StoryEditor
ForumSRČANI UDAR

Tko je bio pokojni Tuta, zločinac kojega slave hrvatski desničari? Mlatio je koga je htio, štitio ga je Šušak, a "tulumario" je s Miloševićem

Piše REDAKCIJSKI IZVJEŠTAJ
17. prosinca 2021. - 22:41

Mladen Naletilić Tuta rođen je 1. prosinca 1946. u Širokom Brijegu. Bio je hrvatski politički emigrant, osnivač Kažnjeničke bojne s kojom je isprva ratovao na području Hrvatske, a zatim i u BiH.

Haaški sud ga je 2003. godine u postupku s njegovim pomoćnikom Vinkom Martinovićem Štelom osudio na 20-godišnju kaznu zatvora zbog zločina počinjenih nad Bošnjacima na području Hercegovine.

Izdržao je dvije trećine kazne, a po izlasku u Hrvatskoj je protiv njega pokrenut proces zbog poticanja na ubojstvo Damira Brekala 1995. godine.

Prošle je godine pravomoćno osuđen na tri i pol godine zatvora.

Umro je u mostarskoj bolnici, nakon jakog srčanog udara. 

Tko je bio Tuta, osuđeni ratni zločinac kojega obožavaju hrvatski desničari?

image
A r h i v a

Jedan novinski izvještaj ocrtava njegov karakter... 

Beogradski dnevni list Blic je u siječnju 2008. objaviofotografije Slobodana Miloševića iz haaškog pritvora, na kojima je snimljen zajedno s optuženim Hrvatima i Bošnjacima.

Milošević stoji između dvojice zapovjednika HVO-a Mladena Naletilića Tute i Paška Ljubičića, a pokraj njih je Naser Orić, predratni Miloševićev tjelohranitelj, koji je u Haagu završio pod optužbom da je kao zapovjednik Armije BiH u Srebrenici odgovoran za zločine protiv Srba.

Blic navodi da su fotografije snimljene prilikom haaške proslave Miloševićeva rođendana. Milošević je svoje zatvorske supatnike poslužio vrućim svinjskim pečenjem, piše Blic, a zasladili su tortom koju je bivši zapovjednik Kažnjeničke bojne Mladen Naletilić Tuta naručio iz zatvorske kantine. Tuta je inzistirao da on plati tortu, što je bio njegov rođendanski poklon "predsjedniku", piše list.

Tuta je Miloševića zvao predsjednikom, a ovaj Tutu generalom. Društvo s rođendanske proslave u međuvremenu se razišlo: "Milošević je umro u ćeliji u Scheweningenu, Tuta je prebačen na odsluženje 20-godišnje kazne, Paško Ljubičić je vraćen u Sarajevo gdje mu se sudi za zločin u Ahmićima, a Naser Orić uživa na slobodi jer je u pritvoru odsjedio dosuđene dvije godine kazne za ratne zločine", pisao je Jutarnji 2008. godine. 

Objavljene fotografije najvjerojatnije su snimljene na proslavi Miloševićeva 63. rođendana u kolovozu 2004. godine. Tada je o toj proslavi, Tutinoj torti i pečenoj prasetini pisao beogradski tabloid Kurir, no sada su prvi put objavljene i fotografije s rođendanskog slavlja, na kojem se ipak zbog pritvorskih pravila nije našao i alkohol. No, nakon što je Milošević umro u svojoj ćeliji, objavljeno je da su mu suradnici u pritvor donosili i whiskey, iako je to strogo zabranjeno.

Kad je 2006. oslobođen, Naser Orić u jednom je intervjuu detaljno opisao kako su se haaški optuženici družili u pritvoru bez obzira na nacionalnost i zajedno slavili rođendane, kao i vjerske blagdane, Bajrame i Božiće.

Poznato je da se Tuta posebno družio s Miloševićem, a Naser Orić je ispričao kako je baš Mladen Naletilić bio najbolji prijatelj vojvode Vojislava Šešelja, kojem se upravo sudi u Haagu.

