Predsjednik Hrvatskog epidemiološkog društva: Proračuni o kolektivnom imunitetu ne bi trebali izlaziti u javnost, o tome se ne smije spekulirati

U nedavnoj izjavi za medije, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Krunoslav Capak izjavio je kako su serološka testiranja pokazala da je u Hrvatskoj oko 400 tisuća ljudi došlo u kontakt s koronavirusom, te je istaknuo da bi se "imunitet krda" u Hrvatskoj tek mogao postići sredinom sljedeće godine.

– Kolektivna imunost ovisi o zaraznosti bolesti i ako bolest ima reproduktivni faktor dva, odnosno da jedna osoba može zaraziti još dvije osobe, onda bi bilo potrebno da se u Hrvatskoj prokuži 50 posto ljudi kako bi stekli kolektivnu imunost ili, kako to u medijima redovito izlazi, "imunitet krda".

Taj izraz ne volim upotrebljavati budući da me asocira na stoku, a ne na ljude. Naime, ta sintagma svoje podrijetlo vuče iz veterine, gdje su se vlasnici stoke svjesno izlagali riziku obolijevanja svoje stoke. Naime, ako je netko imao stotinu krava, riskirao je da mu se zarazi njih 30, kako bi mu ih 70 preživjelo.

I odatle dolazi taj izraz "imunitet krda". Stoga radije koristim izraz kolektivni imunitet – rekao nam je prim. mr. Miroslav Venus, specijalist epidemiolog, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo "Sveti Rok" Virovitičko-podravske županije, koji je ujedno i predsjednik Hrvatskog epidemiološkog društva.

R-faktor se mijenja

Kada bi reproduktivni faktor kod koronavirusa u Hrvatskoj bio tri, odnosno da jedna osoba može zaraziti tri osobe, potrebna bi bila prokuženost od 65 do 70 posto kako bi se stekao kolektivni imunitet.

Kod ospica je, recimo, reproduktivni faktor 15, pa je potrebna prokuženost od 95 posto kako bi se dobio kolektivni imunitet.

Kristijan Toplak

Koliki je stvarni R-faktor kod COVID-a ne može se izračunati jer se on stalno mijenja, ali je u većini zemalja bio od dva do tri. U jednom trenutku je u Njemačkoj bio 2,78, što je bilo vrlo loše, te su onda uvedene strože mjere koje su tijekom određenog razdoblja reproduktivni faktor snizile na 0,7 i 0,8, što je vrlo dobro.

– No, mišljenja sam da ovakvi matematički izračuni, koliko bi se naših sugrađana trebalo prokužiti za kolektivni imunitet, kada će on nastupiti... moraju ostati unutar kruga stručnjaka, a ne da izlaze u javnost i da se spekulira s njima.

U javnost moraju izlaziti samo točne informacije i upute kako ljudi moraju poštovati epidemiološke mjere, kojih se baš i ne pridržavaju. Ako se budu pridržavali mjera, i reproduktivni faktor će biti manji, pa i nećemo govoriti o kolektivnom imunitetu. Ne smijemo se baviti predviđanjima, jer predviđanja dovode ljude u zabludu – kazuje prim. mr. Venus.

Naš sugovornik kaže kako liječnici i znanstvenici svojim izjavama često znaju "zavarati" obične ljude.

Osebujni znanstvenici

– Znanstvenici su vrlo osebujni i vole se baviti predviđanjima. Koliko god imate znanstvenika na svijetu, toliko imate i mišljenja. I sada, kada sva ta mišljenja vide, obični ljudi, koji ne razumiju određenu problematiku, moraju "poludjeti" jer više ne znaju kome mogu vjerovati.

Mi liječnici, nažalost, imamo kolege koji su protiv cijepljenja i meni, koji apsolutno vjerujem u potrebu cijepljenja, jer za to imam i znanstvene dokaze, stav mojih kolega koji su protiv cijepljenja nije prihvatljiv. I sad zamislite kako se mora osjećati običan čovjek.

Kome da vjeruje, koga da posluša? Mene ili onoga liječnika koji je protiv cijepljenja. Stoga, bolje bi svima bilo da se suzdrže od proračuna i da u javnost izlaze sa samo sigurnim i točnim informacijama, kao i da se svi pridržavaju epidemioloških mjera – zaključio je prim. mr. Miroslav Venus.