StoryEditor
ForumVELIKI VODIČ

Umirovljenici su toliko dugo čekali cjepivo, a sada kada je stiglo, zavladala je totalna zbrka jer AstraZeneca nije njihov prvi izbor. Što im je činiti?

Piše Anita Belak Krile
8. veljače 2021. - 20:58
Nikolay Doychinov

Sve je manje onih koji spore oko toga treba li se cijepiti protiv koronavirusa. Sasvim su i utihnule ludosti o čipiranju i sad je glavno pitanje: Kojim se cjepivom cijepiti? Umirovljenici su toliko dugo čekali cjepivo, a sada kada je stiglo, zavladala je totalna zbrka. Većina ni sama ne zna što bi, zbunjeni su, a cjepivo AstraZenece s kojim danas počinje cijepljenje u Hrvatskoj za moge od njih nije pravi izbor.

Cjepivo farmaceutskog giganta AstraZence podiglo je veliku prašinu u javnosti. I ne samo kod nas nego u cijeloj Europi. Problemi za cjepivo razvijeno u suradnji sa Sveučilištem u Oxfordu, krenuli su zbog nedostatnih podataka o učinkovitosti cjepiva na starijoj populaciji, a i priznanje iz kompanije kako nije učinkovito za neke nove sojeve koronavirusa navelo je niz zemalja da ograniči cijepljenje.

image
Alain Jocard

Hrvatska, naprotiv, postupa potpuno drugačije.

Ministar zdravstva Vili Beroš  uvjerava starije građane da je cjepivo AstraZenece učinkovito i za njihovu dob.

- Ukoliko navedemo da AstraZeneca štiti u 62 posto slučajeva to znači da u tom postotku ono štiti od zaraze virusom, u preostalom postotku možemo dobiti neke blaže simptome, najčešće samo jedan. Sva registrirana cjepiva gotovo u sto postotnom slučaju, iako u medicini nema sto posto, pa ću reći u najvećem mogućem iznosu štite od smrti i teških oblika bolesti. Sva tri cjepiva jednako. Zaštita AstraZenecinog cjepiva je nešto manja, no drugom dozom se može pojačati imunološki odgovor. Ukoliko me pitate treba li čekati drugo cjepivo ili se cijepiti AstraZenecom, mislim da tu dvojbe nema. Bitno je spasiti život, a ne kalkulirati hoćete li razviti jedan od simptoma, dobiti grlobolju ili hunjavicu - rekao je ministar za Dnevnik HRT-a. 

Koliko smo ukupno naručili cjepiva? 

Hrvatska je najviše cjepiva naručila upravo od od AstraZenece - 2,7 milijuna doza. Pola milijuna doza naručeno je od Pfizera i Moderne, 900.000 od Johnson&Johnsona i 300.000 doza od CureVaca. Učinkovitost AstraZeneca cjepiva je oko 62 posto na populaciji na kojoj je testirano. Kod Pfizer-BioNTech i Moderna cjepiva je oko 95 posto, a ruskog Sputnika 92 posto.

U subotu je pristiglo prvih 16.800 doza, a do kraja mjeseca očekuje se isporuku 150 tisuća doza cjepiva AstraZenece. Distribucija cjepiva u Slavoniju i Dalmaciji krenula je danas, u srijedu cjepivo ide za Istru i središnju Hrvatsku, a u petak u sjeverni dio Hrvatske. 

O kompaniji AstraZeneca   

AstraZeneca je britansko-švedska multinacionalna farmaceutska i biotehnološka kompanija sa sjedištem u Londonu. Imaju preko 70 tisuća zaposlenih. Među vodećih je pet farmaceutskih kompanija po prodaji lijekova na recept, a prisutna je 100 zemalja svijeta. Tvrtka je osnovana 1999. spajanjem švedske Astre AB i britanske Zeneca grupe. Svoje predstavništvo imaju i u Hrvatskoj, a počelo je raditi 2000. godine. Kao globalna inovativna biofarmaceutska tvrtka ima značajnu ulogu u otkrivanju, razvoju i komercijalizaciji inovativnih lijekova u važnim područjima medicine, uključujući zdravstvenu skrb za kardiovaskularne, bubrežne i metaboličke bolesti, rak kao i bolesti dišnog sustava, upalne i autoimune bolesti. Što se tiče Hrvatske, HALMED im je dao odobrenje za tridesetak lijekova. Između ostaloga u Hrvatskoj se dosta koriste njihove lijekovi za liječenje astme, refluksa kao i pripravci koji smanjuju utjecaj hormona stresa na srce…  

image
Handout

Kako djeluje cjepivo AstraZenece? 

