StoryEditorOCM
ForumPROF. BAJROVIĆ

Oštro o hrvatskom školstvu: Javnosti treba reći pravu istinu o neuspjehu na ispitima iz matematike na državnoj maturi! Evo u čemu je stvar

Piše Vinko Bajrović, prof/sd
15. kolovoza 2021. - 23:08

Školske godine 2020./2021. ispit državne mature iz matematike u ljetnom roku polagalo je 27.815 učenika, ispit osnovne razine pisalo je 18.195 (65,41 posto) učenika i više razine 9620 (34,59 posto) učenika. Ovdje će se analizirati ispiti iz matematike i "uspjeh" korelirati brojem sati koji se ostvaruje s učenicima u njihovoj dvanaestogodišnjoj nastavi (osnovna i srednja škola), ocjenjivanje ispita – postotni pragovi za pojedinu ocjenu i broj zadataka potreban za dobivanje pojedine ocjene. Začuđuju neutemeljene analize pojedinaca kojima je "pazarska matematika" strana, a o analizi da i ne govorim.

Zasigurno su na rješavanje zadataka iz matematike (osnovna i viša razina) na ovogodišnjoj državnoj maturi na učenike utjecali štrajk prosvjetara, pandemija korone, potresi, poplave i nastava na daljinu (jedino moguće spasonosno rješenje za nastavu) koje su prošli maturanti u posljednje dvije školske godine.

Iznenađuje izjava ministra Radovana Fuchsa: "Nema vidljivog utjecaja pandemije na rezultate državne mature". Svašta. Zato ni slučajno ne bi trebalo zaobilaziti istinu o evidentnom neuspjehu na ispitima iz matematike, ne samo ove, već i prethodnih školskih godina o čemu javnosti treba reći istinu, a istinu potvrđuje sadržaj koji slijedi.

Što su ih naučili

U tablici će se naznačiti ostvarenje broja sati nastave matematike u osam razreda osnovne škole i četiri razreda gimnazije, odnosno strukovne škole. Najviše nastave matematike imaju učenici prirodoslovno-matematičkih gimnazija (1872), a najmanje učenici strukovnih škola koji imaju samo 140 sati u prva dva razreda (1260).

Iz prethodnih tablica treba uočiti da su učenici gimnazija i četverogodišnjih strukovnih škola imali najmanje 1260 do najviše 1872 sata matematike, zbog čega se nakon vrlo loših rezultata na ispitu iz matematike na državnoj maturi s pravom postavlja pitanje što su naučili i što su ih naučili u tako velikom broju sati.

Spuštanje kriterija prolaznosti, bodovnog praga i broja zadataka za pojedinu ocjenu pokazuju promašaj i (ne)realnost ocjenjivanja znanja učenika. Uostalom zašto se prije isprave učenički radovi, a potom određuju kriteriji za pojedinu ocjenu umjesto obrnuto, što bi bilo u skladu s dokimologijom (naukom o ocjenjivanju). Zašto varamo sami sebe?

Apsurdno je da, na primjer, na ispitu iz osnovne razine učenik s 10 riješenih zadataka ima ocjenu dovoljan kao i učenik sa 17 riješenih zadataka. Ova činjenica provocira vrlo koristan prijedlog, da se pored ocjene evidentira i postotna rješivost. Nije isto ocjena dovoljan s riješenosti 25,00 posto i ocjena dovoljan s riješenosti 44,99 posto.

Tablice galame

Sklon sam tvrdnji da tablice "galame", a tekst "šapće", što je razlog da u smislu informacije i edukacije tablice argumentirano prenose ukratko što bi tekst na dugo i široko.

Čitatelji trebaju svoju pozornost usmjeriti na tablicu koja slijedi, a koja "govori" sama za sebe. Ako će netko zaključiti da su ovo relativno dobri rezultati taj zaista ne pozna problematiku hrvatskoga školstva, odnosno problematiku nastavnog predmeta matematika. Nedopustivi su ovako niski pragovi prolaznosti, a da su viši tek bi se onda shvatila tragedija ovog sadržaja.

Zaključak: Rezultati su više nego slabi. Od 27.815 ocjena (učenika), nedovoljnih i dovoljnih ocjena je 11.163 (40,13 posto), a vrlo dobrih i odličnih samo 6542 (23,52 posto), s čime se vrlo teško pomiriti, posebno što je prag za dobivanje pozitivne ocjene na osnovnoj i višoj razini bio vrlo nizak, 25 posto ostvarenih bodova (za pozitivnu ocjenu na osnovnoj razini bilo je dovoljno riješiti 10, a višoj 15 zadataka). Htio to netko ili ne zadaci iz matematike na obje razine su bili lako rješivi barem ako se misli na minimalnu pozitivnu ocjenu.

Zar nije interesantno da je od 27.815 maturanata njih čak 18.195 (65,41 posto) polagalo ispit iz matematike na osnovnoj razini?