- Tuta i Šešelj igraju šah po čitave dane i hrabre jedan drugoga - ispričao je Orić, za kojeg se tvrdi da i danas gotovo svakodnevno komunicira s Miloševićevim sinom Markom koji je u bijegu zbog optužbi za šverc cigaretama.

Šešelj se u Haagu štrajkom glađu izborio za status koji je uživao Milošević: sam se brani i zbog toga je poput Miloševića dobio na raspolaganje dvije ćelije. Kao sveučilišni profesor prava, Šešelj piše žalbe i drugim optuženicima.

Radili su što žele

Sjećanje Slobodana Budaka: Kako su tukli ljudi na koje Šušak nije dao...

Ugledni zagrebački odvjetnik i aktivist za ljudska prava Slobodan Budak, koji je u doba Jugoslavije zastupao obitelj Hebrang u tužbi protiv Vladimira Dedijera koji je u knjizi ponovio OZN-ine besmislice da je Andrija Hebrang stariji radio za ustaše, prisjetio se u studenom 2009. kako je 90-ih godina izgledalo ne biti po volji ljudima koji su uživali zaštitu Gojka Šuška.

- Te večeri, u lipnju 1996., bio je prijem u zagrebačkom Intercontinentalu, današnjem Westinu, u čast rođendana nizozemske kraljice. Pozvan sam kao predsjednik Hrvatskog pravnog centra, a kasnije sam u predvorju hotela sjedio pokraj pomoćnika ministra unutarnjih poslova Zdravka Židovca i tadašnjeg našeg veleposlanika Branka Salaja. Tada su do nas došli i fizički me napali Mladen Naletilić Tuta, sada osuđenik haaškog tribunala za ratne zločine, i njegov tjelohranitelj Josip Šmuk, koji je bio u Tutinoj ‘kažnjeničkoj bojni’ a ranije merčepovac. Nokautirali su me i izudarali.

Tu su bili još neki njihovi suradnici, bila je to demonstracija njihove svemoći da rade što hoće, kao i nemoći da im se država usprotivi jer su uživali Šuškovu zaštitu. I pomoćnik ministra MUP-a, sjedeći sa mnom, ništa se nije usudio poduzeti, a i kad su došli policajci, razgovarali su s nasilnicima bojažljivo. Državnom odvjetništvu nije padalo napamet podići optužnicu pa sam to sam preuzeo, ali se vuklo po sudu, i kasnije mi je istražni sudac rekao da je to spremio u ladicu. Skandalozno je bilo to da zbog nedodirljivosti koju im je Šušak pružao niste mogli u tim situacijama računati na volju u Hrvatskoj da dobijete pravnu satisfakciju - zaključuje Budak.

Uhićen 1997. godine

Inoslav Bešker je u veljači 2013. pisao: 

Mladen “Tuta” Naletilić (66), ratni zapovjednik Kažnjeničke bojne HVO-a, osuđen u Haagu na 20 godina zatvora, oslobođen je daljnjeg izdržavanja kazne, te ga talijanske vlasti protjeruju u Hrvatsku, čiji je državljanin. Naletilić je izdržavao kaznu u Rimu, u zatvoru Rebibbia, piše La Republica.

Još lani je general HVO Ivan Andabak najavio da će osuđeni zločinac biti oslobođen 18. veljače ove godine, jer mu istječu dvije trećine kazne. Haaški sud, naime, uobičajeno pušta na slobodu svoje osuđenike nakon što izdrže dvije trećine od dosuđene im kazne. Talijanske vlasti, međutim, objavljuju da je “M.N.” oslobođen daljnjeg izdržavanja kazne uslijed lošeg zdravlja, pa ga - zbog specifičnog profila - odmah protjeruju iz Italije.

Osuđen na 20 godina

O Naletilićevom lošem zdravlju se govorilo i nakon njegove uhidbe 1997, čak su naši novinari pisali da ga se ne smije izručiti u Haag, jer da će umrijeti čim avion uzleti - ali se čini da je na njegovo zdravlje blagotvorno utjecao bilo avionski let, bilo morski zrak u Scheveningenu, bilo drugarsko okružje na koje je ondje naišao, pa su u domovinu dopirale vijesti o njegovim sportskim uspjesima u tamničkim odbojkaškim susretima.

