StoryEditor
ForumBOJITE SE NAJEZDE MLADIH, NAORUŽANIH, NASILNIH MUŠKARACA? MOŽETE ODAHNUTI...

Lažne vijesti o migrantima okupirale javnu komunikaciju

Piše Marko Špoljar / Jutarnji.hr
10. studenog 2018. - 23:14
migranti_bihac2-251018

Antimigrantska retorika na kojoj ‘jašu’ ekstremne desne stranke u europskim zemljama u kojima živi najveći broj izbjeglica i migranata iz prvog velikog vala iz 2015. godine - poput AfD-a u Njemačkoj - u posljednje vrijeme sve je prisutnija i u hrvatskom političkom i medijskom prostoru. Žestoke protumigrantske stavove počeli su sve jasnije iznositi i članovi parlamentarnih stranaka - od Hrasta, preko Neovisnih za Hrvatsku do Živog zida, čiji saborski zastupnik Ivan Pernar u tome prednjači dijeleći preko svog Facebook računa neprovjerene i kako se već u nekoliko slučaja pokazalo - lažne informacije, piše Jutarnji.hr.

Manji pritisak

Dakle, iako je pritisak na hrvatske granice sada neusporedivo manji nego za izbjegličko-migrantskog vala 2015. godine, danas je političarima migrantsko pitanje postalo neusporedivo važnije u njihovu pozicioniranju prema biračima. Protumigrantska retorika hrani se s nekoliko teza - da u Hrvatsku više ne ulaze obitelji koje bježe iz ratnih zona kao što je slučaj bio 2015., da se radi o mahom mladim muškarcima bez obitelji, da je migranata iz ratom razorenih i danas disfunkcionalnih bliskoistočnih država poput Sirije i Iraka sve manje, a da primat preuzimaju ekonomski migranti iz Sjeverne Afrike, Pakistana i Afganistana. I da su migranti skloni kriminalu, točnije da u zemljama u koje dolaze posljedično dolazi do povećanja stope kriminaliteta.

Sve te teze, razlike i sličnosti između izbjegličko-migrantskog vala iz 2015. i trenutačnog te u međuvremenu promijenjeni društveno-političkom tretman “migrantskog pitanja” i u EU i u Hrvatskoj prokomentirali smo sa svojim sugovornicima - osobama koje rade s izbjeglicama i migrantima na terenu još od 2015., novinarom njemačke medijske agencije Deutsche Welle, jedne od najuglednijih u svijetu, te političkim tajnikom Mosta, stranke koja se zalaže za nepropusnu granicu, ako treba i uz pomoć - vojske.

O sličnostima i razlikama vala iz 2015. i trenutačnog stanja na granicama, o dobnoj, spolnoj i nacionalnoj strukturi tadašnjih i današnjih migranata, kao i o njihovim glavnim motivima zbog kojih su krenuli na neizvjestan i često opasan put prema Europi, za Magazin govori Tajana Tadić iz udruge za pomoć izbjeglim osobama Are You Syrious, koja izbjegličko-migrantski put prema EU prati s terena još od 2015. godine.

- Prvo, osjećam bitnim naglasiti da se međunarodna zaštita (azil i supsidijarna zaštita) odobrava ne samo na temelju činjenice da osoba dolazi iz ratne zone, nego kada osoba ima osnovani strah od proganjanja zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, političkog mišljenja ili pripadnosti određenoj društvenoj skupini. Motivi se od 2015./2016. nisu bitno promijenili, ljudi i dalje bježe od rata, progona ili migriraju jer ih je na to prisilila neimaština ili klimatske promjene, koje su život u njihovim zemljama učinile nezamislivo teškim. U Afganistanu, u kojem zbog ekstremnih suša 1,4 milijuna ljudi ima potrebu za pomoći u obliku hrane, teritorijalna kontrola talibana raste - trenutačno je najveća od 2001. kada je bio srušen njihov režim. U Iraku će put do pomirenja biti dug i mučan - izvješća o prisilnim nestancima, mučenju i ubojstvima još stižu. Činjenicu da pri migrantskim i izbjegličkim kretanjima često vidimo mlade muškarce lako je objasniti - mnogi su na put krenuli u nadi da će im u Europi biti odobren azil te da će nakon toga na siguran način moći dovesti svoje obitelji i poštedjeti ih puta na kojem su mnogi izgubili život. Bitno je spomenuti i da u nekim zemljama, ako nije jedino muško dijete u obitelji, postoji velika vjerojatnost da će mladića (para)vojska primorati na mobilizaciju - govori Tadić. Ocijenila je i aktualnu situaciju na hrvatskoj granici i oko nje te iznijela svoju procjenu daljnjeg razvoja događaja - iz perspektive migranata, ali i građana i političara u Hrvatskoj i drugim zemljama EU i regije.

