U nikad sumornijem ozračju Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) priprema godišnju skupštinu ovaj tjedan, u strahu da će napetosti između SAD-a i Kine ugroziti jedinstveni odgovor na krizu izazvanu koronavirusom.
Ali nije samo sukob dviju supersila sporna točka, već i loš odgovor WHO-a na zdravstvenu krizu. Osim spornih uputa koje su se mijenjale iz dana u dan, pa je jedna poništavala prethodnu (primjer nošenja zaštitnih maski kad je WHO u samo 24 sata promijenio svoju preporuku), do činjenice da je zbog politikantskih razloga odbio reagirati nakon upozorenja s Tajvana (koji su naučili lekciju nakon teških posljedica izazvanih SARS-om) na ono što se događa u Kini (kako se ne bi zamjerili Pekingu), organizacija je jednostavno pala na velikom testu.
Sada WHO treba vratiti povjerenje svijeta, a da bi to uspio i dao zamašnjak svjetskim pokušajima obuzdavanja novog vala pandemije, mora razmrsiti sukob SAD-a i Kine.
Evo što agencije navode uoči skupštine koja preko videolinka počinje u ponedjeljak.
Skupština WHO-a, koja je s uobičajena tri tjedna skraćena na samo dva dana, ponedjeljak i utorak, u cijelosti će biti posvećena bolesti COVID-19, bolesti od koje je oboljelo 4,5 milijuna, a umrlo više od 300.000 ljudi u svijetu.
Direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus navodi kako će to biti jedna od najvažnijih skupština od osnutka organizacije 1948., što i nije veliko otkriće jer je ovo zasigurno najveća zdravstvena ugroza od njezina osnivanja.
Evo s kakvim izjavama i strahovima se ulazi u odlučujući tjedan za sudbinu WHO-a.
“Naravno da sam zabrinut zbog politizacije skupštine i rizika da propadne”, kaže Gian Luca Burci iz Globalnog zdravstvenog centra u Ženevi.
Podsjetimo kako je američki predsjednik Donald Trump prošli tjedan zaprijetio da će prekinuti odnose s Kinom, nezadovoljan njezinom reakcijom na širenje pandemije, ali i Trump je, poput WHO, sklon brzom mijenjanju stavova, što daje blagu nadu organizatorima skupštine. Također je obustavio financiranje WHO-a optužujući organizaciju da je ispočetka minorizirala ozbiljnost zaraze povlađujući Kini.
A da su Kinezi muljali i lagali, ili najblaže rečeno nisu govorili istinu, u razgovoru za CNN potvrdio je liječnik Zhong Nanshan, viši medicinski savjetnik kineske vlade, koji je priznao da su lokalne vlasti u Wuhanu, gradu iz kojeg je krenula pandemija, zataškale ključni detalji o snazi i obimu početnog žarišta.
Zhong je u Kini poznat zbog ključnog doprinosa u obuzdavanja epidemije SARS-a 2003. godine, a i sada je njegov stav bio ključan u otvaranju očiju svjetskoj javnosti o tome što se zbiva u Kini.
20. siječnja Zhong je na državnoj radioteleviziji CCTV potvrdio da se koronavirus može prenositi između ljudi, nakon što su zdravstvene vlasti Wuhana tjednima, dakle ne danima već tjednima, tvrdile da nema jasnih dokaza o prijenosu s čovjeka na čovjeka i da je epidemiju “moguće spriječiti i kontrolirati“.
Zhong je 18. siječnja posjetio Wuhan. Rekao je da je po dolasku primio brojne pozive liječnika i bivših studenata koji su ga upozoravali da je situacija mnogo gora od službenih izvješća.
“Lokalne vlasti tada nisu bile sklone govorenju istine. U početku su šutjeli, a tada sam rekao da vjerojatno imamo veći broj zaraženih”, rekao je Zhong i dodao kako je postao sumnjičav kada je broj zabilježenih slučajeva u Wuhanu dulje od 10 dana iznosio 41 usprkos infekcijama koje su se počele pojavljivati u inozemstvu.
No da se vratimo skupu Svjetske zdravstvene organizacije za koji veći dio članica vjeruje da će ostvariti konsenzus o zajedničkom odgovoru na pandemiju. Konzultacije o tom dokumentu, koje je organizirala EU, završile su prošli tjedan nakon “teških” pregovora, rekla je Nora Kronig, čelnica odjela za međunarodnu suradnju švicarskog Saveznog ureda za javno zdravstvo.
“Gotovo je nemoguće pregovarati virtualnim načinom i jako je složeno graditi konsenzus u malim skupinama”, rekla je.
Nakon nekoliko dana došlo se do nacrta dokumenta koji, među ostalim, poziva na pravičniji pristup testovima, medicinskoj opremi i mogućem cjepivu u budućnosti.
Izvor iz EU-a kaže da je nacrt “ambiciozan” i naglašava, ako se stvarno usvoji konsenzusom, da će to biti prvi put da je globalni forum jednoglasno prihvatio odgovor na COVID-19.
Izvor kaže da zemlje nisu bježale od trnovitih tema, uključujući poziv na reformu WHO-a nakon što je ustanovljeno da njegovi kapaciteti nisu dovoljni za sprječavanje krize ovakvih razmjera.
Iako su se diplomati načelno dogovorili o nacrtu, promatrači strahuju da će postojeća politizirana atmosfera neke zemlje možda potaknuti da ipak razbiju konsenzus.
“Nadam se da ćemo se moći pridružiti konsenzusu”, rekao je u petak američki veleposlanik pri UN-u u Ženevi Andrew Bremberg.
Sjedinjene Države i Europa ne slažu se na temi pristupa cjepivu u budućnosti, a Washington uz to optužuje Peking da pokušava ukrasti američka istraživanja o cjepivu.
SAD također predvodi skupinu zemalja koje traže da WHO prestane Tajvanu uskraćivati status promatrača, koji je opozvan 2016. kad je za tajvansku predsjednicu izabrana Tsai Ing-wen koja odbija koncept “jedne Kine”.
Problemi su to koji zapravo nadilaze snagu Svjetske zdravstvene organizacije koja je natjerana da balansira između osnovne zadaće – očuvanja zdravlja i visoke politike u koju su uključene najmoćnije zemlje svijeta. Realno je to zadaća koja nadmašuje mandat i kapacitete WHO-a.
Stoga se iz svega nadaje zaključak kako će jedinstveni stav biti teško dohvatljiv koliko god WHO hitjela dostizanju sporazuma, koji bi mu značio veliki plus i prvi veliki uspjeh u cijeloj pandemiji. Namjerice ili ne, Svjetska zdravstvena organizacija, sama je sebe dovela u situaciju da mora rješavati i politička pitanja, u situaciji kada je opće prihvaćen stav da su njezini kapaciteti ispod razine koju ovakva zaraza zahtijeva. A svijet doista traži dogovor i zajednički pristup novoj bolesti koja hara gotovo cijelim planetom.
Zaista je pitanje hoće li WHO preživjeti koronu?