StoryEditor
ForumULAGALI U ZNANJE

Što je zajedničko Škori, Škare Ožbolt i Mihanoviću? Titula kojom se ne može podičiti puno političara! Evo kako su postali doktori znanosti

Piše Ljubica Vuko
21. veljače 2021. - 17:12
Cropix

Pobijedi li HDZ-ov kandidat Vice Mihanović u izbornoj utrci za gradonačelnika Splita, a nezavisna kandidatkinja Vesna Škare Ožbolt za gradonačelnicu Zagreba, dva najveća grada u Hrvatskoj mogla bi dobiti čelnike s više dodirnih točaka.

Osim članstva u HDZ-u, on sadašnjega, ona bivšega, dvoje kandidata na predstojećim lokalnim izborima imaju i zajedničku karakteristiku u tome što su oboje uložili u svoje znanje, pokazujući koliko je bitno cjeloživotno učenje i svrstavajući se među one koji šire akademske granice.

Na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta Jurja Strossmayera u Osijeku oboje su stekli titulu doktora znanosti. Pripadaju 39. generaciji doktora znanosti osječkog sveučilišta, čija je promocija održana u travnju 2019. godine.

Uđe li u izbornu utrku i Miroslav Škoro, predsjednik Domovinskog pokreta i od 22. srpnja 2020. potpredsjednik Hrvatskog sabora, a prema onome što je najavio, moguće je da se kandidira za gradonačelnika, ta osječka generacija doktora znanosti pokazat će se najuspješnijom u političkom životu.

Jer među novim tada promoviranim doktorima znanosti je i svestrani Miroslav Škoro, uspješni glazbenik i poduzetnik.

image
Goran Mehkek/Cropix

Inače, u 2019. godini, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, akademski stupanj postiglo je 680 doktora znanosti među kojima je žena 377, odnosno 55,4 posto, više nego godinu ranije, u 2018., kad ih je bilo ukupno 628.

Te 2019. na Sveučilištu u Zagrebu doktoriralo je 70,1 posto od ukupnog broja novih doktora znanosti, na Sveučilištu u Osijeku 10,6 posto, na Sveučilištu u Rijeci 7,9 posto, na Sveučilištu u Splitu 7,6 posto, na Sveučilištu u Zadru 3,2 posto, a na Sveučilištu u Puli 0,6 posto doktora znanosti.

Prema godinama života, najviše doktora znanosti bilo je u skupini 30 – 34 godine (30,4 posto), a najmanje do 29 godina (7,9 posto). U dobi od 35 do 39 godina bilo je 22,8 posto doktora znanosti, u skupini 40 – 44 godine njih 17,4 posto, od 45 do 49 godina 10 posto, a onih od 50 i više godina bilo je 11,5 posto.

Vice Mihanović doktorsku je disertaciju obranio u veljači 2018. godine, a njezin naziv je “Ekonomski učinci pomorskog prometa i transporta u funkciji gospodarskog razvoja”. Inače, rođen 1972. u Splitu gdje je 1998. diplomirao na Pomorskome fakultetu Sveučilišta u Splitu te stekao zvanje diplomiranog inženjera pomorskoga prometa.

image
Duje Klarić/Cropix

Poslijediplomski znanstveni studij “Management i upravljanje” upisao je 1999. na Ekonomskome fakultetu u Splitu te je magistrirao 2005. na temu - Upravljanje kompenzacijama u lučkim upravama Republike Hrvatske, pod mentorstvom prof. dr. sc. Ivana Pavića, te stekao akademski stupanj magistra znanosti.

Svi ti podaci iz njegovog životopisa navedeni su i u publikaciji Sveučilišta Jurja Strossmayera o promociji 39. generacije doktora znanosti, kao i to da je poslijediplomski doktorski studij “Management” na Ekonomskome fakultetu u Osijeku upisao 2013. te na studiju ispunio sve pravilnicima propisane obveze.

