StoryEditor
ForumSTARA IDEJA

Stiže alternativa religijskoj naobrazbi: osnovci koji ne žele vjeronauk dobit će ‘svoj‘ predmet po uzoru na etiku u srednjim školama

Piše PSD
14. rujna 2020. - 21:37
Ministar Radovan Fuchs spreman je oživiti ideju staru devet godinaGoran Mehkek/Cropix

Vjeronauk u osnovnim školama prvi će put dobiti alternativni izborni predmet, po uzoru na etiku u srednjim školama – potvrđeno nam je iz Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO) ministra Radovana Fuchsa.

Podsjetimo, ta je mogućnost najavljena još prošli tjedan kada je skupina roditelja pokrenula peticiju tražeći da se žurno riješi problem zbrinjavanja djece koja ne pohađaju nastavu vjeronauka. Osim roditelja, ovih je dana na potrebu donošenja takvoga alternativnog predmeta u osnovnim školama pozvala i dječja pravobraniteljica Helenca Pirnat Dragičević.

Iako budući novi izborni predmet zasad nema ime te pojedinosti oko izvedbe, kao i datuma uvođenja, još nisu poznate, ideja nije nova, a na to su proteklih dana podsjećali iz Fuchsova ministarstva. Naime, još 2011. godine, za vrijeme njegova prvog mandata na mjestu ministra obrazovanja i znanosti, dovršen je Nacionalni okvirni kurikulum (NOK), a unutar njega predloženo "uvođenje alternativnog izbornog predmeta koji omogućuje stjecanje temeljnih etičko-moralnih kompetencija i osnovnoga znanja o religiji za one učenike osnovnih škola koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk“.

Podsjetimo kako ni u tome dokumentu predmet nije imao ime, dijelom i zbog toga što se u vrijeme Fuchsova prethodnika ministra Dragana Primorca, kada se također raspravljalo o toj ideji, Crkva izrazito protivila da se takav alternativni predmet nazove "religijska kultura", kako se najprije predlagalo. Iz Crkve su tada upitnom postavljali i potrebu da se takav predmet provodi u nižim razredima osnovne škole, a u raspravu se uključio i sam kardinal Josip Bozanić koji je predlagao da se predmet za učenike od 5. do 8. razreda nazove etički odgoj i religije.

Ujednačavanje opterećenja

Hrvatska biskupska konferencija na koncu je prihvatila NOK-om predviđenu alternativu vjeronauku, pod uvjetom da se izmijeni naziv "religijska kultura". Međutim, do danas od te ideje nije bilo ništa, a ni u sklopu najnovije kurikularne reforme ona se nije realizirala.

Sada joj ministar Fuchs, čini se, želi udahnuti novi život.

- Zbog usklađivanja odgojno-obrazovnoga standarda potrebno je ujednačiti i optimalno opterećenje učenika. Iz tog je razloga neophodno uvođenje alternativnoga izbornoga predmeta vjeronauku u osnovnim školama. Taj alternativni predmet, kao što je to uobičajeno, trebao bi biti iz srodnog područja, u ovom slučaju iz humanističkog. No, o tome će u konačnici svoje mišljenje ipak dati struka, a zainteresirana će javnost imati priliku očitovati se - kazao nam je Božo Pavičin, savjetnik ministra Fuchsa.

Dodao je kako će taj alternativni predmet nastojati provesti u djelo tijekom ovoga mandata.

- S tim u vezi ukazujemo na to da se reforma kurikuluma od 2015. bavila isključivo inoviranjem nastavnih programa. Nastavni plan je gotovo ostao nepromijenjen (dopunjen je međupredmetnim temama i u dijelu vezanom za informatiku) i bio je uvjetovan već otprije izrađenim kurikulumima. No, stvar je trebala biti obrnuta. Nastavni plan je taj koji prethodi izradi kurikuluma, a ne kurikulumi nastavnom planu - ističe Pavičin, dodajući kako se nastavnim planom definira obrazovni standard, odnosno optimalno opterećenje učenika, koji čine obvezni i izborni predmeti.

Vjeronauk je u škole kao izborni predmet vraćen 1991. godine, a 1995. godine u srednjim školama kao alternativa uvedena je etika. U Katoličkoj crkvi, izgleda, ni danas nemaju ništa protiv uvođenja takvoga alternativnog predmeta u osnovne škole.

- Dapače, Crkva nikada nije bila protiv alternative vjeronauku, niti se boji takvog predmeta. To bi u neku ruku bilo i dobro da se napokon skine stigma s vjeronauka kao glavnog krivca za dio problema u školama. Osobno, a tako mislim i danas, nisam bio za to da se takav predmet nazove "religijska kultura". Vjeronauk upisuju djeca koja su vjernici i nije dobro za one koja to nisu uvoditi nešto što asocira na religijski predmet. Više sam da se nazove etika ili tome slično - kaže don Josip Periš, predstojnik Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije i viši savjetnik za vjeronauk u osnovnoj školi pri Nacionalnom katehetskom uredu HBK.

Djeca u hodniku

Roditeljska inicijativa, simbolično nazvana "Djeca u hodniku", koja okuplja roditelje čija djeca ne pohađaju vjeronauk, prikupila je dosad gotovo pet tisuća potpisa. Među zahtjevima ministru Fuchsu koje su istaknuli ovih dana jesu što žurnije rješavanje problema zbrinjavanja u osnovnim školama djece koja ne pohađaju vjeronauk, inzistiranje da se nastava izbornog vjeronauka organizira prvi ili zadnji sat u danu, a za iduću školsku 2021./2022. školsku godinu također predlažu uvođenje alternativnog izbornog predmeta u vrijeme dok su ostala djeca na vjeronauku, a to može biti i dodatni sat likovne ili glazbene kulture, domaćinstva, robotike i sl.

Suzana Jašić, jedna od pokretačica peticije, zasad je oprezna oko ideje alternativnog izbornog predmeta vjeronauku kakva dolazi iz Ministarstva.

- Djeci ne treba novi predmet na kojemu će opet morati štrebati, nego nekakav koji će ih veseliti. Vidjet ćemo. Očekujemo da će nas ministar Fuchs pozvati na razgovor, da će o tome razgovarati ljudi kojih se to tiče zajedno s predstavnicima struke. Treba paziti da nam se ne podmetne kukavičje jaje. Želimo dobronamjernu alternativu iza koje se neće skrivati neki drugi interesi - poručuje Suzana Jašić.

Brojke

282.000
osnovaca pohađalo je vjeronauk prošle školske godine, što je 89 posto od svih učenika

109.764
srednjoškolca pohađala su vjeronauk prošle školske godine, što je 76 posto od svih učenika

69.000
učenika osnovnih i srednjih škola nije prošle školske godine upisalo vjeronauk kao izborni predmet

Izdvojeno

27. studeni 2020 19:10