StoryEditorOCM
KalelargaNEOBIČNO SVJETLO

Što sjaji na noćnom nebu iznad Zadra? Već se pojavljuje nekoliko večeri prema zapadu, jačeg je sjaja od svih zvijezda i planeta...

Piše Mišel Kalajžić
17. veljače 2020. - 20:55

Neobično svjetlo već se nekoliko večeri pojavljuje na noćnom nebu iznad Zadra, u smjeru zapada.

Svjetla točka na nebu sjaji intenzivno i sjajnija je od ostalih planeta i zvijezda. Čak i kad sumaglica onemogući sjaj drugih nebeskih tijela, svjetla točka na zapadnom nebu intenzivno sjaji.

Pokušali smo pronaći odgovor i prema svemu sudeći moglo bi se raditi o Veneri koja u veljači intenzivno sjaji, međutim prema objašnjenjima, Venera bi trebala biti niže prema obzoru, pa nije sigurno da se radi o tom planetu.

Evo što o noćnom nebu u veljači navodi Akademsko astronomsko društvo Rijeka:

Gledajući prema jugu, cijeli mjesec možemo uživati u pogledu na prekrasne otvorene skupove zvijezda. Prisjetimo se: prošli mjesec naučili smo kako preko Orionovog pojasa možemo pronaći zvijezdu Sirius u zviježđu Velikog psa. Ovaj mjesec možemo je uočiti odmah po zalasku Sunca, gledajući prema jugoistoku, kako sjaji prekrasna poput kakvog dijamanta. Zvijezda Sirius je prividno najsjajnija zvijezda noćnog neba, no nije jedini zanimljiv dio zviježđa Velikog psa. U njemu, na mjestu gdje bi se u starim grafičkim prikazima nalazilo srce psa, smješten je otvoreni skup zvijezda M41. Skup je pri dobrim uvjetima vidljiv i golim okom, no njegova ljepota se najbolje može doživjeti dalekozorom, pomoću kojeg razaznajemo 60-ak zvijezda skupa te možemo vidjeti zvijezde raznih boja: plavkaste, crvene, narančaste i žute.
 

Pokraj zviježđa Velikog psa nalazi se i zviježđe Mali pas sa svojom najsjajnijom zvijezdom Procion. To je osma najsjajnija zvijezda noćnog neba. Sirius, Rigel, Aldebaran, Kapela, Poluks i Procion čine poznati zimski šesterokut.
Između Malog i Velikog psa smjestio se Jednorog. Zviježđe se sastoji od zvijezda slabog sjaja, no u njegovim granicama nalazi se jedan od poznatijih objekata zimskog neba, otvoreni skup s maglicom poznat po oznaci NGC 2244 ili još bolje poznat pod nazivom Maglica Rozeta. Skup se jednostavno može vidjeti dalekozorom, no magličasti dio je vidljiv tek na fotografijama dugačkih ekspozicija. Dalekozorom možemo vidjeti stotinjak zvijezda s desetak vrlo sjajnih predstavnica. Osim ovog skupa, na ovom dijelu neba nalaze se još mnogi otvoreni skupovi budući da se nalazi u blizini Mliječnog puta. Jedan od sjajnijih svakako je i M50. Skup se sastoji od dvjestotinjak zvijezda od kojih se oko 60 može lijepo vidjeti dalekozorom. Skup je malen u promjeru i dosta gusto napučen.

Na ovom dijelu noćnog neba smjestilo se još jedno zviježđe sa zvijezdama slabijeg sjaja, Rak. U njemu se nalazi jedan od najljepših otvorenih skupova, M44, poznat još i kao Jaslice ili Košnica. Pri idealnim uvjetima skup je vidljiv golim okom. Zbog svog velikog kutnog promjera gledati ga teleskopom i nije najbolji izbor, već je bolje promatrati ga dalekozorom, koji nam otkriva stotinjak sjajnijih zvijezda skupa. Najsjajnije zvijezde su žuto-narančaste boje. Skup se nalazi u zvjezdanim kartama još iz perioda oko 1600. godine i opisan je kao maglica, no Galileo Galilei je bio prvi koji je razlučio pojedine zvijezde u tom "magličastom" oblaku. U zviježđu Raka nalazi se još jedan lijepi otvoreni skup, M67. Ovaj skup se bolje vidi gledajući teleskopom budući da je njegov kutni promjer znatno manji od promjera skupa M44. Sastoji se od nekoliko stotina zvijezda, no samo nekoliko desetaka je dovoljno sjajnih koje možemo razlučiti u odnosu na pozadinu i ostatak skupa.

Planeti:
Merkur – 10. veljače je u maksimalnoj istočnoj elongaciji, pa je nekoliko dana prije i poslije tog datuma vidljiv u sumrak na večernjem nebu
Venera – vidljiva u večernjim satima na zapadnom dijelu neba
Mars – vidljiv dva do tri sata prije izlaska Sunca na jugoistočnom dijelu neba
Jupiter – vidljiv kratko prije izlaska Sunca na jugoistočnom dijelu neba
Saturn – vidljiv vrlo kratko prije izlaska Sunca na jugoistočnom dijelu neba
 

 

19. travanj 2024 13:17