U redovitoj subotnjoj kolumni Zlatka Šimića u Jutarnjem listu Davor Škrlec, zastupnik u Europskom parlamentu, govori o svojim aktivnostima u prvoj polovici mandata
1) Kako dišu zeleni u EP-u nakon što je odbijeno produljenje dozvole za upotrebu glifosata u EU na još 10 godina?
- Zeleni/ESS unatrag dvije godine provode kampanju kojom pozivamo Komisiju da uzme u obzir zdravstvene i okolišne rizike od upotrebe glifosata. Znamo da postoje izvedive alternative toksičnim herbicidima koje su održive i sigurnije za upotrebu. Pregovori s Komisijom se nastavljaju ubrzanim tempom jer dozvola za glifosat istječe 31. prosinca. Na nama je da i dalje nastavimo vršiti pritisak na pojedine države članice da zauzmu stav protiv glifosata.
2) I Hrvatska je glasovala protiv, kako to da je prije bila suzdržana?
- Drago mi je što je Hrvatska prepoznala važnost ove odluke i uzela sve objektivne činjenice u obzir te u konačnici glasovala protiv. Ministar Tolušić izjavio je kako nema dovoljno argumenata da je glifosat apsolutno siguran za uporabu. Unatrag dvije godine svjedoci smo turbulentnosti na političkoj sceni i naglih promjena u Vladi RH pa se vjerojatno i stav o glifosatu mijenjao ovisno o tome koji je ministar u to vrijeme donosio odluke.
3) Nije na odmet spomenuti opasnosti glifosata za ljude jer sada ga se već mjeri u urinu. Pojednostavljeno, što i kako uništava?
- Studije pokazuju da herbicidi koji sadrže glifosat djeluju kao endokrini disruptori, čime znatno utječu na lučenje hormona i na naš endokrini sustav. U tijeku su brojne tužbe u SAD-u gdje poljoprivrednici optužuju Monsanto da njihov herbicid na bazi glifosata uzrokuje razvoj karcinoma. EFSA je otkrila dugoročnu opasnost za životinje. Također, postoje značajne negativne posljedice na biološku raznolikost jer glifosat ne ubija samo korov nego i korisno okolno travnato područje koje je njime tretirano.
4) Zalažete se za poljoprivredu bez herbicida. Kako su to uspjeli Danci?
- Danci imaju veliko razumijevanje prema organskoj hrani, a njihov nacionalni organski brend posluje više od 25 godina. Danska vlada donijela je vrlo ambiciozan plan za udvostručavanje ekološke poljoprivrede i posluživanje organske hrane u javnim institucijama do 2020. godine poput vrtića, škola i bolnica. Vlada također podržava i financira ljude koji rade i ulažu u ovaj sektor kako bi razvili nove tehnologije i ideje.
5) Neonikotinoidi uništavaju pčele. Kako bi izgledao naš planet bez pčela?
- Kažu da bi svijet bez pčela zapravo bio svijet bez nas. Ako bismo poredali životinjske vrste prema važnosti, pčele bi bile pri samom vrhu. One spadaju u kritične oprašivače jer oprašuju od 70 od 100 vrsta usjeva koji hrane 90% svjetske populacije. Bez pčela postoji opasnost da nestanu sve biljke koje one oprašuju, a zatim i sve životinje.
6) Što može stanovništvo u priobalju učiniti da suzbije morsko zagađenje mikroplastikom koju već jedemo u ribi?
- Jedini način na koji možemo suzbiti zagađenje mora mikroplastikom jest prevencija nastanka otpada u moru, što zahtijeva podizanje svijesti građana koji nemarno bacaju otpad u more. Veliki izvor mikroplastike su lagane plastične vrećice, kozmetički proizvodi i proizvodi za čišćenje koji sadrže granule mikroplastike. Europska unija je smanjenje upotrebe laganih plastičnih vrećica regulirala Direktivom o plastičnim vrećicama koja je izglasana u studenome prošle godine, a sveobuhvatno problem otpada u moru nastojat će se riješiti izmjenom Direktive o otpadu.
7) Nije li jedan od izlaza razvijanje održivog turizma, umjesto kruzera i gužvi, razvoj ekološkog turizma poput projekta “Via Dinarica”?
- Povezivanjem nacionalnih parkova i parkova prirode u ovaj jedan planinarski put promiče se aktivni turizam i odličan je primjer alternative masovnom turizmu. Razvijanjem održivog turizma u planinskim područjima zaustavlja se iseljavanje i pomaže se očuvanje tradicionalnih djelatnosti planinskih područja, ali i stvaranje novih djelatnosti koje danas ne postoje, a razvoj tehnologije omogućava.
8) Što naši otoci dobivaju potpisivanjem “Deklaracije o pametnim otocima”?
- Pristupanje Deklaraciji velik je korak za hrvatske otoke na putu prema energetskoj tranziciji, korištenju pametnih tehnologija i obnovljivih izvora energije te borbi protiv iseljavanja. Deklaracija je ključan doprinos politikama EU koja u sklopu zakonodavnog paketa ‘Čista energija za sve Europljane’ priprema i posebnu inicijativu vezanu za energetsku tranziciju i održivi razvoj europskih otoka.
9) Svi naši europarlamentarci osudili su seks-skandale u EP-u o kojima se piše. Koliko ste vi upoznati s tim pojavama i jesu li one izraženije u EP-u nego u drugim zanimanjima i kancelarijama?
- Osobno nisam upoznat ni s jednim slučajem seksualnog zlostavljanja pa ne mogu komentirati jesu li takve pojave izraženije nego u drugim organizacijama. Europski parlament koji je nedavno ratificirao Istanbulsku konvenciju i kao najviše predstavničko tijelo građana EU mora biti primjer za nultu toleranciju prema bilo kojem obliku nasilja, a svi slučajevi zlostavljanja moraju biti najstrože kažnjeni.
10) Sutra se pomiče sat za jedan sat unatrag. Što kažu istraživanja, kakve to učinke ima na ljude, kukce, bilje, životinje...?
- Rezultati su pokazali da se nekoliko dana nakon pomicanja sata zbog promjene perioda izloženosti danjem svjetlu događa veći broj automobilskih nesreća, ljudi kasne na posao, učenici izostaju s nastave i dobivaju slabije ocjene. Kako se zbog razvoja tehnologije i promjene navika građana više ne može tvrditi da se promjenom računanja vremena štedi energija, Europski parlament pokrenuo je inicijativu da se donošenjem rezolucije Komisiji omogući zakonski temelj za mijenjanje direktive.