Nije štrajk, već mjere upozorenja, ne traži se povećanje plaća, već neovisnost sudstva od izvršne i zakonodavne vlasti. To je sukus kojim sa suda i državnih odvjetništava pojašnjavaju i obrazlažu obustavu rada...
Od ponedjeljka pa do 2. veljače odgođena su ročišta u prvostupanjskim i drugostupanjskim postupcima, osim u hitnim predmetima u kojima bi mogla nastupiti nenadoknadiva šteta. Tijekom navedena dva tjedna suci će dolaziti na radna mjesta i obavljati ostale poslove u sklopu svojih dužnosti.
Tvrdi to Udruga hrvatskih sudaca koja predstavlja dio sudačke vlasti. Naime, u sudstvu su zabranjeni sindikati pa se jedan dio sudaca organizirao u udrugu. Ne zna se koliki dio sudaca predstavlja spomenuto udruženje građana.
- Odaziv na mjere upozorenja (tzv. bijeli štrajk) hrvatskih sudaca u ponedjeljak je veći od 80 posto - objavili su iz Udruge hrvatskih sudaca.
No, demantirao ih je ministar pravosuđa Ivan Malenica - izjavio je da je efekt tzv. bijelog štrajka sudaca i državnih odvjetnika samo 22 posto otkazanih ročišta te da se većina pravosudnih dužnosnika nije odazvala mjerama upozorenja.
- Prema podacima iz sustava eSpis kojima mi raspolažemo, u ponedjeljak je od 2077 ročišta odgođeno njih 741, što je otprilike 35 posto. Prosječno dnevno otkazivanje ročišta je oko 13 posto, tako da je efekt ovog štrajka sudaca 22 posto otkaznih ročišta. Ne znam odakle podatak da je 80 posto sudaca u štrajku - rekao je resorni ministar.
Navedimo i da svi hrvatski suci nisu članovi Udruge hrvatskih sudaca, o čemu možete pročitati i OVDJE.
- Mjere će se prekinuti i ranije, dođe li do ponude izvršne vlasti kojom bi se ispunilo obećanje iz svibnja 2023. godine - izrada jedinstvenog zakona kojim bi se uvela indeksacija, usklađivanje osnovice s prosječnom bruto plaćom isplaćenom zaposlenima u pravnim osobama u RH u prethodnoj godini, prema izračunu DZS, te sustav platnih razreda. Riječ je o jednakim zahtjevima koji su izneseni i prihvaćeni u svibnju 2023., te je obećano da će se implementirati do kraja te godine, što se nije dogodilo - kažu iz Udruge sudaca.
Trenutna osnovica za obračun plaća sudaca je 706,50 eura. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, za razdoblje od siječnja do kolovoza 2023. godine, prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama iznosila je 1560 eura.
Iz Ministarstva pravosuđa i uprave ističu da uvažavaju svačije pravo na mišljenje te naglašavaju da je Vlada više puta pokazala poštovanje prema sudbenoj vlasti, ali da se u ozračju ultimatuma i prijetnji ne može postići dogovor.
- Nakon što smo prošle godine znatno povećali plaće - od 580 prosječno mjesečno za prvostupanjske suce, Udruga hrvatskih sudaca je dva puta u proteklom tjednu odbila ispunjenje vlastitog zahtjeva o uvođenju materijalnih prava i u prosjeku povećanje mjesečnih primanja za 700 eura neto u manje od godinu dana.
Njihove su početne plaće od 2200 eura neto mjesečno pa do 3500 eura, što je zapravo i 1000 eura više od prosječne plaće u Hrvatskoj i sad smo ponovno predložili novo povećanje i oni su to odbili. Da je Udruga hrvatskih sudaca prihvatila prijedlog, to bi bilo najveće povećanje plaća sudaca u proteklih nekoliko godina. Aktualna Vlada dva puta je povećala osnovicu za izračun plaća sudaca, 2019. godine za 6 posto i 2023. godine za 13 posto.
►GLASAJTE U NAŠOJ ANKETI:
Ujedno, povećana su i druga prava koja su ostvarena u prethodnoj godini, a koja su doprinijela povećanju primanja pravosudnih dužnosnika. Udvostručene su naknade za dežurstva i povećane naknade za upućivanje sudaca na viši sud. Takvo povećanje ne zasniva se na pretpostavkama, već na realnim podacima o isplaćenim plaćama sukladno sustavu Centraliziranog obračuna plaća prema kojima se svim sucima obračunavaju plaće - navode.
Sudac početnik 1522 eura
Prije obustave rada prošle godine iz UHS su objavili kako je osnovna neto plaća suca početnika na Općinskom sudu iznosila 1522 eura, na Županijskom 1926, a na Vrhovnom sudu 2675 eura. Predsjednici upravnih sudova imali su oko 3000 eura bruto, općinskih oko 3500 eura bruto, a Županijskih do 4000 eura bruto. Plaća Radovana Dobronića, predsjednika Vrhovnog suda, iznosila je oko 5750 eura bruto. Iznos je to u koji nije uračunat iznos dobiven prethodnim štrajkom od oko 500 eura.
No, UHS se poziva na izvještaj Europske komisije za efikasnost pravosuđa Vijeća Europe u kojem su prikazani iznosi godišnjih sudačkih plaća u europskim zemljama 2020. i koliko su puta one više od tamošnjih nacionalnih prosječnih plaća zaposlenih.
- U Hrvatskoj visinu osnovice određuje izvršna i zakonodavna vlast jer nije propisan niti ustanovljen mehanizam objektivnih kriterija na temelju kojih se osnovica određuju, niti je predviđena participacija sudaca u odlučivanju o visini te osnovice. Do 2000. godine osnovica za obračun plaće vezala se na iznos prosječne neto isplaćene plaće u prethodnoj godini po objektivnim kriterijima. Nakon toga ona je određena zakonom, što je protivno Ugovoru o EU-u i Povelji Europske unije o temeljnim pravima te preporukama institucija EU-a i Vijeća Europe - tvrde iz Udruge.
Ministarstvo s druge strane nije njihova mišljenja.
- Dosadašnje spominjanje različitih ultimatuma, prijetnji bojkotom izbornih povjerenstava ili pak unaprijed dogovaranje štrajkova prije nego što se uopće i sasluša prijedlog Ministarstva nisu dobra polazišta za daljnje razgovore. Vladavina prava počiva na osiguranju pravne zaštite svih građana i jednakom pristupu sudu. Vjerujemo da će Vrhovni sud, kao najviši sud u RH, poduzeti sve mjere iz svoje nadležnosti kako bi se osigurala jedinstvena primjena prava i ravnopravnost svih stranaka u postupku - kažu iz Ministarstva.