Od 27.815 učenika koji su polagali ispit iz matematike na osnovnoj razini, najviše ih je iz strukovnih četverogodišnjih škola. Oni za vrijeme četverogodišnjeg školovanja nisu bili posebno zainteresirani za matematiku, a ispite državne mature prijavljuju vodeći se filozofijom "Idem pokušati, nemam što izgubiti".

Velik broj učenika je hendikepiran s razlogom, u školi se ne organiziraju kvalitetne pripreme učenika za polaganje ispita državne mature, a u mnogim školama je "suspendirana" dopunska i dodatna nastava.

Ne treba se ustručavati reći da u mnogim školama nastava matematike nije stručno zastupljena, ali i da dio nastavnika ne zavrjeđuje raditi u srednjoj školi (u prvom redu zbog skromnih ocjena pri polaganju ispita na fakultetu i zanemarivanja odgovarajućeg pripremanja za nastavu i cjeloživotno učenje).

Znaju što, ne znaju kako

Treba naglasiti da mnogi nastavnici znaju ŠTO (uža struka), ali ne znaju KAKO (metodika nastave).

Posljednjih godina treba spomenuti evidentnu "deformaciju" – učenici pohađaju organizirane instrukcije kod nastavnika koji s njima ostvaruju redovnu nastavu u školi.

Svakako treba istaknuti polupismenost dijela učenika. To su učenici koji nisu u stanju aritmetički ili algebarski interpretirati sadržaj problemskog zadatka iz matematike.

Nakon što je ministar prof. dr. sc. Dragan Primorac zacrtao 2002. državnu maturu kao stratešku odluku Ministarstva prosvjete i športa i Ministarstva znanosti i tehnologije, koji su tada integrirani u Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, od školske 2009./2010. godine ispiti na državnoj maturi se provode uvijek na jednak način. Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) zavrjeđuje pohvale za do sada organiziranih 26 državnih matura bez obzira na nekoliko propusta tehničke prirode.

Utvrditi kriterije

Neka bude dopušteno predložiti mjere za unaprjeđivanje sustava državne mature.

1. Ukinuti ispite na osnovnoj razini. Učenike ispitivati jedinstvenim ispitom – jednaki ispiti za sve.

2. Umjesto ispita na osnovnoj razini, koji su "izmišljeni" posebno za učenike strukovnih četverogodišnjih škola kojima se željelo omogućiti upis na studij, učenicima tih škola umjesto ispita na osnovnoj razini treba dati određeni bonus za upis na fakultete srodne njihovu prvom stečenom zvanju u srednjoj školi. Npr. završena Srednja zdravstvena škola – Medicinski fakultet, Ekonomska škola – Ekonomski fakultet, Elektrotehnička škola – FESB, Graditeljska škola – Građevinski fakultet…

3. Prema Zakonu o osnovnoj i srednjoj školi osnažiti u školama organizaciju dopunske nastave (rad s učenicima koji iz objektivnih razloga teže usvajaju programski sadržaj) i dodatnu nastavu (rad s darovitim učenicima i učenicima koji pokazuju poseban interes za nastavni predmet). Time bi se dobrim dijelom diskvalificiralo instrukcije na koje roditelji (skrbnici) troše velike količine novca, a čija je kvaliteta često upitna. Ova mjera će biti u suprotnosti s mišljenjem sindikata koji govore o smanjenju norme, odnosno o plaćanju prekovremenog rada iako se zna da je norma rada u hrvatskim školama manja nego u većini država EU-a.

4. Prije ispravljanja učeničkih ispita na državnoj maturi treba utvrditi kriterije za ocjene od 1 do 5 uvažavanjem dokimoloških zakonitosti.

5. Iza brojčane ocjene ispita obvezno u zagradama naznačiti i njezinu postotnu riješenost.

6. Nema razloga da se rigoroznije ne pristupi ocjenjivanju znanja učenika, bilo da se radi o ocjenjivanju tijekom nastavne godine ili na kraju školske godine ili na popravnom ispitu. Isto tako, nema razloga da se nakon završene osnovne škole učenicima za upis u srednje škole ne vrednuje znanje iz hrvatskog jezika, stranog jezika i matematike, pa nazvalo se to vrednovanje i "mala matura". To bi bilo jedno od rješenja za inflaciju visokih ocjena ili tzv. 5.0.

7. Nakon državne mature obvezno objaviti uspješnost učenika po školama. Nema razloga da se ne istaknu dobri rezultati učenika i njihovih nastavnika, a isto tako da se druge upozori na zahtjev za poboljšanje njihova rada. Svaka bi škola u tom slučaju trebala analizirati rezultate svojih učenika.

Nije uzalud grčki filozof Platon rekao "Bude li Atena imala loše postolare, njezini građani će hodati bosi. Bude li imala loše učitelje, Atena će propasti". Pametnome dosta.

24. travanj 2024 19:35