Tečaj kune prema euru je na najvišoj ovogodišnjoj razini što znači da je domaća valuta najslabija: u srijedu se srednji tečaj popeo na 7,51 euro, dok je u četvrtak i petak iznosio 7,57 kuna za euro. Kuna je počela slabiti s izbijanjem rata u Ukrajini, 1. ožujka je srednji tečaj bio 7,54 kuna za euro, a prvog dana ove godine 7,49 kuna.
Hrvatska narodna banka je 2. ožujka već reagirala deviznom intervencijom, prvom od polovice prošle godine, te je prodala bankama 171 milijun eura po 7,56 kuna kako bi povukla kune s tržišta i zadovoljila potražnju za eurima.
Ovo slabljenje kune ne zabrinjava ekonomiste jer se obično događa u vremenima krize kada tečaj oscilira.
- Nema fundamentalnih razloga za slabljenje kune, kad imamo krizu uvijek imamo te oscilacije. Teško je prognozirati što će se dogoditi, ali devizne su rezerve vrlo visoke tako da će Hrvatska narodna banka intervenirati da održi taj ravnotežni tečaj prije ulaska u Europsku uniji. U devetom mjesecu će se tečaj fiksirati prije ulaska u Europsku uniji i to obično bude onaj tečaj koji je utvrđen i onda će se eliminirati sve špekulacije. Nema mjesta katastrofičnim scenarijima, a još manje kataklizmičkim – kaže nam dr. Damir Novotny.
I prof. dr. Ljubo Jurčić tako objašnjava kretanja kune prema euru.
- To su odstupanja jer se kod ljudi zbog opće nesigurnosti stvara nervoza pa vjerojatno povlače devize iz banaka i zato tečaj raste. Kad se to smiri, kad dođe do povratka deviza u banke i ako turistička sezona bude koliko toliko dobra, onda će se i tečaj smanjiti. Kad se smiri situacija u Ukrajini, a ako pregovori budu dobro prošli, računam da bi se za mjesec dana mogla situacija smiriti – ističe prof. dr. Jurčić.
Za kunu je prilikom ulaska u europski tečajni mehanizam (ERM II), utvrđen središnji paritet prema euru na 7,53450 kuna za euro. Iz Hrvatske narodne banke kažu da je uobičajena praksa da Vijeće EU-a, otprilike šest mjeseci prije uvođenja eura na preporuku Europske komisije i nakon savjetovanja s Europskom središnjom bankom, donese odluku o neopozivom fiksnom tečaju po kojem će se kuna zamijeniti eurom.
U većini slučajeva središnji paritet koji se primjenjivao tijekom sudjelovanja u tečajnom mehanizmu ERM II postao je i fiksni tečaj konverzije i tako je bilo u svim novim državama članicama osim u Slovačkoj. Uz središnji paritet, prilikom ulaska u europski tečajni mehanizam su određene granice u kojima tečaj može padati ili rasti oko središnjeg pariteta i radi se o rastu ili padu od 15 posto. Te se granice ne smiju prijeći, odnosno ako se to dogodi onda se ostaje dulje vremena u tečajnom mehanizmu. Stoga ne treba sumnjati da će Hrvatska narodna banka itekako voditi računa o tečaju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....