StoryEditorOCM
ForumREPOVI OBNOVE

Među 202 tvrtke s Vladinog popisa nalazi se i Čačićeva: ‘Nađite mi jednu kuću koju sam obnovio, a da se sad srušila‘

Piše Vanja Nezirović/JL
14. siječnja 2021. - 22:34

Tvrtka Congama iz Varaždina, koja je bila dio grupacije Coning, nekadašnje tvrtke Radimira Čačića, našla se na popisu 202 trgovačka društva i obrtnika koji su bili izvođači radova u poslijeratnoj obnovi na području Sisačko-moslavačke županije, javlja Jutarnji list.

Taj popis je zajedno s 83 pravna subjekta, odnosno popisom projektanata i nadzora te listom od četiri područna nadzora i jednog revidenta u četvrtak objavila Vlada RH, nakon što ih se danima prozivalo da spomenute popise drže u tajnosti, i to navodno zbog otvorene istrage.

Međutim, zanimljivo je da se na tom popisu našla tvrtka iz grupacije Coning koji je u stečaju, a koji je nekad bio povezan s predsjednikom Reformista i varaždinskim županom Čačićem koji je ovih dana žestoko kritizirao samu obnovu.

- Congama je jedna od par stotina tvrtki koje su radile u obnovi. Uvijek je bila ocijenjena najboljim ocjenama, a ako ikad nađete da se nekome srušila kuća koju mu je radila Congama, bit će mi zadovoljstvo odgovoriti. Oni su po rangu kvalitete bili najbolji - komentirao je Čačić te dodao:

- Nove kuće iz obnove se nisu smjele srušiti, ni u snu. Ali, to je uvijek odgovornost projektanta, šefa gradilišta i nadzora.

Čačić je nedavno na N1 televiziji izjavio da je, kad je preuzeo Ministarstvo obnove i razvitka od Jure Radića, "imao određene dojave s terena da ima nekvalitetne gradnje".

- Preuzimanjem Ministarstva imao sam određenih dojava s terena da ima nekvalitetne gradnje. Odmah sam formirao posebnu upravu za unutarnju kontrolu koja nikad nije postojala u tom Ministarstvu. Ta Uprava je dobila zadatak da ispita ono što smo čuli, da dokumentaciju preda DORH-u i mi smo to učinili - izjavio je Čačić.

Tvrtka Congama osnovana je 1995., a ne postoji od 2013. kad je pripojena Coningu.

U obnovi sudjelovala i tvrtka oca i brata Sanje Musić Milanović

Na listi projektanata i nadzora tvrtki koje su sudjelovale u obnovi u Sisačko-moslavačkoj županiji našla se i tvrtka GIM d.o.o. iz Zagreba povezana s Ivanom i Tomislavom Musićem, ocem i bratom Sanje Musić Milanović, supruge predsjednika Zorana Milanovića. Tvrtka je osnovana 1989. i njezin vlasnik je bio Ivan Musić, a od 2015. ju je preuzeo Tomislav Musić, dok je Ivan Musić na poziciji prokurista.

image
Tom Dubravec/Cropix

Tvrtka je registrirana za graditeljstvo, inženjering i marketing, a 2019. je prijavila prihod od oko milijun kuna. Jutarnji list pisao je o toj tvrtki 2008. godine, i to da je USKOK navodno tada istraživao njezine poslove s Gradom Zagrebom i Zagrebačkim cestama. Musićeva tvrtka GIM d.o.o. obavljala je tada navodno stručni nadzor nad nekoliko projekata Grada Zagreba, ali kasnije se o tome više nije pisalo. O sudjelovanju tvrtke GIM d.o.o. u obnovi kontaktirali smo Ured predsjednika, no do objavljivanja teksta nismo dobili odgovor.

Vlada je objavila popis, kako navode, "s obzirom na opravdani interes javnosti i medijskih upita u kojima su zatražene informacije o popisima projektanata i nadzora, izvođača radova, područnih nadzora i revidenta".