Jeftini politički poeni

- Sasvim je sigurno da će se na tragediji ovih ljudi i dalje skupljati jeftini politički bodovi, a nedostatak pravog političkog programa i plana zakrivati populističkom retorikom. Iz osobnog kontakta i od ljudi koji ondje žive i rade znamo da nedavni prosvjedi, kao i stav ljudi u Bihaću i Kladuši, nisu usmjeren protiv izbjeglica i migranata, nego protiv federalne vlasti koja je ostavila tu regiju i ljude da se sami nose sa situacijom, a to smo napravili i mi kao Europa, pa je problem regije i EU pao na Unsko-sanski kanton. Dolaskom zime doći će i do ozbiljnog problema oko dostupnosti smještajnih kapaciteta. Dodatno, valja spomenuti da se sva ova politička panika stvorila sada, u vrijeme kad neusporedivo manje ljudi prolazi i balkanskom i mediteranskom rutom, a sve više ih stradava. Nisam optimistična u vezi s razvojem situacije, posebice iz perspektive migranata i izbjeglica. Zamislite kako je ljudima s kojima mi svakodnevno radimo i koji se u takvoj klimi teško mogu osjećati sigurno, a pokušavaju na dostojanstven način nastaviti život i postati ravnopravni članovi društva čiji ih dio otvoreno prezire - tvrdi Tajana Tadić.

Lea Horvat iz Centra za mirovne studije, koja također situaciju na terenu promatra neposredno još od 2015., kaže da se, unatoč raširenom dojmu, od tada do danas nije znatno promijenio omjer migranata s obzirom na njihovo podrijetlo.

- I dalje su najzastupljenije osobe koje dolaze iz ratom razorenih, nesigurnih i disfunkcionalnih bliskoistočnih država, Sirije, Iraka i Afganistana. Danas primjećujemo nešto veći udio Pakistanaca i Iranaca nego prije. A određen, manji broj migranata dolazi i iz Alžira i Maroka. Narativ da danas na naše granice dolaze gotovo isključivo mladi muškarci bez obitelji, čime se imputira da su time automatski ekonomski migranti, jednostavno nije točan. Istina je da u improviziranim izbjegličkim kampovima oni čine većinu, ali mnoge žene i djeca, dakle ranjive skupine, smješteni su po drugim objektima. Ono što se sada događa, da se dosta ljudi odlučuje na ilegalan prijelaz hrvatske granice, posljedica je promijenjene politike hrvatskih vlasti koje slijede restriktivne politike EU, a koja izbjeglice i migrante želi držati što dalje. Neki se, nemajući mogućnost pristupa sigurnim i legalnim putevima, odlučuju na ilegalni prelazak granice jer su iz svojih zemalja pobjegli od opasnosti i rata, bez ikakvih dokumenata - tvrdi Lea Horvat.