AstraZenecino/Oxfordsko cjepivo ne zasniva se na 'mRNK' tehnologiji kao Pfizerovo i cjepivo Moderne. Ono je vektorsko i rađeno je po adenovirusnoj tehnologiji. Po sastavu je vrlo slično ruskom cjepivu Sputnik, štoviše, britanska farmaceutska kompanija i ruski Institut "Gamaleja", koji je proizveo Sputnik V, provode istraživanje o učincima kombinacije dvaju cjepiva, tako da bi jedna doza bila AstraZenece, a druga Sputnika. Zasad to još nije moguće i svi oni koji se budu cijepili prvom dozom AstraZenece, moraju primiti i drugu dozu istog proizvođača.

Sva su cjepiva stvorena protiv proteina šiljka (engl. spike) virusa, a razlikuju se u korištenim dodatnim sastojcima (stabilizatorima u cjepivima) i načinima proizvodnje. Oxfordsko cjepivo koristi adenovirus koji inficira čimpanze, dok rusko cjepivo koristi dva tipa adenovirusa koji inficiraju čovjeka. Prirodne infekcije adenovirusom su relativno učestale i najčešće izazivaju prehlade. Da bi se od adenovirusa pripremio adenovirusni vektor, virusu je uklonjen dio genoma koji je odgovoran za njegovu replikaciju te se zbog toga adenovirusni vektor ne može umnažati u stanicama odnosno ne može uzrokovati bolest.

Kako su počeli problemi s ovim cjepivom?      

Nekoliko dana prije nego što je Europska agencija za lijekove (EMA), trebala odlučiti o odobrenju, njemački mediji objavili su kako je cjepivo AstraZenece manje djelotvorno kod osoba starijih od 65 godina. Vlada u Berlinu potom je napise demantirala te istaknula kako je u testiranju cjepiva AstraZenece sudjelovalo oko osam posto osoba u dobi između 56 i 69 godina te samo tri do četiri posto starijih od 70. Tako mali postotak testiranih, izazvao je nove prijepore.

image
Niksa Stipanicev/Cropix

 Dan prije odluke o odobrenju cjepiva na području EU-a stručnjaci iz Povjerenstva za cjepiva, koje djeluje pri njemačkom državnom epidemiološkom institutu Robert Koch, objavili su kako bi cjepivo AstraZenece moglo biti korišteno samo kod cijepljenja osoba mlađih od 65 godina jer za ocjenu učinkovitosti cjepiva kod starijih od te dobi trenutno nije dostupno dovoljno podataka. AstraZeneca je potom najavila da će Europskoj komisiji naknadno poslati rezultate novije studije u koju je uključeno više osoba starijih od 65 godina.

Istog je dana britanski Zavod za javno zdravstvo objavio da cjepivo AstraZenece izaziva "uvjerljiv imunološki odgovor u starijih ljudi", iako podaci o točnoj razini zaštite nisu poznati. Nimalo nezanimljiv nije podatak kako se sve to odvijalo samo koji dan nakon što je tvrtka obavijestila Bruxelles da neće moći sljedećih tjedana isporučiti količine cjepiva prema ugovoru koji je potpisala s Europskom komisijom. Na dan kad je EMA trebala odlučiti o odobrenju ovog cjepiva, stigla je vijest kako tvrtka nudi EU-u dodatnih 8 milijuna doza.

