Za razliku od ulja, šećera, mljevenog mesa, vratine s kosti čije su cijene zaleđene, cijene voća i povrća na zelenim tržnicama odletjele su u nebo. Da je riječ o astronomski visokim cijenama u usporedbi sa istim razdobljem prošle godine potvrđuje podatak da se za kilogram blitve ili špinata treba izdvojiti od 3.00 do 6.50 Eur-a (22.60- do 48.97 kuna).
Odmah iza blitve su šareni i bijeli grah koji se prodaju po cijeni od 8.00 do 10.00 Eura (60,29 do 75.35 kuna) a apsolutni rekorderi su tržnice u Slavonskom Bordu, Varaždinu, Dubrovniku i Rijeci. Peršin je nešto jeftiniji od 4,50 pa do 6,40 Eura (33.92 do 48.22 kune). Najskuplji je na tržnici u Rijeci zatim slijede Split, Varaždin i Zagreb.
Među "paprenim" povrćem od čije cijene boli glava svakako je i češnjak koji se na nekim tržnicama prodaje za čak 9,50 Eura- za kilogram (71.58 kuna).
Oni sa više sreće mogu ga pronaći kojieuro jeftinije ali nikako ispod 5.50 Eur-a (41.44 kune) za koliko se može naći po dalmatinskim tržnicama. Niža je cijena onome kineskom ali za kilogram domaćeg treba dobro odriješiti kesu.
I zelena salata ove zime postaje luksuz većini građana. I kristalka i puterica se prodaju po cijeni od 2.60 pa do 4.00 Eur-a (19.59 do 30.14 kuna), u Dubrovniku i Splitu je 2.65 Eur-a (19.97 kuna)dok je u Rijeci 3.70 Eur-a (27.88 kuna). Nešto je jeftinija mrkva, koja se kreće u rasponu od 1.60 do 2.60 Eura (12.06 do 19.59 kuna).
Krumpir je na tržicama i u trgovinama od 1.20 pa do 1.80 EUR-a (9,05 do 13.56 kuna), najskuplji je u Splitu i Rovinju a najeftiniji u Varaždinu i Osijeku.
Zeleni kupus i kelju su od 1.50 pa do 3.00 Eur-a (11.30 do 22.60 kuna), luk crveni je najskuplji na splitskoj tržnici i kreće se od 2.00 do 2.50 Eura-a (15.07 do 18.84 kuna) a najeftiniji je u varaždinu 0.97 Eur-a (7,31 kuna). Mladi luk je skuplji i kreće se od 3.50 Eura pa do 5.30 Eura (26.37 do 39.93 kune), što je jako visoko za prosječnog hrvatskog građanina.
I cijene voća su porasle u odnosu na prošli mjesec. Jabuke se na tržnicama u Zadru i Splitu prodaju po cijeni od 1.60 do 1.70 Eur-a (12.06 do do 12.81 kuna) dok su najjeftinije u Osijeku i Slavonskom Brodu 0.85 Eura (6.40). Naranče su na dalmatinskim tržnicama 2.30 Eur-a dok su limuni 2.50 EUR-a (18.84 kune).
Zbog poskupljenja energenata i repromaterijala, gnojiva, sjemena i zaštitnih sredstava poskupljenje voća i povrća logičan je slijed krize na tržištu poljoprivrednih proizvoda. Poljoprivrednici sa kojima smo razgovarali ističu da su poskupjeli repromaterijali mineralna gnojiva pogotovo. 100 kilograma umjetnog gnojiva nekada je koštalo 230 kuna a sada košta 1050 kuna.
Povećali su se troškovi proizvodnje pa poljoprivrednici ne mogu svoje proizvode davati po nižim cijenama. I tu ulazimo u začarAni krug u kojem su na gubitku svi i proizvođači i krajnji potrošači. Proizvođači ne mogu prodati svoje proizvode jer ih krajnji potrošači ne mogu sebi priuštiti po tako visokim cijenama.
Jagode, češnjak, blitva, zelena salata tako su postali luksuz za brojne hrvatske građane koji su i prije poskupljenja jedva spajali kraj sa krajem. Stoga većina zaobilazi tržnice i kupuje po trgovačkim centrima gdje su akcije na pojedine poljoprivredne proizvode bilo da je riječ o uvozu niže kvalitete ili pak o povrću pred istekom roka trajanja.
Za očekivati je da će cijene domaćeg voća i povrća dodatno rasti i pitanje je tko će ga uopće moći kupovati.