StoryEditorOCM
ForumAMERIČKI IZBORI

Neviđeno tijesna utrka u SAD-u, nakon dramatičnih preokreta Biden vodi u 3 od 6 ključnih saveznih država. Trump se opet oglasio: ‘To je vrlo čudno‘

Piše PSD
4. studenog 2020. - 18:00

Nakon što je američki predsjednik Donald Trump javno proglasio svoju pobjedu, iznio niz neutemeljenih tvrdnji o izbornoj prijevari, pozvao na prekid prebrojavanja dopisnih glasova i najavio arbitražu na Vrhovnom sudu, staza američkih unutarnjih podjela dodatno je utabana prema vrlo opasnim sferama.

Tijesan izborni rezultat u kombinaciji s dugačkom postizbornom pravnom bitkom u SAD-u lako može proizvesti vrlo eksplozivan društveni koktel, pun osjećaja nepravde, bijesa i gorčine. O iznimnoj nervozi svjedoče vijesti o okivanju izloga dućana, lokala i hotela u New Yorku, te postizbornim obračunima u Washingtonu, gdje je više pripadnika desničarske grupe Proud Boysa, koja podržava Trumpa, izbodeno nožem.

Neviđeno tijesna utrka

Satima nakon zatvaranja birališta u SAD-u, aktualni predsjednik i njegov protukandidat Joe Biden vode neviđeno tijesnu izbornu utrku za Bijelu kuću. Biden trenutno ima 238 osiguranih elektorskih glasova, prema Associated Pressu, a Trump 213.

Još je u šest saveznih država rezultat i dalje neizvjestan, a prema pisanju New York Timesa to su: Nevada, Wisconsin, Michigan, Pennsylvania, Sjeverna Karolina i Georgia.

Trump je do ujutro vodio u svim ovim državama, no u međuvremenu je došlo do dramatičnog preokreta u Wisconsinu, gdje je Biden preuzeo vodstvo. I u Michiganu se Trumpova prednost također najprije znatno smanjila da bi Biden ubrzo preuzeo signifikatno vodstvo i u ovoj državi.

Trump opet o 'čudnim pojavama'

Nije trebalo dugo čekati na još jednu Trumpovu piromansku reakciju: na svojem Twitter profilu oglasio se i još jednom insinuirao da je Bidenov preokret u državama poput Wisconsina i Michigana zapravo izborna prevara.

- Jučer sam vodio, često sa solidnom prednošću, i u mnogim ključnim državama u kojima vlast u gotovo svim instancama drže demokrati. Najednom, u jednoj po jednoj, prednost se počela magično smanjivati dok su se počeli brojati iznenadni glasački listići. To je VRLO ČUDNO, a "anketari" su sve potpuno i povijesno pogriješili - napisao je Trump.

Naravno da Trumpove insinuacije o "čudnim događanjima" u ključnim državama iznova nisu potkrijepljena baš nikakvim argumentima ili informacijama sa samih biračkih mjesta. Njihov nedostatak nije mu smetao da putem Twittera postavi i dodatno pitanje: "Kako to da svaki put kada broje glasove pristigle poštom oni budu tako razorni u svojim postocima i svojoj moći uništavanja?"

Scenarij iz noćne more sve izgledniji

Brojni analitičari ističu da ovakvim razvojem događaja scenarij iz noćne more za najmoćniju zemlju svijeta postaje sve izgledniji, politička nepomirljivost sve veća, a destruktivne strasti sve sirovije.

Svaka neoprezno izgovorena riječ zemlju može gurnuti preko ruba, a onaj tko bi trebao prednjačiti u spuštanju emocija, respektu prema činjenicama i zidanju povjerenja u sustav najveći je generator nereda i pomutnji. Već iskopanim rovovima oko Bijele kuće Trump svakim novim istupom samo dodaje zloguke vreće s pijeskom.

U slučaju da se aktualni predsjednik SAD-a u slučaju nepovoljnih izbornih brojki uistinu odluči zaigrati na kartu repriziranja izborne arbitraže iz 2000., kad je Vrhovni sud pod vrlo suspektnim okolnostima potvrdio prednost republikanskog kandidata Georgea W. Busha, iako je demokrat Al Gore dobio oko pola milijuna apsolutnih glasova više, proizvest će snažne, gotovo revolucionarne otpore, druge polovice Amerike.

Sutkinja Barrett ključna u slučaju izbornog spora?

Izborna arbitraža sama po sebi nije problem, ali jest itekako ono što joj je nedavno prethodilo. Nasilnim imenovanjem konzervativne sutkinje Amy Coney Barrett u Vrhovni sud samo par tjedana uoči izbora, usprkos protivljenju demokrata i dijela konzervativaca u Senatu, Trump je sebi osigurao ničim zasluženu i prevarantsku stratešku prednost.

Amy Coney Barret prva je sutkinja u povijesti SAD-a koja u Vrhovni sud nije izabrana unisono i za koju ruku nije diglo pola zastupnika Senata, a upravo ona osigurava uvjerljivu premoć konzervativnih sudaca u toj pravosudnoj instituciji gdje se tradicionalno vodi računa o ideološkoj ravnoteži.

U slučaju izbornoga spora, sutkinja Barrett mogla bi postati ključni, no i krajnje nemoralni izborni jezičac na vagi.

Trump neskriveno priželjkuje reprizu izbornog slučaja iz 2000.

Najkontroverznijim predsjedničkim izborima u američkoj povijesti donedavno su smatrani oni iz 2000. godine. Tad je nakon letargične kampanje u kojoj je favorit bio tadašnji republikanski guverner Teksasa George W. Bush većinu apsolutnih glasova birača osvojio demokrat Al Gore.

Gore je dobio preko pola milijuna glasova više od Busha, ali se sve prometnulo u prvorazredni triler nakon što se odužilo prebrojavanje glasova na Floridi čijih je 25 elektora bilo ključno za pobjedu. Prebrojavanje spornih glasova na Floridi sudskom je odlukom tad prekinuto, te je Vrhovni sud u jednom trenutku odlučio da je novi predsjednik SAD-a postane George W. Bush, pridodavši mu presudnih 25 elektorskih glasova s Floride.

Objavom da aktualne izbore još prije okončanog brojanja šalje na Vrhovni sud, Donald Trump je urbi e torbi potvrdio da neskriveno priželjkuje reprizu izbornog slučaja iz 2000. godine, a sebi tadašnju svijetlu sudbinu svojega stranačkog kolege Busha. Zbog uzavrele atmosfere u aktualnoj pandemijskoj krizi i niza drugih polarizirajućih elemenata, sigurnosni stručnjaci procjenjuju da takav scenarij u sadašnjem SAD-u nikako ne bi prošao mirno, a posljedice bi bile nesagledive.

Demokrati - vječni postizborni luzeri


Poznato je iz povijesti da specifičan elektorski izborni sustav SAD-a često dovodi do paradoksa da onaj tko na predsjedničkim izborima dobije najviše glasova ne mora nužno i postati predsjednik.

Nešto manje je, međutim, poznato da se u svih pet takvih slučajeva u američkoj povijesti „slučajno“ poklopilo da su oni koji su pobijedili u broju glasova građana a naposljetku izgubili predsjedničke izbore listom i do zadnjega bili – demokrati.

Andrew Jackson je na izborima 1924. izgubio od republikanca Johna Quincyja Adamsa premda je osvojio čak 10 posto glasova više, a Hillary Clinton osvojila je 2016. gotovo tri milijuna glasova više od Donalda Trumpa, no to joj, kao što je poznato, nije pomoglo.

08. svibanj 2024 13:40