Zaklada prof. dr. Marijan Hanžeković dodijelila je nagradu za najbolji znanstveni rad Tihani Škrinjarić iz Hrvatske narodne banke.
Zaklada prof. dr. Marijan Hanžeković dvadeset i treću godinu zaredom dodijelila je nagradu za najbolji znanstveni rad.
Odbor za dodjelu nagrade 2022. u sastavu Vjekoslav Bratić (Institut za javne financije), Milan Deskar Škrbić (Hrvatska narodna banka), Tomislav Globan (Ekonomski fakultet Zagreb), Katarina Ott (Institut za javne financije) i Marina Tkalec (Ekonomski institut Zagreb), ocijenio je prijavljene radove u redovitoj i u studentskoj kategoriji.
U redovitoj kategoriji, nagradu – 50.000 kuna, diplomu i medalju – dobila je Tihana Škrinjarić iz Hrvatske narodne banke, za rad Introducing a composite indicator of cyclical systemic risk in Croatia: possibilities and limitations (Uvođenje kompozitnog pokazatelja cikličkog sistemskog rizika u Hrvatskoj: mogućnosti i ograničenja) koji će se objaviti u časopisu Public Sector Economics.
Zbog nedovoljne kvalitete prijavljenih radova, nagrada u studentskoj kategoriji nije dodijeljena.
Nagrađeni rad namijenjen je nositeljima makrobonitetne politike za praćenje financijskih ciklusa i kvalitetnije prilagodbe protucikličkog zaštitnog sloja kapitala (PCK). Kompozitni pokazatelji polazna su točka za određivanje visine PCK za ublažavanje cikličkih sistemskih rizika koji mogu proizaći iz prekomjernoga rasta kredita privatnom nefinancijskom sektoru.
Tijekom negativnih gospodarskih kretanja pokazatelji služe bankama za apsorpciju mogućih gubitaka uz očuvanje kreditne aktivnosti.
U zadatke makrobonitetne politike spada i praćenje strukturnih i cikličkih sistemskih rizika u financijskom sustavu. Ciklički rizici ovise o fazi financijskog ciklusa, pa se primjenjuju vremenski promjenjivi instrumenti za njihovo ublažavanja, prije svega PCK. Osim kreditne dinamike, potrebno je pratiti i druge pokazatelje, što podrazumijeva sintezu i sažetak brojnih informacija. U zadnje doba sve više centralnih banaka sintetizira informacije o kretanju cikličkih rizika i dinamici financijskog ciklusa u jedan pokazatelj. Autorica se stoga bavi izgradnjom kompozitnog pokazatelja koji bi obuhvatio relevantnu dinamiku pojedinačnih pokazatelja potrebnih za bolje razumijevanje informacija o financijskom ciklusu.
Pritom analizira i uspoređuje prednosti i nedostatke raznih pristupa, odabir relevantnih pojedinačnih pokazatelja, njihove transformacije koje će odražavati cikličko ponašanje, način agregiranja podataka i konačne interpretacije i komunikacije s javnošću. U empirijskom dijelu nudi kompozitne pokazatelje, primjerice financijskog ciklusa, ciklograma, cikličkog sistemskog rizika, indeksa pregrijavanja, itd., te komentira njihovu primjenjivost u Hrvatskoj.
Rezultati upućuju na potrebu adekvatne interpretacije rezultata i pojedinih kategorija pokazatelja cikličkih rizika i praćenje varijante slične varijanti Europske središnje banke, uz prilagodbu kraćim vremenskim serijama hrvatskih podataka, uzimanje u obzir većeg broja pojedinih pokazatelja i transformaciju podataka koja neće biti pod utjecajem specifičnih šokova. Prednost ovakvog pokazatelja za Hrvatsku je u priličnoj intuitivnosti tumačenja rezultata, mogućnosti jednostavnog praćenja i komuniciranja javnosti.
Zaklada prof. dr. Marijan Hanžeković čestita Tihani Škrinjarić na osvojenoj nagradi.