StoryEditor
ForumONI DOLAZE

Migrantska kriza je pred pucanjem: preko 100 milijuna ljudi luta svijetom, duplo više nego prije 10 godina. Pola njih se želi vratiti kući, ali ne mogu

Piše Marin Prvan
16. lipnja 2022. - 16:29

Više od 100 milijuna ljudi prisiljeno je napustiti svoje domove zbog sukoba, klimatskih promjena i progona, prema nedavno objavljenom izvješću UNHCR-a (Agencija za izbjeglice) o globalnim trendovima. UN je upozorio da bi kriza s hranom, koja je u tijeku nakon ruske invazije na Ukrajinu, mogla natjerati još više ljudi da napuste svoje domove. Da to stavimo u kontekst, da je broj prisilno raseljenih osoba država, bila bi 15. najnaseljenija zemlja na svijetu.

Na kraju 2021. godine broj prisilno raseljenih osoba iznosio je 89,3 milijuna, uključujući:

- 27,1 milijun izbjeglica, uključujući 21,3 milijuna izbjeglica pod mandatom UNHCR-a i 5,8 milijuna palestinskih izbjeglica pod mandatom UNRWA-e

- 53,2 milijuna interno raseljenih osoba

- 4,6 milijuna tražitelja azila

- 4,4 milijuna Venezuelanaca raseljenih u inozemstvo

Do svibnja 2022. taj je broj narastao na 100 milijuna, uglavnom zbog rata u Ukrajini. To je više nego dvostruko više od 42,7 milijuna ljudi koji su bili prisilno raseljeni prije samo 10 godina i najviše od Drugog svjetskog rata. Neki od njih bili su ljudi koji su bili prisiljeni bježati više puta u istoj godini, piše Al Jazeera.

image
Artur Widak/Nurphoto Via Afp

Prema Svjetskoj banci, u 2021. su se 23 zemlje suočile sa sukobima visokog ili srednjeg intenziteta, a njihova zajednička populacija je 850 milijuna ljudi. Deset najzanemarenijih izbjegličkih kriza na svijetu bile su u Africi.

"Ako imate krizu s hranom povrh svega što sam opisao - rat, ljudska prava, klima - to će samo ubrzati trendove koje sam opisao u ovom izvješću", rekao je ovaj tjedan novinarima visoki povjerenik UN-a za izbjeglice Filippo Grandi, opisujući brojke kao "zapanjujuće".

Teško stanje palestinskih izbjeglica je najduži neriješeni izbjeglički problem na svijetu. Dana 14. svibnja 1948. istekao je britanski mandat za Palestinu, što je potaknulo prvi arapsko-izraelski rat. Cionističke snage protjerale su najmanje 750.000 Palestinaca. Prema podacima koje je prikupio UNHCR, do 1952. broj palestinskih izbjeglica iznosio je 867 000. Danas je ta brojka 5,8 milijuna.

Afganistan je također opustošen sa četiri desetljeća rata. Od 1979. do 1989. zemlja je bila pozornica za jednu od posljednjih bitaka Hladnog rata gdje su sovjetske trupe vodile krvavi rat protiv afganistanskih mudžahedina. Samo 12 godina nakon sovjetskog povlačenja, Afganistan će se ponovno naći pod invazijom, ovaj put od strane SAD-a. Najveći broj afganistanskih izbjeglica zabilježen je 1990. godine kada je prijavljeno 6,3 milijuna izbjeglica.

image
slobodna dalmacija
image
Tony Karumba/Afp

Rat u Ukrajini najbrže je rastuća i najveća kriza raseljenja od Drugog svjetskog rata, s više od sedam milijuna izbjeglica zabilježenih od 24. veljače, nakon ruske invazije. Uključujući IDP, procjenjuje se da je oko 14 milijuna Ukrajinaca moralo napustiti svoje domove. Nakon Ukrajine, Sirijci su danas druga najveća populacija izbjeglica (6,8 milijuna), a slijede Palestinci (5,8 milijuna) i Venezuelanci (4,4 milijuna).

S druge strane, zemlje s niskim i srednjim prihodima ugošćuju oko 85 posto svjetskih izbjeglica. U lipnju 2021. Turska je ugostila najviše izbjeglica (3,7 milijuna), a slijede Jordan (3 milijuna), Kolumbija (1,7 milijuna), Uganda (1,5 milijuna) i Pakistan (1,4 milijuna). U Europi je Njemačka bila dom za oko 1,2 milijuna izbjeglica, najviše na tom kontinentu. Djeca čine 30 posto svjetske populacije, ali 42 posto svih prisilno raseljenih osoba.

Više od 4,3 milijuna ljudi je bez državljanstva - ili ih nijedna država ne priznaje kao svoje državljane. To im otežava pristup osnovnim uslugama kao što su obrazovanje, zdravstvena skrb, zapošljavanje ili mogućnost putovanja. Za one koji imaju dovoljno sreće da imaju potrebne putne isprave, slobodno kretanje često je ograničeno putovnicom koju posjeduju. Među najograničenijima su Afganistanci, Sirijci i Somalijci, koji mogu putovati samo u nekoliko zemalja. S druge strane spektra, Venezuelanci i Ukrajinci mogu ući u više od 100 zemalja.

image
Thomas Coex/Afp
image
Mark Ralston/Afp

Za većinu izbjeglica povratak u njihovu domovinu na temelju slobodnog i informiranog izbora bio bi poželjnije rješenje od bivanja raseljenim. Prema anketama o namjerama povratka, koje UNHCR i njegovi partneri provode na globalnoj razini, oko jedne trećine do polovice izbjegličke populacije izrazilo je spremnost da se vrati kući u budućnosti, ako to uvjeti dopuštaju. Trajna nesigurnost i nedostatak sredstava za život ili stanovanja među najčešćim su razlozima zbog kojih izbjeglice kažu da se ne mogu vratiti.

Samo u 2021. godini oko 23 milijuna ljudi raseljeno je unutar svojih zemalja zbog ekstremnih vremenskih prilika, prema Centru za praćenje unutarnjeg raseljenja. "To je rekord koji nikada nije trebao biti postavljen", rekao je visoki povjerenik UN-a za izbjeglice Filippo Grandi u izjavi. “Ovo mora poslužiti kao poziv na buđenje za rješavanje i sprječavanje destruktivnih sukoba, okončanje progona i rješavanje temeljnih uzroka koji tjeraju nevine ljude da napuste svoje domove.”

Grandi je pozvao na djelovanje kako bi se riješili uzroci raseljenja, rekavši da humanitarna pomoć samo liječi posljedice. "Da bi se preokrenuo ovaj trend, jedini odgovor je mir i stabilnost kako nevini ljudi ne bi bili prisiljeni kockati se između akutne opasnosti kod kuće ili nesigurnog bijega i progonstva", dodao je.

18. kolovoz 2022 09:02