Osim navedenih popisa, Središnji državi ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje objavio je i statistiku obnove s iskazanim kategorijama obnove i financijskim vrijednostima utrošenih sredstava.

U obnovu 24.930 građevina u Sisačko-moslavačkoj županiji bilo je uloženo ukupno 2,5 milijardi kuna. U organiziranoj obnovi iz kategorija od četiri do šest, građevine koje su bile najteže stradale, obnovljeno je 8880 objekata, i to je stajalo 2,1 milijardu kuna. Najviše se obnavljalo u Petrinji, 2615 objekata (640,1 milijun kuna), potom u Glini (400,7 milijuna kuna) te u Novskoj 863 (206,3 milijuna kuna).

Na popisu područnih nadzora i revidenata, kojih je bilo četiri, našle su se i neke tvrtke koje su same radile i projekte. Među njima su i projektanti Sirrah iz Osijeka, tvrtka Projektant iz Požege te FIM inženjering iz Velike Gorice, koji su i danas aktivni. Iako mnogi građani ovih dana ukazuju upravo na to da su im isti projektni uredi radili projekte, a poslije i nadzor te to smatraju spornim, stručnjaci građevinske struke objašnjavaju da to nije nimalo neuobičajeno.

Kontrolu uputa prema kojima se tada gradilo - jer je tadašnji Zakon o obnovi isključio građevinsku dozvolu, pa i proceduru propisanu Zakonom o građenju - provodio je Hrvatski institut za mostove i konstrukcije, koji je poslije pripojen Tehničkom veleučilištu. Na popisu projektanata i nadzora našao se i Građevinski fakultet iz Zagreba, a današnji dekan rekao nam je kako mu nije poznato što je fakultet konkretno radio, ali će pokušati to utvrditi.

Na popisu izvođača radova našle su se razne tvrtke i obrti, od kojih su neki u međuvremenu likvidirani ili u stečaju ili jednostavno više ne posluju, ali ima i onih koji i dandanas rade. Mnoge od tih tvrtki imale su registriranu djelatnost graditeljstvo i građenje ili građenje stambenih objekata, no neke su imale i pomalo nevezane djelatnosti poput proizvodnje valovitog papira i kartona te ambalaže papira i kartona.

No, u obnovi su radile i neke tada veće tvrtke, poput Industrogradnje i Tehnike Zagreb. Nekima je zbog specifična naziva za oko zapela tvrtka Jam-ing d.o.o. iz Zlatara koja je i danas aktivna, a 2019. u financijskim je izvješćima prijavila prihod od 2,6 milijuna kuna i osam zaposlenih.

Naziv tvrtke očito potječe od prezimena njezina direktora i vlasnika Ivana Jambrekovića do kojeg smo u četvrtak pokušali doći, ali do zaključenja ovog broja nitko nije odgovarao na pozive.

Na popisu izvođača našla se i tvrtka Dija graditeljstvo koja je danas u stečaju, a čiji je direktor i vlasnik bio Darko Turopoljac o čijoj je suradnji s gradonačelnikom Milanom Bandićem svojedobno pisao Jutarnji list. U tom se članku iz 2008. navodi da je tvrtka osnovana 2004. nakon što je bivša tvrtka Dija d.o.o. otišla u stečaj. Svi dugovi, ukupno 15,571.000 kuna, ostali su na ime Dija d.o.o., a sva imovina prebačena je na Dija građenje d.o.o. Darko Turopoljac tada je rekao:

- Da, ja državi nisam platio nekih osam milijuna kuna, ali država meni nije platila 14 milijuna kuna. Ja sam za njih gradio kuće u programu obnove, ali umjesto da mi plate, davali su mi neke bezvrijedne dionice i plaćali cesijama, iako to nisu smjeli.

04. studeni 2024 06:14