Vice Mihanović zaposlen je od 1998. u Lučkoj upravi Split, na mjestu koordinatora operative. Od 2004. do 2006. radi na mjestu voditelja Lučkoga operativnoga centra, od 2006. do 2016. rukovoditelj je sektora za komercijalno operativne poslove, a od 2016. je ravnatelj Lučke uprave Split.

Vesna Škare Ožbolt obranu doktorske disertacije imala je 16. studenoga 2018. na temu “Menadžment pravosuđa u funkciji efikasnijeg rada sudova”.

U njezinom životopisu navedeno je da je rođena 1961. u Osijeku, gdje je završila osnovnu, srednju i glazbenu školu. Diplomirala je 1985. na Pravnome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Nekadašnja savjetnica za politička pitanja Predsjednika Republike Hrvatske, ministrica pravosuđa RH i saborska zastupnica u tri mandata, sada ima svoj odvjetnički ured.

image
Bruno Konjević/Cropix

Naslov doktorske disertacije Miroslava Škore je “Modeli upravljanja i raspodjele prihoda glazbene industrije u uvjetima digitalizacije”, a datum obrane bio je 29. prosinca 2017. na Ekonomskom fakultetu u Osijeku.

O glazbenoj, poduzetničkoj i političkoj karijeri Miroslava Škore (rođenog 1962. u Osijeku) dobro je poznato, a što se obrazovanja tiče iz njegovog životopisa vidljivo je da je zvanje inženjera građevinarstva stekao diplomiravši na Višoj građevinskoj školi na Sveučilištu u Osijeku dok je na osječkom Ekonomskome fakultetu diplomirao 2007. godine.

E, sad pitanje je koliko birači prepoznaju i takve kvalifikacije kandidata na izborima, kao i to koliko i najbolje obrazovani mogu učiniti kad stupe na političku scenu.

Kandidata za lokalne dužnosnike na predstojećim izborima u svibnju je poprilično, svaki ima svoje adute, a što će biti presudno u izboru tek će se vidjeti. Troje spomenutih nisu jedini doktori znanosti među njima, no zanimljivo je da su promovirani u istoj doktorskoj “klasi”.

Bilo je te godine na Ekonomskom fakultetu u Osijeku još javnosti poznatih lica, poput Dušana Ljuštine (1948.), nekadašnjeg ravnatelja Satiričkog kazališta Kerempuh, koji je u mirovini stekao doktorat znanosti.

A godinu kasnije, na 40. promociji na osječkom sveučilištu u listopadu 2020. promoviran je i dr.sc. Luka Burilović, aktualni predsjednik Hrvatske gospodarske komore koji je po završetku poslijediplomskog specijalističkog studija ekonomije i menadžmenta na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, na istomu fakultetu završio i doktorski studij.

A isto tako bilo ih je i prijašnjih godina. Tako je docentu Vici Mihanoviću, uz redoviti posao u Lučkoj upravi angažiranom i na Pomorskom fakultetu u Splitu, stranački i fakultetski kolega dr.sc. Mate Perišić, koji također ima status docenta na istom fakultetu, a predsjednik je Uprave državne tvrtke “Plovput”. I HDZ-ov Perišić (1959.) je 2011. završio doktorski studij u području ekonomije na temu modela upravljanja jadranskim svjetionicima u funkciji strategije turističkog razvoja Hrvatske.

Reklo bi se, povezivanje znanosti i gospodarstva, sve je više na djelu,

I još na kraju jedan podatak Državnog zavoda za statistiku. U 2018. godini troškove doktorskog studija na hrvatskim sveučilištima osobno je platilo 47,3 posto doktora znanosti, za njih 36,8 posto platio je poslodavac, za 9,4 posto izdvojena su sredstva iz državnog proračuna, a 6,5 posto pripadalo je kategoriji Ostalo.

Slično je bilo i u 2019. kada je troškove doktorskog studija osobno platilo 44,3 posto novih doktora znanosti dok je za njih 41,6 posto troškove podmirio poslodavac, a za 7,5 posto je plaćeno iz državnog proračuna.

