Je li BiH korona-fenomen? Rade kafići, restorani i dućani, organiziraju se svadbe, a broj novozaraženih i umrlih zadnjih dana znatno pada

Bosna i Hercegovina pomalo postaje zemlja epidemioloških misterija: dok posvuda u njezinom okružju broj zaraženih koronavirusom napreduje usprkos mjerama lockdowna, u njoj broj zaraženih i preminulih – sudeći prema službenoj statistici – u zadnje vrijeme rapidno oscilira i pada.

Prema zadnjim podacima, u posljednja 24 sata u BiH je preminulo samo 15 osoba, a novozaraženih virusom je tek 442, od čega 324 u Federaciji, 104 u Republici Srpskoj i 14 u Distriktu Brčko. Ukupno je testirano 4307 osoba. Zanimljivo je da se novozaraženi svakodnevno registriraju u svim kantonima, ali se njihov broj ne povećava.

Da paradoks bude veći, u BiH za razliku od Hrvatske rade kafići, restorani, čak se nesmetano organiziraju i svadbe. Građani BiH, povrh svega, nisu baš poznati ni po striktnome pridržavanju ionako blagih epidemioloških mjera. Trend pada zaraza i smrti od Covida-19 tajna je i za brojne tamošnje medicinare koji su naročito očekivali porast epidemije nakon božićnih i novogodišnjih blagdana, kad su se ljudi više obiteljski i prijateljski družili.

Ravnatelj Sveučilišne bolnice u Mostaru dr. Ante Kvesić izjavio je za portal Pogled kako su brojevi zaraženih koronavirusom, kao i preminulih, posljednjih dana bitno bolji u odnosu na prethodne mjesece.

"Ono što se događa donekle je suprotno očekivanjima stručnjaka. Prošli smo kroz vrijeme blagdana, ljudi su se više okupljali nego kroz ostatak godine i bilo je realno očekivati kako ćemo sad imati rast broja zaraženih. Umjesto toga, mi imamo pad brojki koji nismo očekivali", rekao je Kvesić. Indikativno je kako on svejedno misli da ne treba zbog svega popuštati s mjerama, jer još uvijek ima dovoljno teških slučajeva u bolnicama kojima se bore za život. Situacija, tvrdi, još nalaže i oprez i ozbiljnost.

Zanimljivo je kako prema zadnjim prikazima web stranice Our World in Data i Hrvatska ima jedan od najdrastičnijih statističkih padova broja novozaraženih u EU, no to nije baš nemoguća misija ako ste prethodno bili najgori po porastu bolesti u Europi.

Ključna tajna ovih postblagdanskih statističkih padova i u Hrvatskoj i u susjedstvu vjerojatno dobrim dijelom leži u znatno smanjenom opsegu provedenih testiranja tijekom zadnjih blagdanskih tjedana. Praksa bilježi brojne slučajeve da se ljudi odlaze testirati nakon više od dva tjedna povišene temperature, te na testu tad ispadaju negativni iako već imaju razvijenu upalu pluća.

Za usporedbu, Danska svakodnevno obavi gotovo 60 tisuća testova na koronavirus, Slovenija oko 22 000, a u Hrvatskoj se dnevno testira maksimalno od 7 do 8 tisuća ljudi. U BiH su rezultati očito duplo bolji jer je i broj njihovih testiranja duplo manji. Dobra statistika je uglavnom jako dobra vijest, no često je i plod ciljane ili spontane manipulacije.