U kliničkim studijama koje je Europska agencija za lijekove uzela u razmatranje pri ocjeni cjepiva AstraZenece, djelotvornost cjepiva je oko 60 posto u sprječavanju bolesti koja je definirana prisutnošću barem jednog od simptoma bolesti uz laboratorijsku potvrdu infekcije. Što se tiče doziranja za razliku od Pfizeova cjepiva ovdje se druga doza ne mora aplicirati nakon tri tjedna od prve doze. Preporučeni razmak između prve i druge doze je od 4 do 12 tjedana.

image
Oli Scarff

Kod starijih osoba slabiji imunološki odgovor 

Stručnjaci tumače kako je problem u tome što kod ove vrsta cjepiva imunološki odgovor ovisi o imunološkom sustavu osobe koja se njime cijepi. Kako oni stariji od 65 godina imaju u pravilu lošiji imunološki sustav, njihov organizam slabije odgovora na takvo standardno cjepivo. Njemačka je odlučila da AstraZenecom neće cijepiti starije od 65 godina, a u nekim zemljama (Italija, Španjolska) dob cijepljenih snižena je na 55 godina. Starije osobe se ovim cjepivom neće cijepiti ni u Francuskoj, Švedskoj, Danskoj, Norveškoj, Belgiji, Poljskoj, dok je Švicarska privremeno otklonila cijepljenje svih dobnih skupina.

Umirovljenici nezadovoljni   

Sindikat umirovljenika Hrvatske, Matica umirovljenika Hrvatske, Stranka umirovljenika i HSU zatražili su od Stožera ograničenje ovog cjepiva na populaciju do najviše 65, odnosno 60 ili 55 godina starosti. Predlažu kupnju drugog cjepiva koje postoji na tržištu dok se ne istraži djelovanje AstraZenece na osobe starije od 55 godina, čiji je broj u kliničkim ispitivanjima cjepiva bio nedovoljno zastupljen. Ogorčeni su zbog izjava epidemiologa koji priznaju da je cjepivo manje učinkovito za njihovu dob, ali ima istovremeno preporučuju cijepljenje uz parolu „bolje išta nego ništa“.

"Neka javno cijepe svoje roditelje AstraZenecom kao što su se oni javno cijepili Pfizerom, pa ćemo onda reći da smo pogriješili i da je bolje išta nego ništa", poručuju iz sindikalnih središnjica.

Iz Stožera im je stigla odbijenica.

"Nema medicinskog razloga da se netko odluči za drugo cjepivo".

"Ima nekih pokazatelja po kojima je ovo cjepivo sasvim prihvatljivo i za starije. Gotovo stopostotnu zaštitu pruža od smrti i hospitalizacija. Kada bi se ona uspoređivala, bili bismo u nezahvalnoj situaciji jer su populacije na kojima su cjepiva ispitana različite. Sva cjepiva štite od teških oblika bolesti, to je jedino sigurno. Ako bi se uspoređivali postoci, vidjelo bi se da ima razlika u brojevima ali ima i različitih podataka o učinkovitosti za sva ta cjepiva. Razlike u onome što je najvažnije su prilično male - naveo je epidemiolog Bernard Kaić te na ponovljeno pitanje postoji li bilo koji razlog da netko odbije primiti cjepivo AstraZenece rekao: "nema medicinskog razloga da se netko odluči za drugo cjepivo".

Profesor sa Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin naveo je kako po njegovom mišljenju tvrdnja da bi AstraZenecino cjepivo trebalo biti slabije učinkovito kod starijih osoba nije previše znanstveno utemeljena.

"Studija koju je provodila AstraZeneca radila se u drugačijim uvjetima, kada se epidemija nije rasplamsala i na zdravim ljudima, i istina je da nisu imali dovoljan broj ljudi starijih od 65 godina da bi mogli tvrditi da je cjepivo djelotvorno, ali sve znanje koje imamo o imunologiji, a potvrdila je to i studija koja je provedena na 600 osoba od kojih je više od  400 bilo starije od 55, pokazala je da nema razlike u imunološkom odgovoru koji se javlja nakon cijepljenja AstraZencinim cjepivom neovisno o životnoj dobi" - kazao je Lučin u emisiji u "U mreži Prvog

item - id = 1076397
related id = 0 -> 1146350
related id = 1 -> 1146371
27. studeni 2021 03:49