Hrvatske bolnice svakog mjeseca stvaraju nove dugove od 55-60 milijuna kuna, dospjeli dug iznosi, prema dostupnim podacima, oko četiri milijarde kuna, a ukupni dug 8,2 milijarde kuna, no Vlada Andreja Plenkovićaprilično tromo reagira na mogućnost strukturnog rješavanja ovoga problema.
Od jačih sanacijsko-reformskih zahvata do sada su uspjeli "tek" u sustav ubrizgati financijsku injekciju od 1,1 milijardu kuna, od kojih je 800 milijuna kuna otišlo na plaćanje dospjelih dugova.
No, dok se zadnjih mjesec dana vodila velika polemika oko radne verzije novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti, nema sumnje kako će se velika javna rasprava uskoro voditi i oko prijedloga zakona koje je Ministarstvo zdravstva ovih dana najavilo u okviru Savjetovanja za prijedlog plana zakonodavnih aktivnosti Ministarstva za 2018. Najavljuje se, naime, donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lijekovima u prvom tromjesečju iduće godine, Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju u drugom i Zakona o podacima i informacijama u zdravstvu u trećem tromjesečju.
Najvažniji projekt
Naravno, tu je najvažniji prijedlog Zakona o izmjenama obveznog zdravstvenog osiguranja (ZOZO), a u obrazloženju izmjena navodi se kako "problematiku realiziranja u cijelosti svih ZOZO-om utvrđenih prihoda obveznog zdravstvenog osiguranja, prema ZOZO-om jasno definiranim izvorima prihoda, koja su strogo namjenska za prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, prvenstveno u dijelu koja se osiguravaju iz sredstava državnog proračuna, HZZO dovodi u nemogućnosti da, kao osiguravatelja, u skladu s osiguranim financijskim sredstvima, a u odnosu na planirano, osigura pružanje zakonom zajamčena prava osiguranih osoba u ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu u cijelosti ili u medicinski prihvatljivim rokovima od strane ugovornih pružatelja zdravstvene zaštite, što je, između ostaloga, posljedica negativnog trenda financijskog poslovanja ugovornih pružatelja zdravstvene zaštite proteklih godina".
Jednostavnije rečeno, Ministarstvo smatra kako država ne ispunjava sve financijske obveze prema HZZO-u, te da zbog toga HZZO ne može ispunjavati svoje preuzete obveze prema pacijentima, kao i da ne može podmirivati svoje obveze prema dobavljačima (lijekova, drugih proizvoda i usluga). Stoga je, ističe se u ovom načelnom prijedlogu, "potrebno urediti pitanja mjera zdravstvene zaštite koja se osiguravaju obveznim zdravstvenim osiguranjem, odnosno koja zdravstvena zaštita će se financirati iz sredstava obveznoga zdravstvenoga osiguranja, osigurati dostupnost ostvarivanja zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja za sve osigurane osobe HZZO-a, te osigurati mogućnost uvođenja novih medicinskih tehnologija u liječenju osigurane osoba HZZO-a kod pružatelja na području RH".
Iz ove rečenice je jasno kako se ovdje radi o najvažnijem zakonskom projektu ove Vlade (mimo "lex Agrokor"), jer se očito namjerava preurediti sustav obveznog zdravstvenog osiguranja, odnosno "košarice usluga" koje će pokrivati osnovno zdravstveno osiguranje, te dopunsko i dodatno osiguranje, kao i njihove cijene. Stoga smo od Ministarstva zdravstva pokušali doznati u kojem će smjeru ići te promjene, ali nam je rečeno kako se neće ništa javno objavljivati prije negoli se konkretne zakonske izmjene pripreme za e-savjetovanje.
Ukidanje koncesija
Većina stručnjaka s kojima smo razgovarali smatra kako se ovaj zakon ne može odvojiti od Zakona o zdravstvenom osiguranju, u okviru kojega se, za sada, među ostalim, predlaže ukidanje koncesija i novi javno-privatni model primarne zdravstvene zaštite, ljekarništva, laboratorija te njege u kući. Ipak, kada je u pitanju obvezno zdravstveno osiguranje i njegovo financiranje, postoji stalan sukob, ne samo u ovoj Vladi, između ministra zdravstva i ministra financija, jer ministar zdravstva Milan Kujundžićnavodi kako država ne izvršava svoje financijske obveze prema HZZO-u zbog čega se stvaraju gubici u zdravstvu od 1,5 do dvije milijarde kuna godišnje, dok Zdravko Marić, ministar financija, na to odgovara kako Ministarstvo zdravstva ne provodi mjere racionalizacije zdravstvenog sustava koje bi smanjile ukupne troškove.