Naletilić je izdržavao kaznu u rimskom zatvoru, gdje je iz Haaga prebačen 2008. Odlukom predsjednika suda za bivšu Jugoslaviju, Teodora Merona. Da je privremeno pušten na slobodu s izdržavanja kazne potvrdila nam je u nedjelju i članica njegova odvjetničkog tima, Višnja Drenški Lasan.

- Zemlje koje imaju potpisane ugovore s Haaškim sudom o izvršavanju kazne osuđenika imaju obvezu slati izvješća o ponašanju osuđene osobe. Institut privremenog puštanja na slobodu sličan je onome u hrvatskom pravnom sustavu o uvjetnom otpustu, samo što ovdje odluku donosi predsjednik Suda - pojasnila je Drenški Lasan.

Naletilić je, kaže njegova odvjetnica, pušten na temelju izvještaja koje su talijanske vlasti slale Haaškom sudu.

Štela prvi pušten

- Nakon određenog provedenog vremena u zatvoru, osuđenik može biti pušten na slobodu po točno određenim pravilima. Gleda se ponašanje osobe u zatvoru, u kojoj mjeri je prihvatio osudu, kakvog je zdravlja, kakve su njegove osobne i obiteljske prilike, rade se psihijatrijska vještačenja... Slična je situacija kao i kod Vinka Martinovića Štele koji je prošle godine pušten na slobodu - kaže Drenški Lasan.

Mladen Naletilić uhićen je u veljači 1997. na granici Hrvatske i BiH i u Zagrebu mu se sudilo za otmicu i ubojstvo Roberta Nosića iz Ljubuškoga. Prva haaška optužnica protiv Tute podignuta je 1998., ali je izručen Haagu tek nakon što je 2000. došlo do promjene vlasti u Hrvatskoj, u ožujku te godine. Osuđen je 2003. zbog ratnih zločina nad Bošnjacima Mostara, te sela Sovića i Doljana kod Jablanice 1993. godine.

Osuđen je zbog mučenja, nanošenja teških ozljeda i preseljenja civila, zbog bezobzirnog razaranja, pljačkanja, te progona na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi. Kazna mu je potvrđena 2006. Martinović i Naletilić osuđeni su pred Haaškim sudom zbog ratnih zločina nad Bošnjacima u istom predmetu, s time da je Štela dobio 18 godina, a Tuta 20 godina zatvora. Martinović je u siječnu prošle godine pušten iz talijanskog zatvora, međutim, u ožujku je uhićen na granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine, jer je protiv njega na snazi bila tjeralica Županijskog suda u Zagrebu zbog sumnji na pokušaj ubojstva. Njegovi odvjetnici žalili su se na tu odluku i Martinoviću je ukinut pritvor.

I protiv Tute su hrvatske sudbene vlasti podigle optužnicu zbog otmice i poticanja na ubojstvo. Optužnica iz 1997. tereti Tutu da je 24. studenog 1993., dok je zapovijedao Kažnjeničkom bojnom, upao u zgradu uprave Vojne policije u Ljubuškom u pratnji najmanje 50 naoružanih suboraca.

Razoružali su stražare i prijetili oružjem ne bi li locirali Roberta Nosića, no kad ih je u tome pokušao spriječiti načelnik Krim-policije, i njega su razoružali. Nosića su uspjeli pronaći i odvesti sa sobom u Mostar, ali je uskoro stradao u otvorenoj vatri, najvjerojatnije od metaka pripadnika Kažnjeničke bojne. Nosić se, međutim, i dalje vodi kao nestala osoba.

Naletiliću se na teret stavlja i događaj iz travnja 1995. u Širokom Brijegu, gdje je, prema tvrdnjama tužiteljstva, u Duhanskoj stanici satima zlostavljao Damira Brekala i pucao u njega, ali ga je samo ranio.

 

16. svibanj 2022 15:05