Most protiv dizanja panike

Dosta pozornosti izazvala je nedavna izjava člana Glavnog odbora Mosta Nizara Shoukryja, liječnika koji je u Hrvatsku došao iz Sirije prije više od 30 godina, a javnosti je postao poznat jer je bio prevoditelj i pomagač tisućama izbjeglica i migranata koji su 2015. prolazili kroz Hrvatsku na putu prema “obećanim” zemljama EU. Shoukry je, ukratko, zauzeo diskurs političkog jastreba i poručio da Hrvatska svoje granice od migranata mora štititi i vojskom. Tvrdi da migranti imaju veliko strahopoštovanje prema vojsci: “Kada vide da vojska stoji uz policiju na granici, znat će da je Hrvatska odlučna u svojoj odluci i da neće dozvoliti prelazak ilegalnih migranata”.

Čvrsti stav Mosta prema migrantima za Magazin je objasnio politički tajnik stranke Nikola Grmoja.

- I dalje smatram da svim ljudima koji se zateknu u Hrvatskoj trebamo pomoći. Ali okolnosti su se od 2015. naovamo promijenile. Mi smo tada bili zemlja otvorenih granica na tranzitnoj ruti. Njemačka i druge europske zemlje primale su sve te ljude koji su slobodno prolazili kroz Hrvatsku, a sad su praktički sve europske države zatvorile svoje granice. Ni Njemačka ih više ne prima u većem broju. Od tada se, također, promijenio i nacionalni sastav migranata. Prije smo imali velik udio ljudi iz ratom zahvaćene Sirije. S tom činjenicom Nizar Shoukry dobro je upoznat jer je 2015. u Tovarniku upravljano cijelom tom krizom. Danas gotovo da i nema nikoga iz Sirije, jer su se tadašnji izbjeglice počeli vraćati u tu zemlju. Asad je zavladao većinom teritorija i ondje su prestale ratne operacije. Danas hrvatsku granicu većinom prelaze ljudi iz Pakistana, sjeverne Afrike i Magreba te Afganistana. Radi se o ekonomskim migrantima. Angela Merkel ih je pozvala, ti ljudi i dalje dolaze jer taj poziv još osjećaju aktualnim, a svi smo svjesni da sve te ljude Europa više neće i ne može primiti. Tako da je Hrvatska sada u nezgodnoj situaciji. Mi moramo, ono što je Nizar i predložio, sve te migrante legitimirati, moramo znati tko su oni i zašto žele prijeći granicu - kaže Grmoja. Tvrdi da Most nema ništa protiv migranata koji žele zatražiti azil u Hrvatskoj.

- Mi nemamo problem s osobama koje se legitimiraju i zatraže azil u Hrvatskoj. Nama je problem ono što se trenutačno događa - probijanje granica. Znači, našu granicu prelaze ljudi za koje ne znamo tko su i jesu li sudjelovali možda u nekim operacijama. Vidi se kako policija praktički više ne može izdržati pritisak migranata i zato je Shoukry predložio vojsku. Ne da dođu s tenkovima, kao što se piše, nego da policiji pomognu s dronovima, termokamerama i ljudstvom. Smatramo da bi to bila jaka taktika odvraćanja. Migranti sada ilegalno idu preko Hrvatske jer smo mi najporozniji - tvrdi politički tajnik Mosta. Podsjeća kako je mogućnost da se vojska na poziv policije priključi poslovima nadzora granice svojom odlukom otvorila Vlada Tihomira Oreškovića još 2016. godine.

- Odgovornost je na Vladi, ona treba procijeniti može li policija sama štititi granice. Trebamo zaustaviti ilegalne prelaske granice. Moramo biti suverena država - kaže Grmoja.

Upozorio je sve građane i političare, koje je posebno pozvao na odgovornost, da ne nasjedaju i ne šire lažne vijesti o migrantima, poput onih za navodne zločine i kaznena djela koje čine pri prolasku kroz Hrvatsku.