Dr.sc. Vice Mihanović


U sažetku disertacije Vice Mihanovića je navedeno: “Ova doktorska disertacija bavi se istraživanje ekonomskih učinaka pomorskog prometa i tran-sporta u funkciji gospodarskog razvoja.

Drugim riječima, propituje se u kojoj mjeri su ekonom-ski učinci prometa prepoznati kao potencijalni akceleratori gospodarskog razvoja Republike Hr-vatske s obzirom da je ona u međunarodnom okruženju prepoznata kao pomorska zemlja u kojoj su neke od najvažnijih grana gospodarstva vezane uz more, odnosno uz pomorstvo.

Svrha je istraživanja istražiti utjecaj ekonomskih učinaka pomorskog prometa i transporta na gospodarski razvoj s posebnim fokusom na gospodarski razvoj Splita. Posebno se multiplicira pomorski promet na brzorastući turizam u Splitu.

Ciljevi provedenog teorijskog i empirijskog istraživanja bili su višestruki, a očituju se u sistematiziranju teorijskih i empirijskih spoznaja o utjecaju pomorskog transporta i prometa na uravnoteženi i održivi razvoj nacionalnog gospo-darstva zatim u analiziranju potencijala pomorstva u Republici Hrvatskoj s posebnim osvrtom na grad Split te u konačnici u sugeriranju smjernica za poboljšanje splitskog pomorskog poslovanja i poslovanja morskih luka.”

Dr.sc. Vesna Škare Ožbolt


U sažetku doktorske disertacije Vesne Škare Ožbolt navedeno je: “Tijekom provedbe reforme pravosuđa, kao mogući generatori problema efikasnosti sudskih postupaka označeni su organizacija rada sudova, metodologija vrednovanja rada suca, upravljačke vještine sudske uprave i dr.

Ne postoji sustavno educiranje iz područja upravljanja sudovima. Predsjednici sudova, osim potrebne kvalifikacije i iskustva suca, moraju imati i upravljačke sposobnosti i vještine.

U tome smislu, kada im je povjerena odgovornost za upravljanje sudovima, trebali bi imati prikladno osposobljavanje i potrebnu podršku za obavljanje poslova sudske uprave.

Cilj je rada ukazati na to da je potrebno, kroz pravni okvir, odrediti obvezu uvođenja menadžerskih znanja i sposobnosti u upravljanje sudovima te, na temelju rezultata provedenog empirijskog istraživanja, formulirati znanstveno utemeljene preporuke za unapređenje efikasnosti rada sudova primjenom menadžerskih znanja i vještina, kojima se jača upravljački kapacitet sudova i osnažuje menadžerska funkcija predsjednika sudova”

Dr.sc. Miroslav Škoro


Sažetak doktorske disertacije Miroslava Škore: “Doktorska disertacija u fokusu ima stanje glazbene industrije u kontekstu upravljanja i raspodjele prihoda u uvjetima digitalizacije iz perspektive njezinih dionika.

U njoj se daje kratki povijesni prikaz nastanka i razvoja glazbe i glazbenih žanrova, definira glazbeno djelo kao nematerijalno vlasništvo te objašnjavaju pravni okviri zaštite glazbe.

Također je dan i povijesni prikaz nastanka glazbene industrije.U disertaciji su definirani dionici glazbene industrije u RH. Proces digitalizacije glazbe uzrokovao je promjenu u načinima konzumiranja, zbog čega se javlja potreba za redefiniranjem modela upravljanja i raspodjele prihoda u glazbenoj industriji.

U disertaciji je izvršena analiza odabranih postojećih modela glazbene industrije u svijetu u tradicionalnome i suvremenome kontekstu te je izrađen model funkcioniranja glazbene industrije u RH, s posebnim naglaskom na detekciji ugroženih prava.

U svrhu izrade disertacije, provedeno je kvalitativno i kvantitativno istraživanje te je prikazan pogled na glazbenu industriju i razumijevanje njezina funkcioniranja iz rakursa glavnih protagonista i obnašatelja visokopozicioniranih funkcija u industriji.”

14. travanj 2021 19:02