Dolaze nam neka nova vremena. To je najbolje najavilo ljeto 2023. Obistinile su se prognoze klimatologa - biti će više oluja, ekstremnih padalina, suša, dio europskog kontinenta i njegovih najprivlačnijih destinacija će možda i opsutjeti jer će u njima ljetne temperatre od +45 biti uobičajene. A neki će gradovi, kad se podigne razina mora, biti pod vodom. Nimalo lijepe vijesti.
Hrvatska, naravno, neće biti izolirani otok, pa će velike temperature u sljedećim godinama možda utjecati i na odluku turista žele li doći na odmor u Split, Zadar ili će pak izabrati neku hladniju destinaciju.
Studija iz 2019. predviđa da će klima u Madridu 2050. nalikovati sjevernoafričkom gradu Marakešu, London će više ličiti na Barcelonu, a Stockholm na Budimpeštu, piše pak Lider.
U Marakešu se za sledeće dane (AccuWeather) najavljuju temperature više od 40 stupnjeva, mogle bi se približiti i do 50 °C.
To bi bio tektonski pomak za europsku industriju putovanja i turizma, koja je prošle godine europskom BDP-u doprinijela s preko dva bilijuna dolara (1,9 bilijuna eura).
– Još uvijek se velik dio industrije doslovno tek budi. Mislim da nisu stvarno spremni – rekla je Catharina Martinez-Pardo, partnerica u Boston Consulting Group koja se specijalizirala za klimu i održivost u ugostiteljstvu.
Unatoč ljetnim prirodnim nepogodama, Tom Jenkins, glavni izvršni direktor Europskog turističkog udruženja ipak smatra da je malo vjerojatno da će turistička industrija donositi dugoročne komercijalne odluke samo na temelju neposrednih događaja ovog ljeta.
– Hoće li se industrija mijenjati prije promjene ponašanja potrošača? To bi bilo vrlo čudno – izjavio je Jenkins.
Procjenjuje se da će europski turistički sektor rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od 3,3 posto do 2032., međutim, učestalost ekstremnih događaja u južnoj Europi mogla bi natjerati putnike na odredišta u sjevernom dijelu kontinenta. Toplinski valovi mogu dugoročno smanjiti privlačnost južne Europe kao turističke destinacije ili u najmanju ruku smanjiti potražnju ljeti – rekao je u ponedjeljak Moody‘s Investors Service.
Neki su znanstvenici modelirali ekstremne scenarije kako bi procijenili posljedice za različite dijelove gospodarstva. Prema izvješću Europske komisije objavljenom ove godine, u svijetu koji je dosegao zagrijavanje od četiri stupnja, osim ekološkog sloma, dogodio bi se pad veći od devet posto u turizmu grčkih otoka dok bi isti scenarij doveo do porasta turizma za oko 16 posto u zapadnom Walesu.
Hrvatska je na samom europskom vrhu po udjelu turizma u BDP-u, dok taj sektor čini 14,9 posto BDP-a Grčke, 9,1 posto Italije te 8,5 Španjolske.
U Grčkoj bukte požari, u ostatku Europe ekstremne vrućine. Turisti se neće odlučiti na putovanje ako im je u destinaciji prevruće, jer tko se moiže kupati i sunačati ili šetatri gradom na plus 50.
Lider tako podsjeća da su tako na talijanskom otoku Sardiniji temperature dosegle 46 stupnjeva Celzija, što je ispraznilo inače krcate ulice tijekom glavne sezone, a od vrućine su, piše Bloomberg, prestali raditi i mobilni telefoni. Ljudi su se rusšili na cesti ili umirali u automobilima...