, znajući da to mora biti, primjerice, prije tridesete. U daljoj budućnosti, osim same predikcije godina ulaska u menopazu putem testa, mi radimo i na razvitku ciljanih terapija koje će pospješiti šansu za začećem – ističe ova Beograđanka, koja je test razvila s timom od pet ljudi, a riječ je o suradnji znanstvenika sa sveučilišta Cambridge i sveučilišta u Kopenhagenu.
Stašu smo pitali i o nadomjesnoj hormonalnoj terapiji za žene koje uz pomoć takve terapije nastoje što bezbolnije prebroditi tranzitno razdoblje u životu, a koja je još uvijek svojevrsni tabu u našem društvu. Neki liječnici je zagovaraju, neki ne. Neke žene zaziru od takve vrste liječenja, drugima pak savršeno odgovara. Što je ispravno – uzimati NHL ili ne?
– Znate što je tu najveći problem? I liječnik koji će vam reći da uzimate terapiju i liječnik koji vam neće to savjetovati zapravo ne znaju točan odgovor. Razlog je jednostavan – ne razumiju kako ti hormoni utječu, ne samo na reproduktivno zdravlje, već općenito na zdravlje žene. A zašto je tako? Zato što nismo istraživali dovoljno dugo ni dovoljno dobro da razumijemo reproduktivni ženski sistem. Do 1993. godine ženama je u cijelom svijetu bilo zabranjeno da budu dio kliničkih studija. Znate što to znači u praksi? Da smo sve lijekove u svijetu razvijali na temelju muške biologije. Neovisno o kojem lijeku je riječ, razvijali smo ga na muškarcima... Mi smo toliko daleko od razumijevanja ženske biologije... Svi mi reagiramo drukčije na razne terapiju. Evo banalan primjer – boli glava i mene i vas – obje popijemo brufen. Vas prestane boljeti za pola sata, a meni ništa ne pomaže. Lijekovi ne pomažu svima isto. Određena doza lijeka je kod nekoga dovoljno dobra da pomogne, kod nekoga ne, a to se povezuje i s hormonskom terapijom. Netko će piti nadomjesnu hormonalnu terapiju pet godina i razvit će u određenom trenutku karcinom dojki. Netko će piti 20 godina i neće mu biti ništa. Da bismo znali i razumjeli zbog čega isti lijek na jednu osobu djeluje na jedan, a na drugu na potpuno suprotan način, važan je personaliziran pristup. Ne poznajemo dovoljno dobro biologiju i zato liječnik koji kaže uzimajte NHL ili ne uzimajte – kaže to onako redom, što bi se reklo, pucaj – pa ako pogodiš metu – slikovito je pojasnila, naglasivši kako je najbolja prevencija, pogotovo dok ne dođemo do stadija da dobro razumijemo biologiju i genetiku.
Violina, jahanje,umjetničko klizanje
Projekt Stašina znanstvenog tima sada je u, nazovimo, statističkoj fazi.
– Na temelju genetskih podataka naših pacijetkinja provodimo statističke analize, očitavamo kodove da razumijemo koleraciju između raznih čimbenika. Nas petero trenutačno razvijamo startup – biotehnološku kompaniju gdje ćemo sve naše znanstvene podatke primijeniti u razvijanje lijekova i terapija. Teško je reći koliko će ovo testiranje koštati, ne bih sada mogla ništa reći konkretnije o brojkama, no s obzirom da tehnologija ide samo naprijed, to definitivno ide u prilog pacijentima – komentira Staša, koja živi na relaciji Cambridge – London.
Staša je vrlo svestrana djevojka, u tolikoj mjeri da nam nije jasno kada ona stigne prakticirati sve ono što voli.
Dakle, završila je glazbenu školu i svira violinu, natjecateljski se bavila jahanjem i umjetničkim klizanjem, obožava veslanje, a ne zaboravimo i onu glumu s početka teksta...
– Dijete u meni nikada ne odustaje. Ambicija i istraživački duh nisu kod mene prisutni samo u znanosti, već i u svim drugim sferama. Svi ovi hobiji pomažu mi da objektivnije gledam na stvari i svijet oko sebe. Oni me hrane, oni mi daju snagu i volju. A kako stižem? Stižem jer mi je gušt...