- Posebno je opasno širiti laži o navodnom masovnom medijskom zataškavanju kriminalnih djela koja su navodno počinili migranti. Nedavno se društvenim mrežama proširila lažna vijest da su migranti silovali djevojku u Lici. Pa zar doista netko misli da za to ne bi nitko saznao da se stvarno i dogodilo? I političare i građane pozivam na kritičko promišljanje, da svaku vijest odvažu, provjere, da ne nasjedaju na takve stvari. Treba ostati sabran. Nisu svi migranti opasni. Uostalom, s obzirom na trendove s tržišta rada Hrvatska će uskoro morati razviti strategiju useljavanja: kakvi su nam ljudi potrebni, koliko, koja zanimanja... To ćemo morati učiniti ako želimo da Hrvatska uopće opstane, da se ne slomi mirovinski sustav. Ali, s druge strane, treba biti racionalan i svjestan da svaka ozbiljna država štiti svoje granice i da ne možete ljude bez dokumenata propuštati na svoj teritorij. Moramo štititi svoje interese. Kao što to, uostalom, čine i sve druge zemlje u Europi - zaključio je.

Na sve veću opasnost od širenja lažnih vijesti o migrantima i početak stvaranja antimigrantske histerije upozorava i Tajana Tadić iz udruge Are You Syrious.

- Najveća promjena koju možemo uočiti (između današnjeg i vala iz 2015.) je da se u političkom kontekstu dogodio zaokret ka diskursu sekuritizacije te su ljudi koji su u Europu došli potražiti utočište interpretirani kao ugroza. Izrazito je teško promatrati promjenu koja se dogodila od 2015. do sada i kako smo se od društva solidarnosti gotovo preko noći premetnuli u društvo paralizirano strahom, koje gotovo prešutno odobrava pojačanu represiju prema tražiteljima azila i migrantima. Tzv. fake news ovdje igra veliku ulogu, a histeriju koju je stvorio u zadnje vrijeme zaista je mučno gledati. Nedavno je društvenim mrežama kružio videouradak koji navodi kako deseci tisuća ratno spremnih ljudi u Bosni samo čekaju kako bi izvršili invaziju na Europu - u prvim sam sekundama tog videa koji tvrdi da je iz 2018. prepoznala mjesto u Sloveniji na kojem sam volontirala 2015. godine. Voljela bih da se kolektivno odupremo nekritičkom vjerovanju i dijeljenju informacija s društvenih mreža ili kvaziinformativnih portala čiji izvori nisu provjereni - tvrdi Tadić.

Nema korelacije sa zločinima

Jedan od čestih “dokaza” da su migranti opasni za društvo za desne ekstremiste je navodna izravna korelacija priljeva migranata i porasta stope kriminaliteta u nekoj državi. U Hrvatskoj je najekstremniji primjer bila lažna tvrdnja Ivana Pernara da je u Njemačkoj otkako su masovno došli migranti deset puta porastao broj ljudi izbodenih nožem.

Istina je, međutim, upravo suprotna. Iako je tijekom 2015., 2016. i 2017. godine u Njemačku došlo najmanje 1,36 milijuna migranata, lani je prema službenim podacima broj kaznenih djela pao čak 10 posto u odnosu na godinu prije i najveći je međugodišnji pad stope kriminala u posljednjih 25 godina.

Novinar Deutsche Wellea Zoran Arbutina u razgovoru za Magazin objašnjava kako se migrante, koliko god se neki trude selektivno prezentirati statističke podatke, ne može dovesti u vezu s njihovom navodnom sklonošću većem kriminalitetu.

- Prema službenim vladinim podacima za 2017., stranci - svi ljudi koji žive u Njemačkoj a nemaju njemačko državljanstvo - počinili su jednu trećinu svih džeparenja, jednu desetinu svih provala, 15,9 posto silovanja i seksualnih uznemiravanja, 15,2 posto nanošenja teških tjelesnih ozljeda i 15,1 posto svih pljački i krađa. Što otprilike odgovara i njihovu udjelu u ukupnom broju stanovnika. Naime, stranci u Njemačkoj čine oko 15 posto stanovništva - tvrdi Arbutina. Dakle, njemačke službene statistike upućuju na nepostojanje veze između porasta broja migranata u toj zemlji i porasta broja kaznenih djela.

Izdvojeno

04. ožujak 2021 15:23