Od sutra 'u život' kreće semafor naručivanja pacijenata za devet dijagnostičkih i intervencijskih postupaka, što je zapravo prvi korak HZZO-a u pokušaju dovođenja 'u red' sve dužih lista čekanja. Radi se o informatičkom spajanju bolnica i ordinacija primarne zdravstvene zaštite, što će omogućiti da se pacijenti naručuju za magnetsku rezonancu (MR), kompjutoriziranu tomografiju (CT), holter EKG, ultrazvuk srca, dojke i štitnjače, te za operaciju sive mrene i gastroskopiju preko semafora, a ne kao do sada 'papirnatim' uputnicama na šalterima bolnica. Za početak bit će uključeno tridesetak bolnica od njih 42 koje imaju kompatibilni informatički sustav. Ostale bolnice taj posao moraju završiti do svibnja iduće godine.
Broj pregleda i zahvata koji će ući u semafor će se postupno povećavati, a sada su na redu oni za koje postoje najduže liste čekanja. Osim toga, novi način narudžbi pacijenata onemogućit će tzv. višestruko naručivanje pacijenata na više lista u više ustanova. Također će se uključivanjem semafora već ranije višestruko upisani pacijenti skidati s lista, osim s one na kojoj će najkraće čekati i koja mu je najbliža mjestu stanovanja.
Novi način naručivanja funkcionirat će tako da liječnik u svom CEZIH sustavu otvori centralni kalendar naručivanja koji će biti posebno označen. U crveni dio semafora upisivat će se svi hitni pacijenti koji se moraju naručiti u roku dva tjedna, jer u suprotnom bi im bilo narušeno zdravlje. Liječnik će odmah vidjeti koji je i gdje najkraći termin, odnosno u kojoj bolnici ili specijalističkoj ordinaciji najbližoj po lokaciji pacijent čeka najkraće. Tog trenutka kad je pacijent upisan, on se ne može prijaviti na pregled u neku drugu ustanovu kao što se to trenutno radi, jer će ga sustav 'izbaciti'.
Žuti dio semafora predviđen je za narudžbe pacijenata koji nisu hitni, ali ne mogu čekati duže od onog što za njihovu bolest predviđaju algoritmi liječenja koje će morati napraviti struka. Riječju, to znači da struka mora reći koji je rok za obavljanje određene dijagnostike, a da to čekanje ne utječe na progresiju bolesti. Zelena boja označavat će liste na kojima su pacijenti koji mogu čekati, odnosno oni koji trebaju kontrolne preglede.
Ovaj način naručivanja pokazat će i drugu stranu 'priče', odnosno kolika je stvarna iskorištenost dijagnostičkih i intervencijskih kapaciteta hrvatskih bolnica. Naime, malo je onih čiji uređaji rade i poslijepodne, a HZZO zbog dugih lista čekanja nerijetko sklapa ugovore s privatnicima premda bolnički rade u samo jednoj smjeni. Ne bi li se bolnice potaknule na veći broj pregleda i postupaka, HZZO je izdvojio i dodatna sredstva za spomenutih devet još prošlog proljeća, ali pokazalo se da su samo dijelom i potrošena. Naime, za neke preglede potrošeno je tek malo više od pola novca, a istodobno raste lista čekanja primjerice za ultrazvuk štitnjače ili dojke. Nedvojbeno je da bi više reda u listama čekanja, ali i u sustavu učinilo plaćanje konkretnih usluga bolnicama prema izvršenju te onemogućilo prelijevanje sredstava tamo gdje nedostaju.