Kujundžić, uz to, zagovara uvođenje poreza na rizično ponašanje, prije svega na cigarete, gdje bi tri kune po kutiji cigareta išle za zdravstvo, a tome se dodaje i potreba dodatnog oporezivanja na mobilne telefone, alkohol i druge rizične i luksuzne proizvode. Jedna od solucija koja se navodi iz dijela stručnih krugova jest povećanje cijene dopunskog osiguranja, a oni radikalniji zagovornici jače privatizacije zdravstvenog sustava tvrde kako bi se mnogo veći dio košarice zdravstvenih usluga trebao temeljiti na dobrovoljnom dodatnom zdravstvenom osiguranju (kako bi se smanjio doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje na bruto plaću).
Pri tome neki smatraju i kako se treba uvesti delimitiranje participacija, čiji je limit sada 2000 kuna, kao i uvođenje usluge "nadstandarda", koji se uklapa u model jače uloge dodatnog osiguranja. Taj prijedlog nalaže da kod dodatnog osiguranja treba odrediti standard, odnosno odrediti razinu cijene i kvalitete do koje će država plaćati stentove, proteze i slične usluge, a što će se kroz dodatno osiguranje platiti više. Sve su to prijedlozi o kojima će se raspravljati prilikom izmjena ZOZO-a i zato se radi o izvanredno važnom zakonu (uz druge paralelne zakone i mjere) koji će pokazati reformske kapacitete Vlade Andreja Plenkovića, ali i "ideološku" odrednicu u kreiranju zdravstvenog sustava.
Cijena lijekova
Izmjena Zakona o lijekovima potrebna je, tvrde u Ministarstvu, radi uspostave novog sustava određivanja cijena lijekova, u kojem bi Agencija za lijekove i medicinske proizvode utvrđivala najvišu dopuštenu cijenu lijeka, po kojem bi nositelji odobrenja prodavali lijekove na hrvatskom tržištu.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje u daljnjem postupku mogao bi, na temelju ugovora sklopljenog između nositelja odobrenja za stavljanje lijeka u promet ili veleprodaje, ugovarati nižu cijenu od utvrđene najviše dopuštene cijene lijeka, što je praksa i u drugim državama Europske unije.
Izmjena Zakona o lijekovima potrebna je, tvrde u Ministarstvu, radi uspostave novog sustava određivanja cijena lijekova, u kojem bi Agencija za lijekove i medicinske proizvode utvrđivala najvišu dopuštenu cijenu lijeka, po kojem bi nositelji odobrenja prodavali lijekove na hrvatskom tržištu.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje u daljnjem postupku mogao bi, na temelju ugovora sklopljenog između nositelja odobrenja za stavljanje lijeka u promet ili veleprodaje, ugovarati nižu cijenu od utvrđene najviše dopuštene cijene lijeka, što je praksa i u drugim državama Europske unije.
Informatizacija
Vrlo je važan i Zakon o podacima i informacijama u zdravstvu, jer bi se njime konačno omogućilo stvaranje uvjeta za objedinjavanje zdravstvenih podataka i informacija RH u jedinstven, ujednačen, usklađen, cjelovit, ažuran, pouzdan i dugoročno održiv resurs na razini nacionalnog zdravstvenog sustava i javnog sektora. A to je nephodno kako bi se postiglo "svrsishodno, sveobuhvatno i djelotvorno korištenje zdravstvenih podataka i informacija, povećanje učinkovitosti, ažurnosti i kvalitete zdravstvenog sustava, učinkovito korištenje zdravstvenih podataka i informacija za zadovoljavanje potreba dionika i korisnika zdravstvenog i javnog sustava".
Vrlo je važan i Zakon o podacima i informacijama u zdravstvu, jer bi se njime konačno omogućilo stvaranje uvjeta za objedinjavanje zdravstvenih podataka i informacija RH u jedinstven, ujednačen, usklađen, cjelovit, ažuran, pouzdan i dugoročno održiv resurs na razini nacionalnog zdravstvenog sustava i javnog sektora. A to je nephodno kako bi se postiglo "svrsishodno, sveobuhvatno i djelotvorno korištenje zdravstvenih podataka i informacija, povećanje učinkovitosti, ažurnosti i kvalitete zdravstvenog sustava, učinkovito korištenje zdravstvenih podataka i informacija za zadovoljavanje potreba dionika i korisnika zdravstvenog i javnog sustava".